'Srpska lista' zaobilazi kosovske medije na srpskom

'Srpska lista' zaobilazi kosovske medije na srpskom


Predstavnici medija na Kosovu, Priština (jun 2020.)
Predstavnici medija na Kosovu, Priština (jun 2020.)

Profesor Dejan Živić živi u Gračanici, jednoj od kosovskih sredina sa većinskim srpskim stanovništvom nedaleko od Prištine. O zbivanjima na Kosovu i šire izveštava se, objašnjava, kako preko medija na srpskom jeziku koji se emituju iz Srbije, tako i preko lokalnih kosovskih.

Sve kako bi, kaže ovaj sagovornik Radija Slobodna Evropa (RSE), stekao punu sliku o dešavanjima.

Ipak, smatra da u beogradskim medijima nije realno prikazan život Srba na Kosovu.

"Ili je slika ulepšana ili je prikazana u negativnom kontekstu. Smatram da se najmanje izveštava o ljudima", reči su Dejana Živića.

Sa njim bi se složila i Aleksandra Ničić (34) koja kaže da uglavnom prati beogradske medije, ali, dodaje, da prati i lokalne medije u Gračanici jer "beogradski nemaju uvid u pravo stanje na terenu".

Njihov sugrađanin Novica Arsić, pak, prati isključivo beogradske medije, tačnije informativni program koji oni emituju.

"Samo neke dobre informativne emisije, ovo ostalo ništa, nemam vremena", kaže Arsić.

Na Kosovu postoji mreža medija koji izveštavaju na srpskom jeziku, i čiji su sadržaji pre svega usmereni prema građanima deset opština sa srpskom većinom. Njihov tretman od strane kosovskih, ali i srpskih političkih i medijskih autoriteta, nije ujednačen.

Koliko je medija na srpskom na Kosovu?

Na Kosovu postoji drugi kanal Radio-televizije Kosova (RTK2), koji funkcioniše u okviru Javnog servisa a koji emituje celodnevni program na srpskom jeziku.

Takođe, u okviru Javnog servisa funkcioniše i Radio Kosovo, a dvosatni program na srpskom jeziku se emituje svakodnevno na talasima drugog kanala tog radija.

Osim Javnog servisa, tu su i lokalne televizijske i radio stanice, te portali, koji su uglavnom nastali uz podršku međunarodne zajednice u cilju informisanja srpske zajednice neposredno nakon rata 1998-1999. godine.

Bez obzira na prisutnost medija na srpskom, novinarka RTV Kim iz Čaglavice kod Prištine Zorica Vorgučić tvrdi da kosovske institucije svakodnevno krše Zakon o upotrebi jezika.

"Tu, pre svega, mislim na Skupštinu Kosova. Dešavalo se da uopšte nema prevoda na zasedanjima, na konferencijama. Bezbroj puta smo upozoravali na taj probem i pozivali se na Zakon, ali i dalje se krši", navodi Vorgučić za RSE.

Takođe, Milica Andrić, novinarka sa portala KoSSev iz Severne Mitrovice, jedne od četiri opštine sa većinskim srpskim stanovništvom na severu Kosova, ukazuje da saopštenja na srpskom jeziku iz pojedinih ministarstva u Vladi Kosova stižu sa velikim zakašnjenjem.

"Imamo situaciju da MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) šalje saopštenja na srpskom, ali sa danom zakašnjenja. Vidite da na saopštenju piše, na primer, 10. decembar, a nama je stiglo 11. decembra i svi mediji na albanskom su ga već imali jer su ga dobili dan pre", kaže ona.

Odgovor nadležnih

Na iste probleme o upotrebi srpskog jezika u institucijama Kosova ukazuje i novinar i urednik Radio Goraždevca kod Peći, oko 80 kilometara zapadno od Prištine, Darko Dimitrijević.

Iz Skupštine Kosova nije stigao odgovor na pitanje RSE zbog čega se saopštenja ne šalju na srpskom jeziku i zašto na sednicama nema prevoda za novinare koji izveštavaju na srpskom.

Iz Vlade Kosova, pak, poručuju da je na konferencijama obezbeđen prevod na srpskom jeziku, ali da saopštenja ponekad kasne i na albanskom.

Pri kabinetu premijera Kosova funkcioniše Kancelarija poverenika za jezike čiji je mandat zaštita i promocija jezika svih zajednica i nadgledanje pravilne upotrebe svih jezika.

U dodatnom odgovoru Vlade Kosova se navodi da Kancelarija prevodi saopštenja sa albanskog na srpski i engleski jezik koje potom objavljuje, ali ih ne šalje novinarima kao saopštenja.

Studirati albanski jezik u Srbiji
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:04:12 0:00

Kako se finansiraju lokalni mediji?

Na Kosovu se lokalni mediji uglavnom finansiraju finansiraju putem projekata, što otežava njihovu samoodrživost.

"Kada morate da razmišljate o projektima i traženju novca, to su stvari koje dodatno opterećuju radne kapacitete i odvajaju vas od dnevnog izveštavanja", kaže novinarka Milica Andrić.

Ukazuje i da na Kosovu lokalni mediji na srpskom jeziku funkcionišu u malim redakcijama, ali da su prinuđeni da prate politička dešavanja "zbog specifične situacije u kojoj se nalaze Srbi".

"Moramo da pratimo politička dešavanja i u Beogradu i u Prištini, pratimo odluke Kosova i Srbije, sve to zahteva veliku posvećenost kako bi do čitaoca stigla pravovremena informacija", kaže ona.

Darko Dimitrijević ukazuje da je srpska medijska scena na Kosovu evidentno podeljena na "nezavisne" medije, koje uglavnom podržava međunarodna zajednica i na "režimske", koje su bliske vlastima u Srbiji.

"Jasno se vidi razlika u informativnom programu i sadržini tog programa, što je jako loše po medijsku scenu", kaže on.

Pritisci i napadi zbog izveštavanja

"Na našu redakciju je pucano", podseća Milica Andrić i portala KoSSev, jednog od medija koji izveštavaju na srpskom jeziku a koji su zbog načina rada izloženi pretnjama pa i napadima.

"Zapaljen nam je službeni auto, imali smo bespravno privođenje naše urednice zbog navodnih kršenja epidemioloških mera. Imali smo i jednu tužbu za narušavanje časti ali je odbijena. Dakle, nismo prekršili pravila etike. Stalno se dešavaju takve situacije", poručuje Andrić.

Darko Dimitrijević sa Radija Goraždevce primao je i pretnje smrću. Navodi da je teško biti nezavistan novinar zbog, pre svega, raznih pritisaka.

"To je velika žrtva. Političari ne gledaju blagonaklono na to. Često pokušavaju da umanje značaj takvih novinara i medija, ali mislim da su ti mediji i novinari uspeli da se izbore za svoje mesto", ocenjuje Dimitrijević.

Zorica Vorgučić iz RTV-a Kim kaže da je dobijale razne "savete" o tome kako bi trebalo da se izveštava.

" 'Pa to ne bi trebalo ovako', pa 'šta vi mislite'... ali nikada nismo podlegli pritisku", tvrdi ona.

Na Kosovu deluju i mediji koje finansijski podržava Vlada Srbije a neki od njih su RTV Most na severu i Radio Gračanica južno od reke Ibar.

Ova dva medija su deo javnog preduzeća Mreža-Most koje je odlukom Vlade Srbije osnovano "zbog statusne promene u Radio-difuznoj ustanovi Radio Televizije Srbije".

Kako sarađuju sa 'Srpskom listom'

S obzirom da je reč o manjinskim medijima, posebno pitanje predstavlja njihova saradnja sa "Srpskom listom", vodećom partijom kosovskih Srba, koja podržava i učestvuje u Vladi Kosova.

No, kako navode sagovornici RSE, saradnja nije zadovoljavajuća.

Zorica Vorgučić kratko navodi da saradnja i ne postoji.

"Predstavnici Srpske liste, poslanici, ministri, zatvoreni su za medije. Oni se više i ne pojavljuju (u kosovskim institucijama), ali mi sa njima nemamo nikakvu saradnju", kaže Vorgučić.

Srpska lista, koja ima podršku zvaničnog Beograda, jedini je politički subjekat koji je zastupljen u centralnim institucijama na Kosovu. Takođe, u svim opština sa srpskom većinom gradonačelnici su iz redova Srpske liste.

"Na lokalnom nivou saradnja je ograničena, izjave dobijamo samo na dnevnim događajima kada gradonačelnik ima čime da se pohvali. Kada su u pitanju neke ozbiljnije teme, kada se malo pročačka njihov rad, onda ne odgovaraju", napominje Vorgučić.

Ona kao poseban problem ističe i to što su srpski političari sa Kosova otvoreniji za beogradske medije "koje su bliske vlastima".

"I na Kosovu postoje mediji koji su bliski vlastima, Srpskoj listi, odnosno SNS-u (Srpska napredna stranka, vodeća stranka u Srbiji, prim. red.). Oni njima daju izjave i odgovaraju na pitanja, ako može da se kaže da su to pitanja. Oni koji se profesionalno bave novinarstvom ili imaju kritički stav, uglavnom ne dobijaju nikakav odgovor", kaže ona.

Sa istim problemima se suočava i Milica Andrić.

"Srpska lista konstantno bira da se javnosti obraća saopštenjima", rekla je Andrić za RSE.

"Tu je dodatan obruč za pojedine medije, kao što je ovaj u kome ja radim, a to je da nam ne šalju ni saopštenja, kada zovemo za izjave ne javljaju se ili se jave i kažu da će poslati odgovore, što se, po pravilu, nikada ne desi", kaže Milica Andrić.

Kao jedan od velikih problema na srpskoj medijskoj sceni, Andrić navodi nepostojanje debatnih televizijskih emisija u kojima bi učestvovali politički predstavnici Srba.

"Ne postoji takva vrsta razgovora. Vrlo je teško komunicirati sa političkim predstavnicima Srba", ponavlja ona.

Srpska lista nije odgovorila na pitanje RSE zbog čega ne postoji saradnja sa pojedinim medijskim kućama na Kosovu, koje izveštavaju na srpskom jeziku.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG