Nadežda Petrović najveća srpska slikarka | Cliche
Cliche logo

Nadežda Petrović kao najveća srpska slikarka: izložba u Muzeju savremene umetnosti koju moraš da posetiš!

Spoj strasti, inovativnosti i posvećenosti. Platna koja su puno više od pukih slika. Hronike i emotivni izrazi jedne nacije u fluktuaciji. Umetnost kao telotvorenje etosa jedne ere. U bogatoj tapiseriji srpske umetnosti, nit Nadežde Petrović blista sjajem koji vreme nije uspelo da priguši.

Nadežda Petrović (1873-1915) je naša najpoznatija slikarka, impresionista i jedna od pionira ratne fotografije u regionu. Postavila je temelje kada je u pitanju srpsko slikarstvo i umetnost uopšte, a mi i danas možemo da uživamo u plodovima njenog neverovatnog umetničkog talenta.

Rođena u Čačku, a talenat utemeljila u Minhenu

Rođena u čudesnom Čačku, kako su tada opisivali ovaj grad, još se u mladosti preselila u Beograd i tamo pohađala žensku Višu školu. Godine 1893. postala je nastavnik likovne kulture u školi, a kasnije predavala na ženskom univerzitetu u Beogradu. Potom je od Ministarstva prosvete Srbije dobila stipendiju za studiranje umetnosti u privatnoj školi slovenačkog umetnika Antona Ažbea u Minhenu.

Slikarstvo Nadežde Petrović najvećim delom ide u korak sa evropskim ekspresionizmom, a neretko se približava i apstrakciji. Kao ključna ličnost u kulturnoj sferi Srbije toga perioda i poznata zagovornica ženskih prava, njena dela su oslikavala sukobe u regionu Balkana. Njene emotivne i živopisne slike su pravi omaž jednog doba. 

Istaknuta figura u analima srpske istorije umetnosti, često nazivana najistaknutijom srpskom slikarkom – Nadeždin doprinos carstvu impresionizma i fovizma svrstao ju je u ešalone evropske umetnosti.

Potekla je iz intelektualno nastrojene porodice, a njen smisao za umetnost bio je očigledan još od malih nogu. Najpre je krenula na formalno umetničko obrazovanje u Školi Narodnog muzeja u Beogradu, dok su je neverovatan talenat koji su tada svi prepoznavali i glad za majstorstvom odveli u Minhen. U ovom nemačkom gradu ona je usavršavala svoje veštine pod paskom eminentnog Antona Ažbea.

Umetnost koja svedoči o jednom narodu – i nikada ne umire

Što se tiče njenog vrsnog umetničkog rada, u početku su to bile nijanse akademskog realizma. Zatim je usledila postepena evolucija njene palete i kistova, koji su počeli da odražavaju promene na evropskoj umetničkoj sceni. U Minhenu se susrela sa impresionističkim etosom, koji je više nego uspešno prilagodila sa primesama fovističke živopisnosti. Njena najpoznatija i najčudesnija dela bila su srpski pejzaži, prikazani u uzavrelim nijansama.

Portreti koje je Nadežda oslikavala sa takvim nijansiranjem, takođe svedoče o njenoj neukrotivoj hrabrosti. Bilo da se radi o liku srpskog seljaka ili otmenim crtama urbane elite, naša najpoznatija slikarka je ‘’hvatala’’ svaku nijansu duše onih koje je slikala.

Balkanski ratovi, a potom i Prvi svetski rat, duboko su uticali na Nadeždu Petrović – te su njene slike iz ovog perioda svojevrsne hronike i emotivni izrazi. Ona je služila kao medicinska sestra tokom ovih ratova, tako d aje bila ‘’licem u lice’’ sa realnošću ljudske boli i patnje. Kao veliki patriota i vrsna umetnica, njena ratna platna (poput opsednutog „Groba ratnika” i dirljivih „Kosovskih heroja”) svedoče o ratnoj agoniji našeg naroda u tom periodu.

Nadežda živi i dan danas

Život i rad Nadežde Petrović su tragično prekinuti u njenoj 42. godini, 1915. godine kada je preminula od pegavog tifusa. Zarazila se dok je bila na dužnosti bolničarke. 

„Memorijal Nadeždi Petrović“, umetnička izložba postavljena u njenu čast, obezbeđuje da njeno sećanje ostane živo u kulturnom pejzažu Srbije. Njeni radovi su ključni eksponati u nacionalnim galerijama širom naše zemlje.

Prošle godine je bilo 150 godina od rođenja Nadežde Petrović, što je bio i više nego sjajan povod za otvaranje monumentalne postavke „Nadežda Petrović – Modernost i nacija“ u Narodnom muzeju Srbije (MNS). 

Ove godine je izložba Nadežda Petrović – Boje života svečano otvorena 14. februara u Muzeju savremene umetnosti. Postavku čini 30-ak njenih dela iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti, kao i slike pozajmljene iz Muzeja grada Beograda, Galerije Matice srpske u Novom Sadu, Muzeja Jugoslavije.

Radno vreme Muzeja je svakim danom osim utorkom od 10 do 18 časova, četvrtkom od 12 do 20 časova.

Share post