Accra

Koordinate: 5°33′N 0°12′W / 5.550°N 0.200°W / 5.550; -0.200
Izvor: Wikipedija
Accra
Slavoluk neovisnosti u Accri
Slavoluk neovisnosti u Accri
Slavoluk neovisnosti u Accri
Koordinate: 5°33′N 0°12′W / 5.550°N 0.200°W / 5.550; -0.200
Država Gana
Distrikt Accra Metropolis
Površina
 - Ukupna 185 km²
Visina 60 m
Stanovništvo (2000.)
 - Grad 1.658.937
 - Gustoća 8967 stan./km²
 - Metropolitansko područje 2.905.726
Vremenska zona GMT (UTC±0)
Službena stranica ama.ghanadistricts.gov.gh
Zemljovid
Accra na zemljovidu Gane
Accra
Accra
Accra na karti Gane

Accra je glavni i najveći grad Gane. Administrativno je, komunikacijsko i ekonomsko središte države. Smještena je na obali Gvinejskog zaljeva, 180 km zapadno od Loméa, prijestolnice Togoa. Godine 2000. imala je 1.658.937 stanovnika.

Klima[uredi | uredi kôd]

Područje ima savansku klimu, koju karakterizira izmjena kišnih i sušnih razdoblja. Za vrijeme sušnih razdoblja (od studenog do ožujka) iz Sahare puše vrući vjetar Harmattan.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Grad je osnovan krajem 15. stoljeća. Vremenom je postao važan trgovački centar europskih naroda, najprije Portugalaca, a zatim i Šveđana, Nizozemaca, Francuza, Britanaca te Danaca. Od 1877. glavni je grad britanske kolonije Zlatne obale.[1] Britanci su položili željezničku prugu kojom su prevažali poljoprivredne proizvode i mineralne sirovine iz unutrašnjosti. Do 1961. i izgradnje luke u obližnjoj Temi, Accra je bila i glavna luka Gane.

Godine 1948. u Accri su počeli nemiri protiv britanske vlasti, koji su u konačnici doveli do stjecanja neovisnosti Gane 1957. godine.[1]

Promet[uredi | uredi kôd]

Sjeveroistočno od centra grada nalazi se međunarodna zračna luka Kotoka. Željeznica Accru povezuje s Kumasijem i Sekondi-Takoradijem.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Uz brojne osnovne i srednje škole, u Accri se nalaze i dva sveučilišta: University of Ghana i Ashesi University.

Šport[uredi | uredi kôd]

Iz Accre je i najpoznatiji ganski nogometni klub te jedan od najpoznatijih u Africi, Accra Hearts of Oak SC, osvajač CAF Lige prvaka 2000. godine. Osim njih, na Sportskom stadionu Accra svoje domaće utakmice igra i ganska nogometna reprezentacija.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Neke od znamenitosti Accre su Nacionalni muzej, u kojem se nalaze izlošci od prapovijesti do modernih vremena, modernističko Narodno kazalište, Trg neovisnosti sa Slavolukom neovisnosti, mauzolej Kwame Nkrumaha, ribarsko naselje Jamestown (nekad britanska Utvrda James) i tržnica Makola.

U Accri se nalaze dvije (od nekada tri) utvrde-dvorca koji su još 1979. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi kao Kolonijalne utvrde i dvorci u Gani: Utvrda Osu (danas predsjednička palača) i Utvrda Ussher.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2000. godine, Accra je imala 1.658.937 stanovnika.[2] Velika većina stanovnika su kršćani.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Accra Ghana History. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. travnja 2009. Pristupljeno 22. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Ghana: City Population

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Accra

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]