Zgrada „Srpska kruna“

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada „Srpska kruna“
Zgrada „Srpska kruna“ u kojoj se nalazi Biblioteka grada Beograda
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaStari grad
Država Srbija
Vreme nastanka1869.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
beogradskonasledje.rs
Zgrada nekadašnjeg hotela "Srpska kruna" polovinom 20. veka

Zgrada „Srpska kruna“ je sagrađena 1869. godine, kao jedan od prvih objekata u tada tek osnovanoj Knez Mihailovoj ulici.[1] Danas se nalazi na broju 56. Od 1981. godine predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[2][3]

Danas se u Zgradi „Srpska kruna” nalazi Biblioteka grada Beograda.[4]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Hotel „Srpska kruna“ izgrađen je 1869. godine kao najmoderniji i najreprezentativniji hotel u Beogradu toga vremena. Zgrada je izvedena u duhu akademizma, sa elementima romantizma, ali su u njegovoj gradnji sačuvane i nastavljene tradicija i izgled hanova, gde se oko pravougaonog centralnog dvorišta organizuje cela građevina (ovakva kompozicija zgrade danas se uočava u Galeriji Atrijum Biblioteke grada beograda[4]). Ipak, po spoljašnjem izgledu, stoji na početku intenzivnog procesa evropeizacije Beograda u drugoj polovini 19. veka, kada se srpsko društvo odvojilo od vekovne turske uprave. Posebna vrednost ove zgrade je autentičnost objekta, koji je sačuvan kao jedini reprezent prvih modernih hotela „evropskog tipa“ u Beogradu. [3] U razvoju beogradske arhitekture objekat predstavlja značajnu građevinu po konstruktivnim, oblikovanim i funkcionalnim osobinama, a posebno dokumetnuje period najintenzivnije izgradnje Beograda u 19 veku.[1] Očuvanju autentičnosti zdanja doprinelo je to što je u popravkama posle ratnih bombardovanja i adaptaciji sedamdesetih godina 20. veka najvećim delom zadržala prvobitni izgled i veličinu, kao i činjenica da mu, sticajem srećnih okolnosti, prvobitna namena nije menjana punih 70 godina.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Početkom 19. veka imanje na kojem je sagrađena „Srpska kruna“ pripadalo je opštini. Zabeleženo je da je ovaj prostor 1824. godine bio određen za prvu beogradsku pijacu, ali se pijaca tu nalazila vrlo kratko i ubrzo je premeštena na prostor na kome se danas nalazi Studentski trg (Veliki pijac). Kao najraniji poznati privatni vlasnik ovog imanja pominje se porodica Mrcajlović.[5]

Vlasnik zgrade bio je trgovac Milija Pavlović, koji je 1870. godine u ovoj zgradi otvorio gostionicu. Ime je „nasledio“ od jedne od najčuvenijih gostionica starog Beograda. Naime, kada je zgrada prvobitne gostionice „Srpska kruna“ ili „Malo zdanje“, koja je bila svojina kneza Aleksandra Karađorđevića i nalazila se u Uzun Mirkovoj ulici, otkupljena za smeštaj Opštinskog suda,[3] Milija Pavlović je dobio pravo da firmu, skinutu sa gostionice, postavi na svoj hotel. Prvi poznati zakupac hotela „Srpska kruna“ bio je Jevrejin Jovan Vuger.[5]

U „Srpsku krunu“ su dolazili najviđeniji Beograđani, pa je Vuger još 1875. organizovao priredbe. Tokom Srpsko-turskog rata, 1876. u njemu su odsedali strani novinari, kao i 1902. godine, kada je u ovom hotelu održan novinarski kongres. Prema nekim hroničarima, prva okupljanja masona takođe su vezana za „Srpsku krunu“, jer je Jovan Vuger i sam bio mason.

Kao hotel, „Srpska kruna“ je u svoje vreme po svemu bio ugostiteljski objekat prvog reda. U njemu su odsedali stranci i domaći bogati gosti. Imao je 17 soba na spratu. Pet najboljih bile su okrenute ka Knez Mihailovoj ulici, a po šest soba se nalazilo u bočnim krilima. U prizemlju su se nalazile kafana, bilijarska soba, čitaonica i trpezarija. Hotel je u prizemlju, prema Kalemegdanu, imao terasu koja je bila vrlo atraktivna za goste. Površina hotela bila je oko 1.620 m2.[5]

Start auto trke oko Kalemegdana "Grand Pri" ispred zgrade hotela „Srpska kruna”, koja se održala u Beogradu 1939. godine

Dve godine po otvaranju, 1872. Pavlović prodaje hotel pančevačkom trgovcu Konstantinu Jagodiću, a deceniju kasnije njegovi naslednici prodaju ga braći Krsmanović, čuvenim beogradskim trgovcima. Prilikom podele imovine među braćom „Srpska kruna“ je pripala Aleksi Krsmanoviću i bila u njegovom vlasništvu sve do njegove smrti. Kad je osnovana Zadužbina Alekse Krsmanovića, „Srpska kruna“ je postala deo zadužbinske imovine i to je bila sve do nacionalizacije 1958. godine.[5]

Ugostiteljsku funkciju započetu otvaranjem 1870. objekat je zadržao, sa kratkotrajnim prekidima u vreme ratova, punih 70 godina.[1] Po izbijanju Srpsko-turskog rata, 1876. godine, hotel „Srpska kruna“ bio je privremeno pretvoren u ratnu vojnu bolnicu, a početkom Prvog svetskog rata bio je oštećen i nije radio sve do 1916. godine. Oštećen je bio i tokom šestoaprilskog bombardovanja 1941. godine, kada je i prestala funkcija „Srpske krune“ kao ugostiteljskog objekta. Posle renoviranja, 1943. godine, ovo zdanje zaposele su nemačke okupacione snage i napustile ga oktobra 1944. kada su ih u „Srpskoj kruni“ zamenili pripadnici jedinica Crvene armije.[5]

Godine 1946. zgrada je ustupljena Narodnoj biblioteci Srbije, čija je zgrada na Kosančićevom vencu potpuno uništena u šestoaprilskom bombardovanju i godinu dana kasnije tu je otvorena čitaonica i započet je proces stvaranja novog fonda biblioteke. Narodna biblioteka Srbije je zgradu koristila do 1967. godine. Zatim se u njoj, do 1975. godine, nalazila Akademija za pozorište, film, radio i televiziju i potom filozofsko-istorijski fakultet.[1] Godine 1975. zgrada je ispražnjena i započeti su konzervatorski radovi i adaptacija prostora za potrebe Biblioteke grada Beograda,[5] Koja se u zgradu „Srpska kruna” uselila oktobra 1986. godine.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „Zgrada "Srpska kruna". Spomenici kulture u Srbiji. Srpska akademija nauka i umetnosti. Pristupljeno 23. 4. 2018. 
  2. ^ Službeni list grada Beograda br. 19/81
  3. ^ a b v g „Spomenik kulture „Srpska kruna. Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Pristupljeno 23. 4. 2018. 
  4. ^ a b „O nama - Zgrada”. zvanična prezentacija. Biblioteka grada Beograda. Pristupljeno 23. 4. 2018. 
  5. ^ a b v g d đ „Biblioteka grada („Srpska kruna“)”. SG:INFO. Opština Stari grad. Arhivirano iz originala 02. 06. 2016. g. Pristupljeno 23. 4. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]