Uhrovec

Koordinate: 48° 45′ 00″ S; 18° 20′ 00″ I / 48.750000° S; 18.333333° I / 48.750000; 18.333333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Uhrovec
Uhrovec
Evangelistička crkva
Administrativni podaci
DržavaSlovačka
KrajTrenčinski
OkrugOkrug Banovce na Bebravi
Stanovništvo
 — 2023.1533[1]
 — gustina66,56[2]/km2
Geografske karakteristike
Koordinate48° 45′ 00″ S; 18° 20′ 00″ I / 48.750000° S; 18.333333° I / 48.750000; 18.333333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina268[3] m
Površina22,95[4] km2
Uhrovec na karti Slovačke
Uhrovec
Uhrovec
Uhrovec na karti Slovačke
Ostali podaci
Registarska oznakaBN
Veb-sajtwww.uhrovec.sk

Uhrovec (slč. Uhrovec) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom seoske opštine (slč. obec) u okrugu Banovce na Bebravi, u Trenčinskom kraju, Slovačka Republika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

U naselju se nalazi kulturni dom iz 1984. godine, više zgrada i robna kuća iz 70-ih godina dvadesetog veka, kao i Evangelistička crkva iz 1940. godine i renesansni dvorac iz 1613. godine.

Od 1968. godine naselju je pripojeno do tada samostalno naselje Latkovce.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Uhrovec leži u južnom delu Stražovskih planina na nadmorskoj visini 258 metara i sa triju strana je opklopljena pošumljenim gorama. Iako je ovaj teren nepogodan za životne uslove bio je nastanjen već u davnoj praistoriji. Najstariji dokumenti koji pominju naselje potiču iz 1258. godine što se ne može smatrati kao datum nestanka već samo kao najstariji pomen ovog naselja.

Od druge polovine 16. veka bili su vlasnici celog ugarskog poseda pripadnici porodice Zai koja je živela sve do Drugog svetskog rata.

Stanovništvo je bilo pre svega poljoprivredno i gajilo se vino u vinogradima i voće u nekoliko poseda koji su ga prerađivali pomoću sušenja. Osim toga tu je bilo i nekoliko ribnjaka.

Postepeno se počeo povećavati broj zanatlija i razvijala se industrija. Nastajala je tekstilna industrija, a posle i proizvodnja stakla. Proizvodi su bili poznati u celom svetu.

U drugoj polovini 19. veka bila je osnovana fabrika za proizvodnju proizvoda od drva koja se kasnije orijentisala za izradu štapova za šetnju. 1875. godine je nastala rezbarska škola koja je bila na nivou akademije.

Uhrovec je poznat i po svojoj protivfašističkoj borbi u Drugom svetskom ratu kada je tu delovala partizanska brigada Jana Žiške pod vođstvom pukovnika Teodora Pola koju je podržavalo stanovništvo cele doline.

Posle Drugog svetskog rata nastaje novi progres u Uhrovcu i razvoj industrije, u prvom redu drvoprerađivačke, zahtevao je novu stambenu izgradnju kao i izgradnju novih ulica, infrastrukture, školskih objekata, sporta, komunikacije i gasifikacije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema podacima o broju stanovnika iz 2011. godine naselje je imalo 1.521 stanovnika.[5]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Dvorac Uhrovec, 1613. pregrađen u stilu renesanse,
  • Evangelistička crkva iz 1940. godine i
  • Utvrđenje Uhrovec, izgrađeno u 13. veku na istočnim gorama naselja

Značajne ličnosti[uredi | uredi izvor]

Oboje su rođeni u istoj zgradi - mesne škole.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  2. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
  3. ^ „Základná charakteristika”. www.statistics.sk (na jeziku: slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 2015-04-17. Pristupljeno 2022-03-31. 
  4. ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28.  Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).
  5. ^ „Stanovništvo 31. 12. 2011. (301)” (PDF) (na jeziku: sk). Statistički zavod Republike Slovačke. 2011. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 09. 2013. g. Pristupljeno 26. 6. 2013. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]