Српска енциклопедија

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska enciklopedija
AutorSANU
Matica srpska
ZemljaRepublika Srbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delaenciklopedija srpskog naroda
Izdavanje
IzdavačZavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd
Datum2010. godina
Tip medijaTvrde korice

Srpska enciklopedija je naziv enciklopedije posvećene kulturno-istorijskoj baštini srpskog naroda. Srpska enciklopedija je kapitalno djelo čiji sadržaj je vezan za kulturu, istoriju, religiju, običaje i jezik Srba[1] i predstavlja nacionalnu enciklopedija Srba.[2] U zvaničnom zakonu Republike Srbije, Službeni glasnik Republike Srbije broj 110/05, Srpska enciklopedija je definisana kao „opšta enciklopedija srpskog naroda i njegovih zemalja u prošlosti i sadašnjosti“.[3]

U izradi Srpske enciklopedije zajednički učestvovuju Srpska akademija nauka i umjetnosti, i Matica srpska. Izdavač Srpske enciklopedije je bio Zavod za udžbenike Beograd. Srpska enciklopedija je pripremana 20 godina, a u njenoj pripremi je učestvovao čitav naraštaj srpskih intelektualaca.


Uređivački odbor Srpske enciklopedije je sačinjen od 24 člana, 124 saradnika, 33 stručne redakcije i 511 autora tekstova.[4] U pripremi je elektronsko izdanje Srpske enciklopedije.

Tomovi[uredi | uredi izvor]

Predviđeno je da Srpska enciklopedija sadrži deset tomova. Prvi sadrži dvije knjige, od kojih je prva knjiga prvog toma objavljena 21. oktobra 2010. Dok će ostali tomovi sadržati po jednu knjigu. Prva knjiga prvog toma sadrži 1.929 odrednica od „A“ do dijelom „B“ azbučnim redom, na 707 stranica.[5] Objavljena je u 5.000 primjeraka.

Drugi tom koji sadrži odrednice na slovo V izašao je iz štampe u septembru 2013. godine.[6]

Treći tom je predstavljen marta 2023. godine.[7]

Objavljeni tomovi
  • Prvi tom: prva knjiga sadrži odrednice A-Beo, objavljena je 2010., druga knjiga sadrži odrednice Beog-Buš, objavljena je 2011.
  • Drugi tom: sadrži odrednice V-Vštečka, objavljen je 2013. godine.
  • Treći tom: prva knjiga sadrži odrednice G-Demokratski pregled objavljena je 2018. druga knjiga sadrži odrednice Demokratija-Đuša objavljena je 2022.[8][9]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Srpska enciklopedija je tematski osmišljena i pokrenuta 1990. godine kao opšta nacionalna enciklopedija srpskog naroda. Pripreme enciklopedije su krenule 1991. godine, a prije ove enciklopedije srpski narod nije imao nacionalnu enciklopediju. Predlog zakona u Skupštini Republike Srbije je 1992. skunut sa dnevnog reda zbog sankcija i rata u Jugoslaviji. Rad je nastavljen a idejni koncept Srpske enciklopedije je završen 1995. godine.[10] Tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka, najproduktivniji period izrade su obuhvatile 1996, 1997. i 1998, godina, kada je napravljen popis od 40.000 pojmova. Do zastoja na izradi enciklopedije je došlo 1999. godine zbog NATO bombardovanja, da bi se ponovo nastavio tek 2003. godine. U decembru 2005. u Republici Srbije je donesen zakon o Srpskoj enciklopediji, a Uređivački odbor je izabran 2006. godine.[11] Promocija prve knjige prvog toma je održana u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti 21. oktobra 2010. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Radio televizija Republike Srpske (23. 11. 2010). „Novi Sad - Promovisana prva knjiga Srpske enciklopedije”. Radio televizija Republike Srpske. Pristupljeno 25. 11. 2010. „„Srpska enciklopedija“ štapmana je na 707 stranica enciklopedijskog formata i sadrži sve što treba znati o Srbima, njihovom jeziku, istoriji, običajima, religiji, književnosti, umjetnosti, kulturi, privredi, državnoj organizaciji, pravu, medicini, kao i tehnici. 
  2. ^ Srpska akademija nauka i umjetnosti (23. 11. 2010). „SRPSKA ENCIKLOPEDIJA” (PDF). Srpska akademija nauka i umjetnosti. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 12. 2010. g. Pristupljeno 25. 11. 2010. „Srpska enciklopedija je nacionalna enciklopedija opšteg tipa, zasnovana na savremenim naučnim i leksikografskim znanjima. Njen glavni cilj jeste sakupljanje, sistematizovanje i enciklopedijsko tumačenje sveukupnog istorijskog razvoja i savremenog položaja srpskog naroda. Ova publikacija na sistematizovan način obrađuje kulturno-istorijsku baštinu srpskog naroda i opisuje njegov doprinos evropskoj i svetskoj kulturi i civilizaciji. Jasno postavljenim ciljevima, naučnim pristupom i obradom Srpska enciklopedija nastoji da razjasni sva najvažnija pitanja iz prošlosti srpskog naroda i da prikaže materijalne i opštekulturne vrednosti, stvarane kako na srpskim prostorima tako i na mestima gde Srbi žive u rasejanju. Iako najveći deo svog sadržaja posvećuje obradi svih oblasti istorije srpskog naroda, enciklopedija se uz to bavi istorijom i ostvarenjima drugih naroda sa kojima su Srbi bili povezani. 
  3. ^ Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije: Službeni glasnik Republike Srbije broj 110/05. „SRPSKA ENCIKLOPEDIJA”. Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije: Službeni glasnik Republike Srbije broj 110/05. Pristupljeno 25. 11. 2010. „Zakon o Srpskoj enciklopediji, Član 2. Srpska enciklopedija (u daljem tekstu: Enciklopedija) jeste opšta enciklopedija srpskog naroda i njegovih zemalja u prošlosti i sadašnjosti 
  4. ^ Matica srpska (23. 11. 2010). „SRPSKA ENCIKLOPEDIJA”. Matica srpska, Novi Sad. Pristupljeno 25. 11. 2010. „O svim poslovima na izradi Srpske enciklopedije brine Uređivački odbor koji su formirali Srpska akademija nauka i umetnosti i Matica srpska. Uređivački odbor, koji obavlja sve funkcije Centralne redakcije, ima 24 člana. Uz to je bilo angažovano 114 saradnika u okviru 33 stručne redakcije, kao i 511 autora tekstova. Uređivački odbor planira da za sledeću godinu pripremi drugu knjigu prvog toma Srpske enciklopedije koja će obuhvatiti preostali deo slova B. 
  5. ^ Radio televizija Republike Srpske (23. 11. 2010). „Novi Sad - Promovisana prva knjiga Srpske enciklopedije”. Radio televizija Republike Srpske. Pristupljeno 25. 11. 2010. „„Srpska enciklopedija“ štapmana je na 707 stranica enciklopedijskog formata i sadrži sve što treba znati o Srbima, njihovom jeziku, istoriji, običajima, religiji, književnosti, umjetnosti, kulturi, privredi, državnoj organizaciji, pravu, medicini, kao i tehnici. U Enciklopediji je 511 autorskih tekstova, a radilo je na njoj 28 urednika, kao i 114 članova Stručnih redakcija. Prva njiga prvog toma „Srpske enciklopedije“ obuhvata odrednice po azbučnom redu od „A“ do dijelom „B“, a planirano je da se uradi još devet tomova. 
  6. ^ Drugi tom Srpske enciklopedije u pripremi („Večernje novosti“, 11. jul 2013)
  7. ^ „U SANU održana tribina posvećena trećem tomu srpske enciklopedije”. Dnevnik (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-09-10. 
  8. ^ http://www.knjizara.zavod.co.rs/index.php?route=product/search&search=srpska%20enciklopedija
  9. ^ https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0085-6320/2022/0085-63202202709O.pdf
  10. ^ Radio televizija Vojvodine (20. 10. 2010). „Posle 20 godina „krenula“ Srpska enciklopedija”. Radio televizija Vojvodine. Pristupljeno 25. 11. 2010. „On je ukazao na sve što se dešavalo u proteklih 20 godina, napominjući da su pripreme krenule 1991. godine, ali da je već sledeće godine predlog zakona o Srpskoj enciklopediji skinut sa dnevnog reda Skupštine Srbije zbog sankcija i rata. SANU i Matica srpska su, uprkos tome, nastavili rad na koncepciji Enciklopedije i završili taj posao 1995. godine. 
  11. ^ Radio televizija Srbije (21. 10. 2010). „Prva knjiga nacionalne enciklopedije”. Radio televizija Srbije. Pristupljeno 25. 11. 2010. „Popov, koji je i na čelu Uređivačkog odbora i jedan u celom poslu je od samog pokretanja ideje, pune dve decenije, rekao je da je izlazak prve knjige značajan datum, s obzirom na to da srpski narod do danas nije imao nacionalnu enciklopediju. Veliki posao na popisu pojmova, od pojava, institucija do ličnosti, koje treba obuhvatiti Enciklopedijom urađen je za tri godine, 1996, 1997, 1998. godine, objasnio je Popov. Taj popis je sadržao nešto više od 40.000 pojmova. Potom je opet usledio zastoj, 1999. godine zbog NATO bombardovanja, a 2000. zbog smene vlasti, da bi posao bio obnovljen 2003. godine. Zakon o Srpskoj enciklopediji donijet je decembra 2005. godine, a Uređivački odbor izabran 2006. godine. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]