petak, 21.01.2011.
saksofon
Saksofon (skra�eno "Sax") je glazbalo izra�eno od metala, no uvr�tava se me�u drvene puha�ke instrumente zbog svoje mehanike (�unjasta cijev i tehnika su sli�ne oboi) i originatora tj. faktora koji proizvodi ton (jednostrukog jezi�ka koji je sli�an klarinetovom). Sastoji se od jezi�ka, usnika, lulice i samog tijela glazbala.
Povijest [uredi]
Saksofon je izumio 1840.g. Antoine Joseph Sax, poznati tvorac limenih puha�kih glazbala te ga prijavljuje 1846.g. kao patent od 7 glazbala. Saksofon je jedan od rijetkih instrumenata koji je nazvan po svom izumitelju.
Antoine Joseph Sax vodio se iskustvima dotada�njih instrumenata, pa saksofon ima usnik sli�an klarinetu, mehanizam i prstna tehnika najsli�niji su mu oboi.
U po�etku se saksofon koristi samo u vojnim orkestrima i to najvi�e u Francuskoj, Belgiji, Engleskoj i SAD-u. U simfonijskim orkestrima upotrebljava se vrlo rijetko, uglavnom za izvo�enje solo dionica. Veliki glazbenici poput Hector Berlioza, Gioachino Rossinia i Straussa ubrzo zapa�aju zvu�ne sposobnosti ovog novog instrumenta i po�inju ga koristiti u svojim glazbenim kompozicijama.
Saksofon svoju slavu ste�e tek krajem 20-tih kada se njegova primjena i afirmacija pronalazi u jazz glazbi. U tom periodu u Americi se proizvodi vi�e od 100.000 saksofona, a do kraja desetlje�a svira ga milijun i pol Amerikanaca, neki bolje a neki lo�ije. Postaje jedan od najvi�e upotrebljavanih i najomiljenijih instrumenata �irom svijeta, sinonim u jazz glazbi 20. stolje�a. Danas se sax �esto pojavljuje u rock i pop glazbi kao i u jazzu i to u solisti�kim dionicama.
Vrste saksofona [uredi]
Porodica saksofona obuhva�a sedam instrumenata od alta do basa. Najvi�e se upotrebljavaju sopran, alt, tenor i bariton, dok se za po�etak u�enja koristi naj�e��e alt saksofon.
Kada se prvi put sretnete sa saksofonom najdu�e se radi na samom upoznavanju instrumenta, postavi usnica i disanju. Saksofon je instrument lijepog i toplog tona i velikih tehni�kih mogu�nosti.
Osnovne registarske varijante:
* Sopranino
* Sopran
* Alt
* Tenor
* Bariton
* Bas
* Kontrabas
Transponiraju naizmjeni�no jo� u "Es" (ili "F") i "B" (ili "C", tj. bez transpozicije), pomi�u�i se jo� � ovisno od registara � za jednu, dvije ili tri oktave nani�e.
- 18:00 -
stjepan mesi�
tjepan ("Stipe") Mesi� (Orahovica, 24. prosinca 1934. ) biv�i predsjednik Republike Hrvatske i biv�i predsjednik predsjedni�tva SFRJ.
Mesi� je bio zastupnik u Hrvatskom saboru u 1960-ima, a nakon toga van politike do 1990.-e kada je postao �lan Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a potom i hrvatski premijer. Sabor Republike Hrvatske izabrao ga je za hrvatskog �lana predsjedni�tva SFRJ, napu�ta premijersku du�nost, odlazi u Beograd gdje je prvo postao potpredsjednik, a zatim 1991. i posljednji predsjednik predsjedni�tva SFR Jugoslavije. Godine 1992. postao je predsjednik Sabora Republike Hrvatske.
Godine 1994. iza�ao je iz HDZ-a s istomi�ljenicima i osnovao stranku Hrvatski nezavisni demokrati (HND). Kasnije je ve�ina �lanova HND-a, uklju�uju�i Mesi�a, pre�la u Hrvatsku narodnu stranku (HNS).
Kad je Franjo Tu�man umro u prosincu 1999. godine, Mesi� je u 2. krugu glasovanja na predsjedni�kim izborima izabran za predsjednika Hrvatske (velja�a 2000.). Ponovo je izabran za predsjednika u sije�nju 2005. g
Rane godine [uredi]
Mesi� je ro�en u slavonskom mjestu Orahovici gdje je i poha�ao gimnaziju, a diplomirao je pravo na Sveu�ili�tu u Zagrebu. Nakon studija, Mesi� je radio u Orahovici i Na�icama. Odslu�io je vojsku, polo�io pravosudni ispit i radio kao op�inski sudac. O�enio se Milkom ro�. Duduni�, i dobili su dvije k�eri.
Sa cijelom obitelji preselio je u Zagreb i godine 1964. postao direktor sektora op�ih poslova u poduze�u Univerzal Corporation, te je svojom voljom postao �lan Saveza komunista Jugoslavije (partijska podru�nica: Savez komunista Hrvatske).
Godine 1966. izabran je kao neovisan gra�anin u Op�insko vije�e Orahovice, pobijediv�i kandidate iz Saveza komunista te iz Socijalisti�kog saveza radnog naroda. Godine 1967. postao je gradona�elnik Orahovice, i �lan onda�njega Sabora SR Hrvatske.
Pokrenuo je gra�enje prve privatne tvornice u Jugoslaviji, pa ga je Tito optu�io da potiho uvodi kapitalizam (nezakonit po Ustavnom poretku). Poslije dono�enja "Deklaracije o polo�aju i imenu hrvatskoga jezika" 1967. godine, Mesi� ju je javno osudio u govoru pred Saborom, gdje je njene sastavlja�e prozvao kao: "politi�ke diverzante koji razaraju temelje Jugoslavije", i pozvao da ih se kazneno progoni na sudu.[1][2] Ipak, u 1970-ima Mesi� je podr�ao Hrvatsko prolje�e, pa je optu�en zbog "neprijateljske propagande" i osu�en na godinu dana zatvora. Su�enje je trajalo 3 dana, a od 55 svjedoka samo je 5 svjedo�ilo protiv njega. Nakon priziva, proces se odu�io do 1975., kada je odslu�io godinu dana u zatvoru u Staroj Gradi�ki.
Prvi vi�estrana�ki izbori, raspad SFRJ, domovinski rat [uredi]
Izabran je 1990. kao kandidat HDZ-a na prvim vi�estrana�kim izborima u Hrvatskoj nakon 2. svj. rata. Postao je premijer Hrvatske, i na toj funkciji bio od svibnja do kolovoza 1990.-e. Ipak, ubrzo je dao ostavku kako bi bio izabran u federativno predsjedni�tvo, gdje je prvo bio potpredsjednik.
Predsjednici su se godi�nje automatski izmjenjivali po klju�u republika/pokrajina. Kad je bio red da Mesi� bude predsjednik, srpski �lan predsjedni�tva Borisav Jovi� tra�io je glasovanje. 4 �lana (Srbija, Crna Gora, Vojvodina, Kosovo) bili su protiv njega, a 4 �lana (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija) bili su za. Posredovanjem Europske zajednice Mesi� je ipak postao predsjednik.
Mnogi neovisni promatra�i smatraju da je u to doba Mesi� osigurao mjesto u povijesti vje�tim manevriranjem i blokadom velikosrpski nastrojene vrhu�ke da izvede dr�avni udar, te da je, unato� mnogim svojim kasnijim problemati�nim potezima, u to vrijeme bio pravi �ovjek na pravom mjestu.
Kad je Hrvatska proglasila neovisnost, Mesi� se vratio u domovinu i dao ostavku na mjesto predsjednika jer SFRJ o�igledno vi�e nije postojala. Godine 1992. izabran je u Sabor i postao njegov predsjednik.
Godine 1994. istupio je iz HDZ-a i osnovao novu stranku, Hrvatske nezavisne demokrate. Kao razlog za istup navodio je protivljenje vladinoj politici prema Bosni i Hercegovini, optu�uju�i Tu�mana da �eli podijeliti BiH s Milo�evi�em. Me�utim on je iz HDZ-a istupio tek godinu i pol nakon bo�nja�ko-hrvatskoga sukoba. Njegov izlazak iz HDZ-a se poklapa s njegovim (i Manoli�evim) sukobom sa �u�kovom strujom unutar HDZ-a. Kritizirao je i privatizaciju zbog plja�ke i profiterstva. Godine 1995. je sudjelovao na 2. saboru HSP-a, tj. frakcije HSP-a odane Dobroslavu Paragi, na Zagreba�kom velesajmu. Mesi� je 1997. zajedno s ve�im dijelom svoje stranke pre�ao u Hrvatsku narodnu stranku (HNS) gdje je postao izvr�ni potpredsjednik stranke.
Predsjedni�ki mandat [uredi]
Prvi predsjedni�ki mandat [uredi]
Stjepan Mesi� i Vladimir Putin na sastanku u Kremlju 16. travnja 2002.
Izabran je za predsjednika Hrvatske 2000. godine nakon �to je pobijedio u prvom krugu izbora, te u drugom krugu porazio kandidata HSLS-a i SDP-a Dra�ena Budi�u. Mesi� je nastupio kao kandidat stranaka HNS, HSS, LS te IDS. Nakon �to je postao predsjednik, istupio je iz �lanstva u HNS-u.
Kritizirao je politiku pokojnog predsjednika Tu�mana kao nacionalisti�ku, bez slobode medija i s lo�im gospodarstvom. Na po�etku svoga prvog mandata odmah se zalagao se za liberalniji pristup kako bi se Hrvatska otvorila stranim investitorima, s manje vi�e uspjeha.
Kao predsjednik tijekom svog prvog mandata, umirovio je 7 hrvatskih generala koji su dvaput pisali otvorena pisma javnosti u kojima su tvrdili da vlast �eli kriminalizirati Domovinski rat i da zanemaruje Hrvatsku vojsku. Mesi� je tvrdio da �asnici na du�nosti ne smiju pisati javna politi�ka pisma bez odobrenja vrhovnog zapovjednika, tj. predsjednika dr�ave jer oni njemu izravno odgovaranju po zakonu i ustavu. Oporbene stranke su brzo osudile ovu Mesi�evu odluku kao opasan potez za nacionalnu sigurnost Hrvatske, no on je tvrdio da je to bila jedina ispravna odluka koju je mogao donijeti jer se u vojsci neposlu�nost ne mo�e tolerirati. Mesi� je kasnije umirovio jo� �etiri generala sa sli�nim obja�njenjem.
Tokom svoga prvog mandata u vanjskoj politici, predsjednik Mesi� se zala�e da Hrvatska postane �lanica Europske unije i NATO-a. Tako�er je pokrenuo obostrane isprike za mogu�e ratne zlo�ine s predsjednikom Srbije i Crne Gore, �to je dio hrvatske javnosti lo�e primio. Posebno pozitivno je bio primitak u izraelskom parlamentu (Knesset), koji je bio prvijenac za Hrvatsku. Ondje se ispri�ao za istrebljenje �idova u NDH tijekom 2. svjetskog rata, te se nakon njegovog govora po�inju otvarati izravni diplomatski kanali s Izraelom.
Drugi predjedni�ki mandat [uredi]
Stjepan Mesi� na sastanku s Dickom Cheneyom u Dubrovniku 6. svibnja 2006.
U predsjedni�kim izborima 2005-e je kao kandidat osam politi�kih stranaka osvojio skoro polovicu glasova (48,92%), ali mu je natpolovi�na ve�ina uskra�ena za par postotaka. U drugom krugu se suo�io s protukandidatkinjom Jadrankom Kosor i pobijedio s gotovo 66% glasova. Njegov drugi petogodi�nji mandat istekao je u velja�i 2010.
Stjepan Mesi�, gostuju�i na Obiteljskom radiju, komentirao je tvrdnje onih koji ga optu�uju da je sura�ivao s Udbom. Mesi� je pritom odgovorio: "Pa, ne znam kako bih ja bio suradnik UDBE valjda kad sam bio na izdr�avanju kazne u Staroj Gradi�ki, valjda kad sam se javljao na 150 natje�aja, kad su svi ovi seronje normalno radili, normalno zara�ivali svoj kruh ili mo�da stvarno radili za UDBU ili za nekog drugog." [3]
Zanimljivosti [uredi]
Mesi� na filmu (lijevo)
* Tijekom studija dijelio je, u studentskom domu, sobu sa Stipom �uvarom.
* Stjepan Mesi� imao je manju ulogu usta�kog �asnika u filmu: Ne okre�i se sine.
* Bio je i �lan "Titovih pionira" (Saveza pionira Jugoslavije).
* Vojni rok u JNA odslu�io je u Bile�i i Ni�u, te je postao rezervni oficir.
Privatni �ivot [uredi]
Stjepan Mesi� je o�enjen s Milkom Mesi�. Imaju dvije k�eri, Dunju i Sa�u.
Izvori [uredi]
1. � 40 obljetnica Deklaracije o nazivu i polo�aju hrvatskog knji�evnog jezika (Napada�i i branitelji Deklaracije i Matice hrvatske od 1967. do 1989. i 2007.), �Hrvatsko pravo� � Prve online strana�ke novine u Republici Hrvatskoj, godina 2007., broj 3., 17. o�ujka 2007., zadnji put u�itano 2009-05-27
Wikicitati �Stipe Mesi� rekao je na po�etku svog izlaganja u diskusiji da ga nije toliko iznenadilo bacanje bombi* na na�a /jugoslavenska/ predstavni�tva u Americi i Kanadi, bacanje bombi na na�e konzulate u Zapadnoj Njema�koj, jer se zna tko baca te bombe i tko stoji iza tih grupica, koliko ga je iznenadila ova deklaracija. Kada sam pro�itao tu deklaraciju, rekao je, nije mi dugo trebalo da shvatim da je to politi�ka diverzija koja je uperena protiv socijalisti�kog razvoja na�e zemlje, i koja je uperena protiv onoga �to je najsvetije, �to je izvojevano u na�oj narodnooslobodila�koj borbi, a to je bratstvo i jedinstvo, �ega se mi ne mo�emo odre�i i za �to su pale velike �rtve (...) Ovi bomba�i, s koje god strane dolazili, do�i �e sigurno pod udar ne samo na�eg hrvatskog naroda nego svih naroda na�e socijalisti�ke domovine. Bez obzira na to na koji na�in se postavljaju obrana�ki potpisnici i sugovornici tih potpisnika, na koji na�in oni branili sebe, da li su to potpisali u pijanom ili kakvom drugom opojnom stanju. Mislim da je deklaracija do�ivjela apsolutni krah i da je javnost osudila sve njezine sastavlja�e. Pridru�ujem se onim drugovima zastupnicima koji tra�e da se objelodane imena potpisnika, da se ne samo dru�tveno i politi�ki osude stavovi i potpisnici deklaracije nego da i tu�ila�tvo pokrene krivi�ni postupak protiv odgovornih osoba.��
- 17:56 -
nedjelja, 16.01.2011.
HARRY POTER
Harry Potter je heptalogija koju je napisala engleska knji�evnica Joanne Kathleen Rowling. Uz sedam knjiga od kojih je posljednja objavljena 2007. godine, objavljene su jo� tri knjige - Metloboj kroz stolje�a, �udesne zvijeri i gdje ih prona�i i Bajke barda Beedlea, napisane u dobrotvorne svrhe. Knjige opisuju svijet vje�tica i �arobnjaka, a glavni je lik mladi �arobnjak Harry Potter. Prvi roman, Harry Potter i Kamen mudraca objavljen je 1997. �est je knjiga ve� do�ivjelo i svoja filmska izdanja. Posljednja �e knjiga biti ekranizirana u dva dijela. Snimanje prvog od dva filma zapo�elo je u velja�i 2009., a premijerno bi trebao biti prikazan 19. studenog 2010.[1] Najavljeni datum premijere drugog filma je 15. srpnja 2011. godine.[2]
Knjige se objavljuju u nakladi Bloomsbury Publishing Plc-a (originalna verzija; Ujedinjeno Kraljevstvo), Scholastic Pressa (ameri�ka verzija) itd.
Povijest naklade [uredi]
Prva HP knjiga objavljena je u Ujedinjenom Kraljevstvu u nakladi Bloomsburyja, malog nezavisnog izdava�a, u srpnju 1997. Knjige imaju obo�avatelje svih uzrasta i u cijelom svijetu. Tako su u Ujedinjenom Kraljevstvu objavljene dvije verzije knjige, iste tekstom, ali razli�ite naslovnicama. Jedna verzija namijenjena je djeci, a druga odraslima. Prve tri knjige, Harry Potter i Kamen mudraca, Harry Potter i Odaja tajni te Harry Potter i zato�enik Azkabana osvojile su nagradu Nestl� Smartie Book Prize za dobnu skupinu od 9 do 11 godina. Do vremena izlaska �etvrte knjige, Harry Potter i Plameni pehar, serijal je ve� postao visoko profiliran, novine i �asopisi bili su puni pri�a o Harryju Potteru. U isto je vrijeme Warner Brothers zapo�eo snimanje serije filmova koji se temelje na romanima. Svaka knjiga prati otprilike jednu godinu Harryjeva �ivota u Hogwartsu - �koli vje�ti�arenja i �arobnja�tva gdje u�i koristiti magiju i spravljati �arobne napitke. Harry tako�er u�i savladati prepreke, kako magi�ne, tako i socijalne i emocionalne.
U serijalu je sedam knjiga, a svaka je za nijansu mra�nija od prethodne. Kako Harry odrasta, tako i njegov najve�i neprijatelj, Lord Voldemort, ima sve ve�u mo�.
Kako ka�e J. K. Rowling, ideju o glavnom liku svojih romana, Harryju Potteru, dobila je dok se vozila vlakom od Manchestera do Londona 1991. Njezino omiljeno mjesto za pisanje prve knjige bio je jedan edinbur�ki kafi� u kojem je ispijala bezbrojne �alice kave. Zahvaljuju�i prodaji knjiga i pravima na filmove, Rowling je postala milijaderka i 620. najbogatija osoba na svijetu. Pretpostavlja se da je J. K. Rowling bogatija od kraljice Elizabete 2.
Pregled [uredi]
Upozorenje �itatelju: Slijedi tekst koji sadr�i pojedinosti o radnji i/ili zavr�etku ovog djela.
Romani ve�im dijelom spadaju u �anr fantastike; me�utim, to su ujedno i edukacijski romani �ija je radnja smje�tena u �kolu vje�ti�arenja i �arobnja�tva Hogwarts, britanski internat za �arobnjake �iji nastavni program uklju�uje kori�tenje magije. Knjige su tako�er, rije�ima Stephena Kinga, "pronicljiva i tajanstvena pripovijetka", a knjige su pisane u stilu misterioznih avantura Sherlocka Holmesa; u svakoj su knjizi pomno skriveni tragovi koji dobivaju zna�enje ve� s izlaskom sljede�eg nastavka, a glavni likovi �esto progone brojne sumnjivce �to dovodi do naglog obrata koji razja�njava cijelu situaciju.
Glavni lik, dje�ak imenom Harry Potter, siro�e je koje �ivi sa svojim okrutnim ro�acima, Dursleyjevima. Oni su ga u po�etku dr�ali u potpunom neznanju �to se ti�e njegovog �arobnja�kog naslije�a - Dursleyjevi preziru njegovu "neprirodnost". Me�utim, kako se pribli�avao njegov jedanaesti ro�endan, Harry je postajao sve vi�e svjestan svoje posebnosti, a na svoj je jedanaesti ro�endan imao prvi susret s �arobnja�kim svijetom kad je obavije�ten da je zapravo �arobnjak i da je pozvan u �kolu vje�ti�arenja i �arobnja�tva Hogwarts.
�arobnja�ki svijet u kojem se Harry iznenada na�ao potpuno je odvojen, ali ujedno i vezan sa "stvarnim" (bezja�kim) svijetom. Za razliku od fantasti�nih svjetova Narnije i Gospodara prstenova, svijet Harryja Pottera postoji usporedno s na�im svijetom, a �ak su i mnoge �arobnja�ke institucije smje�tene u gradovima, kao �to je na primjer London. �arobnja�ki se svijet sastoji od niza skrivenih ulica, prastarih gostionica, usamljenih ladanjskih ku�a i dvoraca koji ostaju nevidljivi nemagi�noj populaciji (poznatoj kao "Bezjaci"). Magi�ni je dar uro�en i ne mo�e se nau�iti, iako mladi �arobnjaci moraju poha�ati �arobnja�ku �kolu kao �to je na primjer Hogwarts kako bi usavr�ili i kontrolirali svoje sposobnosti. Ve�ina �arobnjaka nije upoznata s bezja�kim svijetom koji im se �ini �udnijim nego �to bi se obi�nim ljudima �inio njihov svijet.
Prvi roman zapo�inje 1. studenog 1981. na dan pun �udnih i neobja�njivih doga�aja: zvijezde padalice, neobi�no velik broj sova, �udno odjeveni stranci koji sretno pozdravljaju bezjake na ulici. Izvor je tih �udnih doga�aja slavlje ina�e pritajenog �arobnja�kog svijeta koji je godinama terorizirao Lord Voldemort koji je poku�avao prigrabiti �to je vi�e mogu�e mo�i. Prethodne je no�i Lord Voldemort, koji je mjesecima tragao za skrivenom obitelji Potter, otkrio njihovo skloni�te i ubio Jamesa i Lily Potter. Me�utim, kad je poku�ao ubiti njihovog sina, Harryja, njegova se kletva okrenula protiv njega. Njegov je duh istrgnut iz njegovog tijela i on je bio prisiljen na skrivanje, a Harryju je kao podsjetnik na taj doga�aj ostao samo o�iljak u obliku munje na �elu. Harryjeva misteriozna pobjeda nad Voldemortom u toj No�i vje�tica do�ekana je s mje�avinom sre�e i divljenja u �arobnja�koj zajednici, a Harry je dobio nadimak "de�ko koji je ostao �iv". Drugo poglavlje zapo�inje deset godina kasnije, 1991., kad Harry saznaje za svoje �arobnja�ko naslije�e i tu pri�a po�inje.
Naredne pri�e slijede veoma strogu formulu: radnja knjige zapo�inje svake godine u otprilike isto vrijeme, odnosno pri kraju ljeta, kad Harry u bezja�kom svijetu, s Dursleyjevima, i��ekuje rujan i povratak u Hogwarts. Zatim neko vrijeme provodi na nekim odre�enim magi�nim lokacijama (u Zakutnoj ulici, Jazbini, na Grimmauldovom trgu) prije nego �to se ukrca na vlak Hogwarts Express koji kre�e s perona 9 i 3/4 sa �eljezni�kog kolodvora King's Cross i vozi za Hogwarts.
Nakon dolaska u �kolu, Harry se u svakom romanu bori s teretom koji donose �kolski problemi kao �to su eseji, simpatije i u�itelji koji nemaju razumijevanja. Tako�er, tijekom tog perioda, Harry se bori i s uvijek novim misterijem koji vrhunac dosti�e kako se bli�e posljednji dani �kole, a �esto uklju�uje poku�aje Lorda Voldemorta da vrati svoju mo�.
Za detaljne radnje romana, pogledajte �lanke za svaku knjigu.
Likovi [uredi]
Harry Potter: Jedino dijete Jamesa i Lily Potter, s kojima dijeli mnoge posebne karakteristike, od kojih je najlak�e primijetiti Jamesovu neurednu crnu kosu i Lilyine zelene o�i. Ro�en je 31. srpnja 1980. Postao je slavan kad je imao samo jednu godinu i kad je Lord Voldemort, �arobnjak koji je izazivao strah cijelog �arobnja�kog svijeta, napao njegov dom i ubio njegove roditelje, ali nije uspio ubiti njega, iako ga je ostavio s prepoznatljivim o�iljkom u obliku munje. U poku�aju da ga ubije, Voldemort je i��upan iz svojeg tijela �to je bila posljedica njegove vlastite kletve, Avade Kedavre. u Hogwartsu, Harry je pokazao da je nadareni �arobnjak posebno se istaknuv�i u Obrani od mra�nih sila i metloboju, a unutar svog doma, Gryffindora, prepoznat je i kao sposobni vo�a. Unato� njegovim najboljim poku�ajima, nije uspio suzbiti svoju slavu i to mu je u nekim trenutcima bio izvor velike frustracije. Me�utim, unato� svom pritisku, ostao je iznimno hrabar, plemenit i ponosan, iako su se te kvalitete znale i lo�e odraziti u onome �to je Hermiona Granger nazvala "slabosti na spa�avanje ljudi". Njegovi su najbolji prijatelji Ron Weasley i Hermione Granger, a neprijatelji su mu Lord Voldemort, Severus Snape i Draco Malfoy.
Ron Weasley: Najbolji prijatelj Harryja Pottera i �esti od ukupno sedmero djece drage i siroma�ne obitelji Weasley. Sprijateljio se s Harryjem gotovo odmah nakon njihovog prvog susreta tijekom prvog putovanja Hogwarts Expressom. Me�utim, u jednom su se trenutku njih dvojica udaljila, jednim dijelom zato �to je Ron bio prisiljen �ivjeti u Harryjevoj sjeni, a tu je frustraciju bez sumnje poja�ao i njegovo mjesto najmla�eg sina u velikoj obitelji. Unato� tome, on i Harry ostali su bliski, a Ron je, uz Hermionu, bio stalni pratilac u Harryjevim avanturama.
Hermiona Granger: Najbolja prijateljica Harryja Pottera i Rona Weasleyja koja je obi�no smatrana najboljom u�enicom Harryjeve generacije u Hogwartsu. Njezina su inteligencija zajedno s razumnim i logi�nim razmi�ljanjem �esto bili od velike pomo�i Harryju i Ronu tijekom �kolovanja u Hogwartsu i ostalih avantura, iako je njezino �efovanje znalo biti i izvor sva�e izme�u njih. Hermiona je bezja�kog podrijetla i zbog toga je, kao i zbog svoje inteligencije, bila i meta �kolskog kolege i nasilnika Draca Malfoya.
Lord Voldemort: Glavni antagonist serijala, zli �arobnjak koji pod svaku cijenu �eli osigurati potpunu kontrolu �arobnja�ke zajednice i dosti�i besmrtnost prakticiranjem crne magije. Nakon godina provedenih u poku�ajima da ostvari sve svoje ciljeve zaustavljen je kad je poku�ao ubiti Harryja Pottera dok je dje�ak bio tek beba i nije uspio. Istrgnut je iz svog tijela i primoran na skrivanje. On je izazivao takav strah kod �arobnjaka da su se i nakon njegovog pada mnogi bojali izgovoriti njegovo ime pa su ga umjesto imenom nazivali "Znate-Ve�-Tko", "Onaj-�ije-Se-Ime-Ne-Smije-Izgovoriti" ili "Gospodar tame", a posljednji su naziv ve�inom upotrebljavali njegovi sljedbenici, smrtono�e. Ro�en je kao Tom Marvolo Riddle i tako�er je bio u�enik u Hogwartsu. "Ja sam Lord Voldemort", odnosno engleski izvornik - "I am Lord Voldemort" anagram je njegova pravog imena Tom Marvolo Riddle.
Albus Dumbledore: Harryjev najvjerniji savjetnik i ravnatelj �kole vje�ti�arenja i �arobnja�tva Hogwarts. Vjerojatno jedan od najcjenjenijih ljudi u �arobnja�kom svijetu koji je dr�ao visoke polo�aje u britanskim, ali i me�unarodnim institucijama, a uz to je bio i alkemi�ar i majstor razli�itih magijskih disciplina. On je i jedina poznata osoba koje se Lord Voldemort ikad bojao i jedan od rijetkih koji se ne boji Voldemorta i bez straha izgovara njegovo ime te druge ohrabruje da �ine isto. Dumbledore je vjerovao u ljude i uvijek je vidio najbolje u njima. Ubio ga je Severus Snape u Harryju Potteru i Princu mije�ane krvi Ubojitom kletvom po njegovoj zapovjedi (�to se otkriva tek kasnije).
Severus Snape: Nadareni �arobnjak, jedan od profesora u Hogwartsu, i jo� od maldosti, veliki neprijatelj Jamesa Pottera i Siriusa Blacka. Kao u�itelj �arobnih napitaka poku�ao se osvetiti pokojnom Jamesu Potteru maltretiraju�i njegovog sina Harryja. Biv�eg je smrtono�u kao profesora zaposlio Dumbledore, a Snapeova je odanost stalno preispitivana iako je Dumbledore uvijek govorio da mu vjeruje iz razloga barem djelomi�no otkrivenih u Harryju Potteru i Princu mije�ane krvi. Povjerenje Dumbledorea je bilo opravdano jer se Snape na kraju serijala �rtvovao za spas svijeta. U mladosti je bio zaljubljen u Lily Evans(�enu Jamesa Pottera i Harryjevu majku).
Rubeus Hagrid: Sin �arobnjaka i divice, a ujedno je i iznena�uju�e nje�an i bri�an. Podupire Harryja i jedan je od njegovih najve�ih prijatelja. Tako�er je i �uvar klju�eva i posjeda u Hogwartsu, ali i lovo�uvar i u�itelj Skrbi za magi�na stvorenja. Upravo je Hagrid rekao Harryju da je on �arobnjak i ponovno ga upoznao s �arobnja�kim svijetom. Hagrid je tako�er poha�ao Hogwarts, ali je izba�en kad je bio na tre�oj godini zbog zlo�ina koji nije po�inio i zbog toga se ne mo�e legalno baviti magijom.
Sirius Black: Najbolji prijatelj Jamesa Pottera i biv�i buntovnik koji je u mladosti pobjegao iz doma svojih �istokrvnih roditelja. La�no je optu�en da je pomogao Voldemortu u ubojstvu Jamesa i Lily Potter te je odmah po uhi�enju, bez su�enja, poslan u Azkaban iz kojeg je kasnije uspio pobje�i. Tako�er je i krsni kum Harryja Pottera. U Harryju Potteru i Redu feniksa pogodila ga je kletva koju je bacila njegova zla sestri�na, Bellatrix Lestrange, i koja je uzrokovala njegov pad iza vela u smrt u Odjelu tajni. Njegova je smrt bila veoma traumati�na za Harryja.
Ginny Weasley: Jedina k�i u obitelji Weasley. Nadarena je vje�tica, posebno poznata po bacanju Uroka bala �i�mi�ica. Ginny je prvo �ensko dijete ro�eno u obitelji Weasley u nekoliko generacija. U�itelj �arobnih napitaka, Horace Slughorn, u njoj vidi veliki potencijal i po�tuje njezine magi�ne sposobnosti. Harry je dugo bio njezina simpatija, a u Harryju Potteru i Princu mije�ane krvi napokon su po�eli izlaziti. U epilogu sedmog dijela se navodi kako su se Ginny i Harry vjen�ali i imali troje djece: Jamesa, Lily i Albusa Severusa.
Draco Malfoy: �istokrvni �arobnjak i �lan doma Slytherina poznat po svojim uvredama kojima su �esta meta Harry Potter, Hermiona Granger i Ron Weasley. Kako su Harry i Ron brzo postali prijatelji, tako su Harry i Draco brzo postali neprijatelji koji se sukobljavaju na razli�ite na�ine, uklju�uju�i i metloboj. On i njegova dva "snagatora", Vincent Crabbe i Gregory Goyle, protute�a su glavnog trija. U zadnjem dijelu se navodi kako se preobratio i postao dobar.
Dursleyjevi: Oni su Harryjevi jedini i bezja�ki (nemagi�ni) ro�aci. Dursleyjevi su zlostavljali i maltretirali Harryja tijekom cijelog njegovog �ivota, ali unato� svemu tome Harry se svakog ljeta vra�a u njihov dom iz razloga nepoznatih sve do Harryja Pottera i Reda feniksa.
Za daljnje informacije pogledajte popis likova koji se pojavljuju u Harryju Potteru.
Serijal [uredi]
Knjige [uredi]
1.Harry Potter i Kamen mudraca
vrijeme radnje: 1981., 1991. na 1992.
datum izlaska: 26. lipnja 1997.(UK)
prodaja(SAD): 17 milijuna
2.Harry Potter i Odaja tajni
vrijeme radnje: 1943., 1992. na 1993.
datum izlaska: 2. srpnja 1998.(UK)
prodaja(SAD): 14.7 milijuna
3.Harry Potter i Zato�enik Azkabana
vrijeme radnje: 1993. na 1994.
datum izlaska: 8. srpnja 1999.(UK)
prodaja(SAD): 12.8 milijuna
4.Harry Potter i Plameni Pehar
vrijeme radnje: 1944., 1981., 1994. na 1995.
datum izlaska: 8. srpnja 2000.(UK/SAD)
prodaja(SAD): 12.3 milijuna
5.Harry Potter i Red feniksa
vrijeme radnje: 1976., 1995. na 1996.
datum izlaska: 21. lipnja 2003.(UK/SAD)
prodaja(SAD): 13.7 milijuna, 5 milijuna u prva 24 sata
6.Harry Potter i Princ mije�ane krvi
vrijeme radnje: 1926., 1937., 1960., 1970., 1996. na 1997.
datum izlaska: 16. srpnja 2005.(UK/SAD)
prodaja(SAD): 20 milijuna, 7 milijuna u prva 24 sata
7.Harry Potter i Darovi smrti (original:Harry Potter and the Deathly Hallows)
vrijeme radnje: 1997. na 1998. i rujan 2017.
datum izlaska: 21. srpnja 2007.(UK/SAD)
2001. iza�le su jo� dvije knjige, �udesne zvijeri i gdje ih prona�i (�kolski ud�benik) i Metloboj kroz stolje�a. Sav prihod od prodaje knjiga i�ao je Comic Reliefu, britanskoj dobrotvornoj organizaciji.
Filmovi [uredi]
1.Harry Potter i Kamen mudraca
datum izlaska: 16. studenog 2001.
redatelj: Chris Columbus
2.Harry Potter i Odaja tajni
datum izlaska: 15. studenog 2002
redatelj: Chris Columbus
3.Harry Potter i zato�enik Azkabana
datum izlaska: 31. svibnja 2004.(UK)
redatelj: Alfonso Cuar�n
4.Harry Potter i Plameni pehar
datum izlaska: 18. studenog 2005. (ve�ina zemalja)
redatelj: Mike Newell
5.Harry Potter i Red feniksa
datum izlaska: 11. srpnja 2007.
redatelj: David Yates
6.Harry Potter i Princ mije�ane krvi
datum izlaska: 15. srpnja 2009.
redatelj: David Yates
7.Harry Potter i Darovi smrti (prvi dio)
datum izlaska: 19. studenog 2010.
redatelj: David Yates
8.Harry Potter i Darovi smrti (drugi dio)
datum izlaska: 15. srpnja 2011.
redatelj: David Yates
Harry Potter kao brand [uredi]
Harry Potter brand veoma je jak upravo zbog svojih obo�avatelja.
7. rujna 2005. Apple Computer objavio je da �e u prodaju biti pu�tena posebna verzija iPoda s logom Hogwartsa na pole�ini. Pri kupnji tog iPoda dobije se i k�d za skidanje svih dotada objavljenih audioknjiga o Harryju Potteru i biografija J. K. Rowling s iTunes Music Store. 12. listopada 2005. Apple Computers ponovno je predstavio iPod iz Harry Potter kolekcije koji dolazi sa svim knjigama i originalnim Harry Potter iPodom kojem je dodana linija kako bi dobio izgled 5G iPoda.
Uz to na internetu cvate trgovina raznim rekvizitima iz svijeta Harryja Pottera pa tako mo�ete kupiti razne majice, �alove ba� poput onih iz filmova... Ali u cijeloj su pri�i ipak najzanimljiviji �arobni �tapi�i. Tako postoji cijela web-stranica posve�ena upravo njima. Rade se ru�no, od raznih vrsta drve�a, dolaze s certifikatom, a i njihova cijena ne zaostaje za onom "pravih" �tapi�a (otprilike $50).
- 13:53 -
petak, 07.01.2011.
JADRANKA KOSOR
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska politi�arka, predsjednica Vlade Republike Hrvatske.
Novinarska karijera
Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru posvetila je novinarstvu, od 1972. bila je dopisnica Ve�ernjeg lista i Radio Zagreba. Od 1991. do 1995. na Hrvatskom radiju je vodila emisije za prognanike, izbjeglice i stradalnike iz Domovinskog rata.
Politi�ka karijera
Godine 1995. postala je potpredsjednica HDZ, a te je godine izabrana i u Hrvatski sabor. Potpredsjednicom HDZ-a bila je do 1997. godine. Do 2000. obna�ala je du�nost potpredsjednice Sabora. Od 1999. do 2002. predsjednica strana�ke Zajednice �ena "Katarina Zrinski". U Sabor je ponovno u�la 2000., a dvije godine kasnije izabrana je za zamjenicu predsjednika HDZ-a na VII. Op�em saboru HDZ-a. Na parlamentarnim izborima 2003. godine ponovno je izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru u I. izbornoj jedinici (Zagreb), ali je svoj mandat stavila u mirovanje jer je imenovana za potpredsjednicu Vlade Republike Hrvatske zadu�enu za socijalna pitanja, te ministricom obitelji, branitelja i me�ugeneracijske solidarnosti. Du�nost potpredsjednice Vlade i ministrice u vladama premijera Sanadera obna�ala je do 2009. godine.
Na predsjedni�kim izborima 2005. godine, kao kandidatkinja HDZ-a izgubila je u drugom krugu od Stjepana Mesi�a.
Nakon ostavke premijera Sanadera, 3. srpnja 2009. Predsjednik Republike povjerio joj je mandat za sastavljanje Vlade.
Dana 6. srpnja 2009. nova Hrvatska vlada na �elu s Jadrankom Kosor dobila je povjerenje ve�ine saborskih zastupnika u glasovanju na kraju zasjedanja.
Privatni �ivot
Dobitnica je nagrade "Zlatno pero" Hrvatskoga novinarskog dru�tva, nagrade Europske zajednice za humanitarni rad, nagrade "Europski krug" Hrvatskoga europskog doma, nagrade za �ivotno djelo "Ivan �ibl" HRT-a, po�asno �lanstvo u Udruzi roditelja poginulih branitelja, a i po�asna je dopredsjednica Udruge gluhoslijepih "Dodir". Od 2007. je po�asna predsjednica HVIDR-e. Godine 1998. dodjeljena joj je Spomen medalja �Vukovar�.[1]
Objavila je �etiri knjige (dvije o Domovinskom ratu, dvije poezije). Govori engleski i njema�ki. Majka je jednog sina Lovre �kopljanac.
Prezime
Jadrankina majka je nakon gubitka supruga, koji je poginuo u ratu, vratila svoje djevoja�ko prezime Belkov, dok je Jadranka zadr�ala o�evo prezime do danas
9. Predsjednica Vlade Republike Hrvatske
Trenuta�no
U slu�bi od
6. srpnja 2009.
Predsjednik Ivo Josipovi�
Prethodnik Ivo Sanader
3. Predsjednica HDZ-a
Trenuta�no
U slu�bi od
4. srpnja 2009.
Prethodnik Ivo Sanader
Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske
U slu�bi
23. studenoga 2003. � 6. srpnja 2009.
Ro�enje 1. srpnja 1953.
Pakrac
Politi�ka stranka Hrvatska demokratska zajednica
- 19:47 -
MILAN BANDI�
Milan Bandi�, (Grude, Bosna i Hercegovina, 22. studenoga 1955.), hrvatski politi�ar, trenuta�ni zagreba�ki gradona�elnik.
52. zagreba�ki gradona�elnik
Trenuta�no
U slu�bi od
15. svibnja 2005.
Prethodnik Vlasta Pavi�
50. zagreba�ki gradona�elnik
U slu�bi
5. svibnja 2000. � 21. sije�nja 2002.
Prethodnik Marina Matulovi�-Dropuli�
Nasljednik Vlasta Pavi�
Ro�enje 22. studenoga 1955.
Grude, Bosna i Hercegovina (tada NRBiH, FNRJ)
Politi�ka stranka SDP (1990.-2009.)
nezavisan (2009.)
Supruga Vesna Bandi�
Mladost
Ro�en je zaoseku Bandi�a Brig, Cerov Dolac, Donji Mami�i, op�ina Grude. Otac mu je umro s 58 godina.[1] Bio je ministrant kod fra Blage Brki�a u selu Ru�i�i.[1] Nakon osnovne i srednje �kole u Grudama, dobio je studentski kredit i oti�ao na studij u Zagreb.[1] Diplomirao je na Fakultetu politi�kih znanosti Sveu�ili�ta u Zagrebu. Uz u�enje �ekao ga je i naporan fizi�ki rad. Radio je na istovaru �e�era i ugljena te �bukanju pro�elja gradskih zgrada. Zarada je bila solidna i to mu je omogu�ilo da namakne novaca kako bi mogao vra�ati studentski kredit. Tih studenskih dana upoznao je i svoju budu�u suprugu Vesnu na plesu u Studenskom centru. U tom �e se braku kasnije roditi i k�erka Ana Marija.
Po zavr�etku fakultetskog �kolovanja odslu�io je vojni rok te se zaposlio u zagreba�kom Ledu.[2] U samom po�etku fakultetska diploma nije mu odve� pomogla da dobije bolje radno mjesto te je prvi Bandi�ev posao bio rad u hladnja�i na -25�C. Nakon �est mjeseci uspio je dobiti radno mjesto u uredu.
Politi�ka karijera
U Ledu je radio do 1983. godine kada se kao stru�no-politi�ki radnik za ONO i DSZ zaposlio u Op�inskom komitetu SKH Pe��enica. Nije odve� volio boraviti u uredu te je �esto bio me�u ljudima, kolokvijalno re�eno, na terenu. Tu je do izra�aja do�la njegova mo� komunikacije s ljudima. Dolaskom vi�estrana�ja u Hrvatsku i u vrijeme Domovinskog rata, kada je SKH imao najmanju popularnost me�u hrvatskim bira�ima, Bandi� nije pre�ao u neku drugu stranku ili iza�ao iz komunisti�ke partije posipaju�i se pepelom. Naprotiv, ostao je vjeran svojoj stranci i nastavio raditi na Pe��enici s vjerom da �e se njegova, sada socijaldemokratska, stranka vratiti kao zna�ajan �imbenik na hrvatsko politi�ko nebo.
Bandi�eva uzlazna putanja kre�e 1993. kada postaje tajnik gradske organizacije SDP-a, a dvije godine kasnije (1995.) postaje zastupnik u Gradskog skup�tini grada Zagreba.[2] Godinu dana kasnije (1996.) razveo se od supruge Vesne. S njom �e iznova vjen�ati 2003. godine, a u javnosti �e se pojaviti �pekulacije da su se razveli samo kako bi Bandi�evi lak�e kupili stan u kojem su �ivjeli.[3][4] Da bi istra�ili ove navode novinari Jutarnjeg lista razgovarali su sa sedam stanara koji �ive u zgradi s Bandi�evima i svi su potvrdili da Vesna Bandi� nikada nije du�e izbivala i stana unato� razvodu. Upitan za komentar Bandi� je rekao da susjedi mogu sva�ta pri�ati.[2]
Godine 1997. postaje predsjednik zagreba�kog SDP-a.[2] Uz te du�nosti bio je i �lan u Glavnom odboru SDP-a. Do�av�i prvi puta na mjesto gradona�elnika (1997.), Bandi� je prouzro�io prvu aferu zaposliv�i 14 savjetnika �to je grad Zagreb dodatno ko�talo oko 150 tisu�a kuna na mjesec.[2] Tri godine kasnije (2000.) na izvanrednim izborima izabran je za gradona�elnika Zagreba, a koalicija kojoj je na bio na �elu na izborima je osvojila 52% glasova.
Od 1995. je vije�nik u Skup�tini grada Zagreba, a 2000., za vrijeme tre�eg mandata u Gradskoj skup�tini, izabran je za gradona�elnika �to ostaje sve do o�ujka 2002. godine, kada daje ostavku radi afere proiza�le nakon njegovog neuspje�nog poku�aja podmi�ivanja policajca koji ga je uhvatio kako vozi pod utjecajem alkohola. Godine 2005. i 2009. je unato� tome ponovno izabran za gradona�elnika.
Do objave kandidature za predsjednika Hrvatske 5. studenog 2009 bio je �lan Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), predsjednik Gradske organizacije SDP-a u Zagrebu i �lan Glavnog odbora i Predsjedni�tva stranke. Objavom kandidature automatski je izba�en iz stranke.
Prvi gradona�elni�ki mandat 2000.
Drugi gradona�elni�ki mandat 2001.
Godine 2002. �ini gaf koji �e danima biti udarna tema hrvatskih medija � prouzrokuje prometnu nezgodu pod utjecajem alkohola �to �e ga na koncu ko�tati gradona�elni�ke fotelje.[5] U najkra�im crtama re�ena afera glasi: Bandi� je svojim vozilom Range Roverom udario u drugi automobil te je bje�ao pred policijom. Policajac koji je vodio zapisnik uskoro je ostao bez posla. Sre�om po policajca ipak je kasnije vra�en na posao. Obrazla�u�i svoje postupke tim povodom Bandi� je rekao: "Vra�ao sam se s karmina na kojima sam popio tri-�etiri gemi�ta, a ina�e je notorno da ne pijem. Pritom sam jeo luk, a nakon te�kih jela uvijek uzimam osvje�iva� daha na bazi alkohola. Ti gemi�ti nisu utjecali na moju sposobnost vo�nje."
Tre�i gradona�elni�ki mandat 2005.
SDP sa Bandi�em kao nositeljem liste grada Zagreba osvaja 2005. 40,95% glasova[6] te Bandi� tako biva izabran tre�i put.
�etvrti gradona�elni�ki mandat 2009.
Na prvim izravnim izborima za gradona�elnika, Bandi� osvaja jo� jedan gradona�elni�ki mandat. Gradski odbor SDP-a ga je jednoglasno izabrao za kandidata.[7] Mandat je dobio u drugom krugu 31. svibnja 2009. u izravnom srazu s Josipom Kregarom, osvojiv�i 61,84% glasova.[8]
Predsjedni�ka kandidatura 2009.
Dana 12. srpnja 2009. odr�ani su unutarstana�ki izbori u SDP-u. Na njima se odlu�ivalo o SDP-ovom kandidatu na predstoje�im predsjedni�kim izborima. Kandidati su bili Ivo Josipovi� i Ljubo Jur�i�.[9] Josipovi� je pobijedio u tim predizborima. Bandi� je bio razo�aran �to nije mogao biti jedan od kandidata za predizbore. Mjesecima se �pekuliralo o njegovoj mogu�oj kandidaturi. Njegova samostalna kandidatura mogla je prouzro�iti da bude izba�en iz stranke. Iako se slu�beno nije bio kandidirao, osvajao je veliki postotak glasova u istra�ivanjima javnog mnijenja.[10][11]
Dana 4. studenog 2009. zamrznuo je svoje �lanstvo u SDP-u.[12][13], a u zoru 5. studenog 2009. objavio je kandidaturu za predsjednika Republike.[14][15] Istoga dana SDP je medijima poslao �turo priop�enje u kojemu ka�e kako je Bandi� objavom kandidature za predsjednika Republike Hrvatske aktivirao automatsku primjenu �lanka 15. Statuta SDP-a, �ime mu je prestalo �lanstvo u SDP-u.[16]
Istoga dana po�ele su se pojavljivati komentari protiv njega koji su njegovu kandidaturu opisivali kao komediju.[17] Kampanju je vodio pod sloganom "Budu�nost je na� posao".
Tijekom kampanje optu�ivan je od strane novinara i komentatora da izbjegava su�eljavanja sa ostalim kandidatima.[18]
Umjesto jednog su�eljavanja sa protukandidatima Bandi� je bio na turneji po otocima. I�ao je po Pagu, Viru, Ugljanu.[19] Na Ugljanu je izjavio:[19]
�Sa otoka se stolje�ima odlazilo trbuhom za kruhom. Hrvatska nikad nije dovoljno valorizirala otoke. Treba pozdraviti te�ake ali i poduzetnike koji �ele ulagati u otoke. Nije cilj da se ljudi vrate, nego da do�u �ivjeti i raditi na otoke�
({{{2}}})
Tako je 10. prosinca 2009. unajmljenom 19-metarskom jahtom obilazio otoke.[20] Novinarima nije htio otkriti iznos najma jahte koji je, po procjenama nekih novinara, iznosio vi�e od �etiri tisu�e eura.[20]
Nakon Dalmacije krenuo je u turneju po Bosni i Hercegovini. Tijekom posjeta �ep�u do�ekan je sa slikama Franje Tu�mana, Thompsonovom glazbom i hrvatskim zastavama.[21] 16. prosinca do�ao je u Sarajevo. Tom prigodom se sastao sa predsjednikom HKD "Napredak" Franjom Topi�em te gradona�elnikom Grada Sarajeva Alijom Behmenom s kojima je razgovarao o dosada�njoj i budu�oj suradnji.[22] Pola�u�i vijenac na spomenik palim borcima 108. brigade HVO-a u mjestu Dubrave kod Br�kog izuo cipele, poskliznuo se i pao u snijeg.[23][24] 17. prosinca obi�ao je Neum[25], Ston, Slano, Moko�icu, Srebreno, Cavtat, �ilipe, Grudu i Dubrovnik. Pritom je napravio gaf smjestiv�i Neum u Dubrova�ko-neretvansku �upaniju.[26]
U prvom krugu predsjedni�kih izbora osvojio je drugo mjesto sa 14,83% glasova.[27] U izbornoj no�i je rekao kako njegov protukandidat Josipovi� radi na daljinski upravlja� Zorana Milanovi�a.[28][29] Tu re�enicu �esto je koristio u drugom krugu kampanje.
Iako je bila o�ekivana, nije dobio slu�benu podr�ku vrha Katoli�ke Crkve. Glavni urednik Glasa Koncila je u kolumni izjavio kako Crkva ne podr�ava niti jednog kandidata.[30] Ipak, pojedini sve�enici su otvoreno podr�avali Bandi�a. Sam Bandi� je izjavio da njega sve�enici mahom podr�avaju.[31][32] Kardinal Josip Bozani� je primio Bandi�a �to je protuma�eno kao njegova neizravna podr�ka kandidatu.[33][34] U drugom krugu je izgubio osvojiv�i 39,74% glasova.[27] Izgubio je u svim �upanijama osim u Li�ko-Senjskoj.[35] 12. sije�nja se zahvalio gra�anima na podr�ci.[36]
Kontroverze
Uz ime Milana Bandi�a vezale su se brojne kontroverze. Protiv njega je do njegove predsjedni�ke kandidature (studeni 2009) predano preko 250 kaznenih prijava [37] .
Navodni pronacisti�ki ispad
U Novom listu iza�ao je �lanak da je 31. srpnja 2005. Milan Bandi� kada je iz autobusa primijetio radnike na ulici kako mu ma�u, da je uzviknuo :"Rad osloba�a" koji je bio moto moto koncentracijskog logora Auschwitz, i da je nastavio "valjda ne vjeruju da su nacisti nisu bili skroz blesavi."[38] Hrvoje Kre�i�, novinar Novoga lista, navodno �uo je tu izjavu priliko svog izlaska iz autobusa u prisutnosti. Bandi� mu je sljede�i dan zaprijetio tu�bom (koju nikad nije pokrenuo) tvrde�i kako je rekao "marksisti", a ne "nacisti". Bandi�evu ina�icu izjave je potvrdio tada�nji �lan Gradskog poglavarstva Davor Jelavi� koji je bio neposredno do Bandi�a i podvr�eno od tada�njeg tajnika Gradskoga poglavarstva Vidoje Bulum, dok je jedini svjedok Hrvoje Kre�i�a bio fotoreporter Novog Lista Davor Kova�evi�. Ostali novinari su bili daleko od Bandi�a i novinara Novog lista, i nisu mogli �uti �to je Bandi� govorio zbog buke koja je vladala u autobusu.[39] Bandi� je navodno poslje izjavio da kako bi eventualnu od�tetu donirao Centru Simona Wiesenthala, ali ravnatelj Centra Efraim Zuroff tu ponudu je odbio.[40]. Ova kontroverza je ubrzo zamrla, i vi�e se nije pojavljivala u medijima.
Sukob s Vlastom Pavi�
Strana�ka kolegica Vlasta Pavi� ga je optu�ila da joj je 27. travnja 2005. psovao majku na sjednici Skup�tine grada Zagreba.[41] Bandi�ev ispad do�ivio je osudu od feministi�kih udruga [42] Vrh SDP-a nije pretjerano reagirao na taj ispad.[43]
Sam Bandi� je porekao da je koristio bilo kakve psovke u toj prigodi.[44] "Ja Boga i mater rabim u sasvim drugom pojmu", bile su njegove rije�i.
Maraton Tr�imo Gospi
U subotu 19. svibnja 2007. Bandi� je sudjelovao kao jedan od 125 maratonaca u humanitarnom maratonu Tr�imo Gospi od Gruda do Me�ugorja u Hercegovini, duga�kom 42km.[45][46][47] Poslije je izbila afera budu�i da se tog istog dana vratio autom u Zagreb na utakmicu. Novinari su utvrdili kako je tim putem morao i�i ve�om brzinom nego �to je dopu�teno.
Razmjena zemlji�ta
Od listopada 2007. Bandi� je pod istragom USKOK-a zbog nekoliko poslova koje je sklopio kao gradona�elnik Zagreba, od kojih je najvi�e medijske pa�nje privukla razmjena zemlji�ta na razkri�ju Maksimirke ulice i Avenije Gojka �u�ka za zemlji�te u Sesvetskom Kraljevcu. USKOK ga sumnji�i za sklapanje �tetnog ugovora temeljem pogre�ne procjene vrijednosti tih zemlji�ta. Dvjema tvrtkama s kojima je Bandi� sklopio ugovor upravljali su neiskusni studenti, �to je izazvalo dodatne sumnje i interes javnosti.[48][49]
Slu�aj Cvjetni trg
Godine 2006. Bandi� je najavio preure�enje Cvjetnog trga u Zagrebu. Odabran je projekt arhitekta Borisa Podrecce, a investitor je bio hrvatski poduzetnik Tomislav Horvatin�i�. Projekt je obuhvatio izgradnju trgova�ko-stambenog centra, te ru�enje dviju povijesnih zgrada na Cvjetnom trgu, kao i skra�enje pje�a�ke zone u Var�avskoj ulici radi izgradnje gara�e. Projektu su se usprotivile gra�anske udruge i intelektualci, arhitekti, povjesni�ari umjetnosti, glumci i velik broj istaknutih kulturnih djelatnika u Zagrebu.[50] Udruga Pravo na grad organizirala je prosvjede i skupila 55.000 potpisa protiv projekta, tvrde�i da se pritom uni�tava Donji grad, tj. povijesna jezgra Zagreba i njena kulturna ba�tina. Bandi�evim pritiskom na javne gradske slu�be, izmijenjen je Generalni urbanisti�ki plan grada Zagreba kako bi se mogao izvesti tako veliki zahvat u sredi�tu grada. U kolovozu 2009. godine sru�ene su povijesne zgrade: ku�a Granitz te ku�a pjesnika Vladimira Vidri�a na Cvjetnom trgu.[51] Izgradnja trgova�kog centra je u tijeku.
Po�asti
10. srpnja 2009. progla�en je po�asnim gra�aninom Srebrenice.[52]Tako�er je i progla�en po�asnim predsjednikom NK Dinama[53] te �lanom Dru�be "Bra�a hrvatskoga zmaja" s titulom Zmaj od kamenitih vrata.
- 19:44 -
IVO JOSIPOVI�
Ivo Josipovi� (Zagreb, 28. kolovoza 1957.) tre�i je predsjednik Republike Hrvatske.
Sveu�ili�ni profesor, skladatelj, politi�ar, zastupnik u 6. sazivu Hrvatskog sabora, izabran je 2010. za tre�eg predsjednika Republike Hrvatske.
Politi�ka karijera
�lan je SKH-a od 1980. godine i sudjelovao je u njegovoj transformaciji tijekom demokratskih promjena. Godine 1994. napu�ta politiku te se u potpunosti posve�uje pravu i umjetnosti. Na poziv Ivice Ra�ana 2003. godine se vra�a u politiku, postaje neovisnim zastupnikom SDP-a u Hrvatskome saboru [1] i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a. U mandatu od 2005. bio je zastupnik u Gradskoj skup�tini Grada Zagreba. 2007. godine ponovno je izabran u Hrvatski sabor. U Saboru je radio u odborima za zakonodavstvo, pravosu�e i Ustav, poslovnik i politi�ki sustav te bio �lanom Povjerenstva za odlu�ivanje o sukobu interesa.
Predsjedni�ki izbori
Kandidaturu za predsjednika republike u ime SDP-a osvojio je 12. srpnja 2009. na unutarstrana�kim izborima pobijediv�i protukandidata Ljubu Jur�i�a sa rezultatom 65%-35%.[2][3] U anketama uo�i prvoga kruga izbora za predsjednika dr�ave 2009. je uvjerljivo vodio, te je, 27. prosinca 2009, i dobio najvi�e glasova (32,42%), te je zajedno s Milanom Bandi�em, koji je kao nezavisni kandidat bio na drugom mjestu (14,83%), izborio ulaz u drugi krug.
U drugom krugu izbora, 10. sije�nja 2010, Ivo Josipovi� je izabran za tre�eg hrvatskog predsjednika s osvojenih 60,26% glasova. [4]
Predsjedni�ki mandat
Prvi grad koji je posjetio kao novoizabrani predsjednik bio je Zadar, 22. sije�nja.[5][6] Tom prigodom je bio na obilje�avanju akcije Maslenica.[7] 23. sije�nja posjetio je Sinj. U razgovoru sa alkarima izrazio mogu�nost da Predsjednik Republike opet bude pokrovitelj Alke.[8]
Ceremonija sve�ane predsjedni�ke prisege odr�ala se 18. velja�e 2010. na Trgu sv. Marka u Zagrebu, a na du�nost je stupio u pono� 19. velja�e.[9]
Prijepori
Andrija Hebrang je upozorio da predsjednik Josipovi� svojim izjavama u Sarajevu, 14. i 15. travnja 2010. uvodi Hrvatsku u �red svjetskih agresora.�[10] Naime, Josipovi� se za slu�benoga posjeta Bosni i Hercegovini ispri�ao za poku�aje Hrvatske da podijeli BiH tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Tako�er se u toj dr�avi poklonio �rtvama pokolja u Ahmi�ima i pokolja u Kri�an�evu Selu.
Pravna i glazbena karijera
Godine 1980. zavr�io je studij prava na Pravnom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu, a zatim studij skladanja na Muzi�koj akademiji u Zagrebu (Stanko Horvat, 1983.). Autor je �ezdesetak znanstvenih i stru�nih radova s podru�ja kaznenog i me�unarodnog kaznenog prava te suradnik u vi�e zakonskih projekata. Izvanredni je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i gost predava� na doma�im i inozemnim visokim u�ili�tima. Zastupao je Hrvatsku pred me�unarodnim sudovima (suzastupnik RH pri Me�unarodnom sudu u Haagu) i sudjelovao na vi�e me�unarodnih konferencija.
Nagrade i priznanja na polju glazbe
Nagrada Rektora Sveu�ili�ta u Zagrebu (najbolji student na Pravnom fakultetu, 1978.)[11]
Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za umjetnost, za skladbe "Varijacije za glasovir " i "Passacaglia za guda�e" (1981.)[11]
Nagrada Europske radijske unije (EBU) za skladbu "Samba da camera", za guda�ki orkestar (1985.)[11]
Prva nagrada �irija i prva nagrada publike na Me�unarodnom natjecanju Glazbene mlade�i za skladbu "Samba da camera", za guda�ki orkestar (1985.)[11]
Nagrada Pajo Kolari� za skladbu "Drme� za Pendereckog" (1987.)[11]
Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli�a (1999.)[11]
Diskografska nagrada Porin za skladbu "Samba da camera", za guda�ki orkestar (1999.)[11]
Diskografska nagrada "Porin" za skladbu "Hiljadu lotosa", za mje�oviti zbor i instrumentalni ansambl (2000.)[11]
Nagrada Ministarstva kulture RH za glazbeno stvarala�tvo, za skladbu "Tuba ludens", za tubu i orkestar (2002.)[11]
Nagrada Boris Papandopulo Hrvatskog dru�tva skladatelja za skladbu "Tuba ludens", za tubu i orkestar (2002.)[11]
Ostala priznanja i nagrade
�itatelji i uredni�tvo banjalu�kih Nezavisnih novina proglasili su Ivu Josipovi�a osobom godine.[12][13]
Privatni �ivot
Josipovi� je podrijetlom iz Ba�ke Vode odakle su se njegovi roditelji Ante i Milica doselili u Zagreb.[14] O�enjen je Tatjanom Josipovi�, sveu�ili�nom profesoricom prava[15], s kojom ima k�er Lanu
Trenuta�no
U slu�bi od
19. velja�e 2010.
Prethodnik Stjepan Mesi�
Zastupnik u 6. sazivu Hrvatskog sabora
U slu�bi
11. sije�nja 2008. � 18. velja�e 2010.
Ro�enje 28. kolovoza 1957.
Zagreb
Politi�ka stranka SDP
(do 2010.)
Supruga Tatjana Josipovi�
Zanimanje pravnik, glazbenik
- 19:42 -
�etvrtak, 06.01.2011.
PIKOLO
Pikolo (od tal. piccolo - malen) je glazbalo iz grupe drvenih puha�kih instrumenata. Pikolo je zapravo mala flauta.
- 18:46 -
KORNET
Kornet je �lan limene obitelji glazbenih instrumenata. Iako se koristi povremeno u orkestrima, najistaknutije mjesto korneta je u limenim glazbama, vojnim orkestrima i jazz ansamblima. Po obliku je sli�an trublji, ali je kra�i od nje. Svira se na isti na�in kao i ona: koriste�i se ventilima i napeto��u usana da bi se mijenjali tonovi.
Me�utim, postoji nekoliko va�nih osobina koje �ine kornet jedinstvenim, kao �to su njegov dublji, u�i pisak. Taj pisak �ini instrument elasti�nijim, jer omogu�ava svira�u da djelotvornije kontrolira svoj ton. Kornet je tako�er ne�to manji od trublje, iako katkad svira�i dodaju duga�ki krak na pisak kako bi stvorili dodatno dugu sviralu.
Kornet ne treba mije�ati sa istim, instrumentom u srednjem vijeku i renesansi, koji je koristio pisak s kapicom na drvenom tijelu ili s instrumentom od slonova�e s rupama za prste sli�ne onima na drvenim puha�kim instrumentima.
Nastanak [uredi]
Nastao je u Parizu 20-ih godina 19. stolje�a. Prvi ga je konstruirao Jean-Louis Antonie (poznat kao Halari) dodavanjem ventila po�tanskom rogu. Ubrzo su ga usvojili svira�i roga, vojni�ke trublje i trublje u europskim simfonijskim orkestrima.
S obzirom da je imao ventile, kornet je u ono doba bio prikladniji za kromatsku glazbu nego prirodne trublje koje su se tada koristile, pa su ga stoga vi�e voljeli neki dirigenti i kompozitori. Po�etkom XX. stolje�a uvelike se koristio u jazzu. Izvori govore da su rani jazz glazbenici u�ili svirati kornet, me�u ostalim instrumentima, od limenih glazbi iz Ameri�kog gra�anskog rata. Bez obzira je li to istina ili ne, kornet je doista odigrao veliku ulogu u razvoju rane jazz glazbe u SAD-u. Dok je trublja ostala vi�e "klasi�na", elasti�nost korneta lako se uklapa u jazz, jer je omogu�avala svira�ima da stvaraju vrlo izraziti zvuk. Poznati jazz glazbenik Louis Armstrong svirao je kornet do 1925; a Jimmy McPartland i legendarni Bix Beiderbecke svirali su kornete opto�ene zlatom.
Korneti se rijetko koriste u suvremenim orkestrima, a njihove dijelove mo�e zamijeniti trublja. Me�utim, oni su uvijek bili i ostali va�an dio tradicije limenih i vojnih glazbi. Vojne glazbe, osobito u Velikoj Britaniji, poznate su po upotrebi ovog instrumenta i po usavr�avanju njegove tehnike.
- 18:44 -
HARFA
Harfa - �i�ano glazbalo s tipi�no dvije do �est oktava, s sedam �ica po oktavi. Na�ene su neke vrste u Africi, Europi, Aziji i Americi. Va�no je da se sada koristi po cijelom svijetu iako nije tako popularna poput ostalih �i�anih instrumenata. Harfa se ubraja me�u najstarija i najra�irenija trzala�ka glazbala. Ima trokutasti okvir unutar kojega je napet niz �ica. Nejednake su du�ine (�to uzrokuje razli�ite tonske visine) i razli�ite boje (radi lak�eg razabiranja velikog broja �ica pri sviranju). Da bi se omogu�io �to ve�i broj �ica harfa je kasnije izra�ena iz dva komada drveta, koji se spajaju na krajevima, a ovaj model je poznat kao 'angle harp'. Harfa se svira objema rukama, trzanjem �ica vrhovima prstiju. Ona stoji na postolju na kojem je sedam pedala. Zvuk harfe je vrlo bogat i plemeniti, ali nedovoljno velike snage i prodornosti, tako da najbolje dolazi do izra�aja u solisti�ki nastupima ili solo izvedbama u orkestru. Jedino je sa Glissandom i brzim prijenosom preko ve�eg broja �ica, mogu�e je da se probije i gu��i zvuk orkestra. Vrlo �esto harfa se mo�e sresti kao pratnja nekom melodijskom instrumentu ili vokalu.
Harfa je vrlo staro glazbalo i pojavljuje se u mnogim dijelovima svijeta, ve� u najdaljoj prapovijesti. U�estalo se pojavljuje u egipatskoj, gr�koj, �idovskoj i keltskoj umjetnosti i knji�evnosti, tijekom cijelog srednjeg vijeka. Tu se pojavljuju razni oblici harfi iz razli�itih dijelova svijeta i pripada porodici �i�anih instrumenata. Zajedni�ko obilje�je harfi svih razdoblja je njihov okvir koji mo�e tvorit kut ili brid[1].
Dana�nja orkestralna harfa datira iz 19. stolje�a i predstavlja slo�enu (i vrlo skupu), verziju osnovne harfe. Oblik harfe koji izgleda kao luk, koristi se i danas. Po�to su �ice ugo�ene uvijek u jednom tonu (u dana�nje vrijeme to je Ces-dur), pro�irenje opsega, oduvijek je predstavljalo veliki izazov. Prije nego je izumljene pedalni sustav, intonacija se uga�ala pomo�u priru�nih kva�ica, �to je bilo vrlo nespretno. Pedalni sustav izumljen je u Bavarskoj i Francuskoj, a omogu�uje podizanje intonacije za cijeli ili pola tona i to na na�in da se mijenja intonacija svih istoimenih tonova u svim oktavama.
Tehnika sviranja
Harfa se u pravilu svira svim prstima, osim sa malim prstom, koji je uglavnom prekratak i slab da bi sa njime bilo mogu�e potezati �ice. Ve�ina oblika harfi zahtjeva samo kori�tenje ruku, dok na nekim modelima koji imaju i pedale, tako�er se koriste i noge.
Naj�e��a tehnika sviranja harfe je arpeggio (tonovi i akordi ni�u se vrlo brzo jedan za drugim), te glissando (prela�enje rukama preko svih �ica). Na harfi se mo�e izvoditi jednako slo�ena glazba kao i na glasoviru, iako se istodobno mo�e odsvirati samo osam tonova jer se mali prst ne koristi[
- 18:42 -
DINO MERLIN
Biografija [uredi]
Ro�en je 12. septembra 1962. godine u Sarajevu, gdje provodi djetinjstvo i gdje se �koluje. 1983. godine Dino osniva muzi�ku grupu "Merlin" za koju pi�e tekstove i muziku, i gdje pjeva, �ime postaje jedan od najmarkantnijih frontmena na podru�ju biv�e Jugoslavije.
Svoju solo karijeru Dervi�halidovi� zapo�inje 1991. godine pod scenskim imenom "Dino Merlin". Tekstovi za masovnu publiku, proiza�li iz li�nog iskustva, jedan su od glavnih razloga koji mu omogu�uje da na bosanskoj i regionalnoj muzi�koj sceni slovi za jednog od najve�ih autora. Sve �e��e Dino upotrebljava instrumente orijentalne, etno muzike, uskla�ene sa novim zvucima elektronske muzike. Odli�an primjer za to je pjesma "Sam" sa njegovog pretposljednjeg albuma "Sredinom".
Od 1991. do danas, snimio je nekoliko albuma, od kojih je nekoliko kompilacija i koncertni. Pri tome je album "Sredinom" (2000) bio jedan od najprodavanijih, ako ne i najprodavaniji album na podru�ju �itave Jugoisto�ne Evrope u posljednjih deset godina.
Po izlasku albuma "Sredinom", Dino organizuje koncert u Sarajevu na koji dolazi vi�e od 80.000 ljubitelja njegove muzike. Na svoju dugu listu uspjeha, dodaje i dva u�e��a za nacionalnim izborima za Pjesmu Evrovizije. 1999. godine Dino Merlin odnosi i pobjedu, te predstavlja Bosnu i Hercegovini na eurovizijskom finalu u Jerusalemu, osvojiv�i sedmo mjesto, koje je dosad drugi najbolji plasman pjesme predstavnice Bosne i Hercegovine na ovom takmi�enju. Sa uspjehom u�estvuje i na nekoliko me�unarodnih festivala (Danska, Turska, itd.). On je i autor prve bosansko-hercegova�ke himne "Jedna i jedina".
Festivali [uredi]
"Eurovision 1993."
"Kopenhagen 1996."
"Turkovision 1997."
"Eurovision 1999."
Nagrade [uredi]
"Davorin 2005"
Najbolja muzi�ka produkcija albuma ("Burek")
Najuspje�nija internacionalna muzi�ka saradnja (Dino Merlin i Nina Badri�, pjesma �Ti si mene�)
Pop pjesma godine (Dino Merlin i �eljko Joksimovi�, pjesma "Supermen")
Pop izvo�a� godine
Pop album godine ("Burek")
Album godine ("Burek")
Nagrada za "Koncertni projekt godine" za Ko�evski spektakl odr�an 31. jula 2004. u Sarajevu
Diskografija [uredi]
Sa grupom "Merlin" [uredi]
1985 "Kokuzna vremena"
1986 "Te�ko meni sa tobom, a jo� te�e bez tebe"
1987 "Merlin"
1989 "Ne�to lijepo treba da se desi"
1990 "Peta strana svijeta"
Solo albumi [uredi]
1993 "Moja bogda sna"
1995 "Fotografija"
2000 "Sredinom"
2004 "Burek"
2008 "Ispo�etka"
Live albumi [uredi]
1999 "Live Vje�na vatra"
2005 "Live Ko�evo 2004"
Kompilacije [uredi]
1990 "Najve�i hitovi"
1995 "Balade"
1995 Najljep�e pjesme
1995 "Rest of the best"
2001 The best of Dino Merlin
2006 Platinum collection
Box-setovi [uredi]
2003 "Merlin 5 CD Box"
Dr�ava Bosna i Hercegovina
Karijera 1983 - danas
Ro�enje 12. septembar 1962, Sarajevo
�anr pop/rock
Izdava� MPBHRT
Croatia Records
City Records
ShopNovella
- 18:40 -
srijeda, 05.01.2011.
LIJE�NIK
Lije�nik je osoba koja je zavr�ila medicinski fakultet i bavi se medicinom.
U mnogim dr�avama, tako�er i u Hrvatskoj, od lije�nika se zahtjeva polaganje posebnih dr�avnih ispita, �ije uspje�no polaganje omogu�uju lije�niku legalni rad.
U Hrvatskoj studij op�e medicine traje 6 godina, dentalne 5 godina kao i veterinarske medicine, nakon �ega je mogu�e nastaviti specijalizaciju koja traje 4 godine (za kirurgiju 4.5 godine).
- 20:09 -
BANKAR
Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u nov�anom prometu i nov�anim poslovima. Naj�e��e se bavi uzimanjem i davanjem kredita (zajmova). Bankarstvo je gospodarska djelatnost koja se bavi posebnim poslovima u vezi s novcem i nov�anim vrijednostima, a tako nazivamo i ekonomsku nauku o bankama i njihovu poslovanju.
Banke se od velike va�nosti za svako gospodarstvo. One mogu stvarati, prenositi i upravljati novcem. Tako�er osiguravaju sigurniju alokaciju nov�anih fondova od suficitnih prema deficitnim subjektima. Banke su svojim posredstvom u takvim poslovima smanjile tro�kove vezane za takve transfere.
Stvaranje bankarstva se�e daleko u povijest, u vrijeme antike. Me�utim, svoj procvat do�ivljava u srednjem vijeku.
Potrebno je razlikovati sredi�nju banku i ostale banke. Sredi�nja banka je glavna i odre�uje pravila, dok sve ostale banke to moraju po�tivati.
- 20:08 -
SLIKARSTVO
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve �to nastaje umjetni�kim slikanjem). Slikanje je postupak gdje se ne�im nanosi mje�avina pigmenta i ljepila na podlogu (plohu) stvara slika. Plohe i tehnike slikanja su razli�ite: npr. plohi zida odgovara tehnika freske, drvenoj plo�i ili platnu � tempera, uljene boje, papiru � akvarel, tempera, gva�, itd. Slikarstvu je pretpostavka crte�, a osnovno izra�ajna sredstva su mu boja i ploha (likovna umjetnost). No, za razliku od fotografije, slikar ima ve�u slobodu oblikovanja i likovnog izra�avanja, tj. mo�e mijenjati oblik i boju svakog lika, prostora ili njihove odnose, pa �ak i stvarati iz ma�te ono �to ne postoji.
Ako je slika ra�ena u samo jednoj boji, onda je to monokromna (jednobojna) slika. No, ako na slici ima vi�e boja onda se me�u njima javljaju odnosi: me�uovisnost boja i kompozicija boja. Me�uovisnost boja zna�i da boje djeluju jedna na drugu. Npr. ako uz jednu boju polo�imo blje�u boju, ona �e izgledati intenzivnije (ja�e), a ako uz istu boju polo�imo neku sna�nu boju, ona �e se doimati blje�om. Kompozicija boja zna�i da se u kompoziciji oblika na slici, sve oblike dovodi u me�usobnu vezu i odnos, to vrijedi i za boje. Dakle i raspored boja na slici je podjednako va�an kao i raspored oblika na slici.
Slikarske tehnike [uredi]
Postoji uzajamni odnos slikarskih tehnika i boja. Jedna od slikarskih tehnika je pastel, on stvara ugo�aj nje�nosti i ljupkosti. Akvarel svojom providno��u daje bojama prozra�nost. Fresko-slikarstvo, tehnika zidnog slikarstva, nema puno detalja i do�arava prostornost i monumentalnost. Temperi je svojstvena plo�nost, pa je svojstvena plakatu, a uljene boje (obi�no na platnu napetom na drveni okvir) su pogodne za slikanje najmanjih detalja. Boja se mo�e nanositi na slikarsku podlogu na vi�e na�ina: kao ploha (likovna umjetnost), mrlja, potez itd. Plo�no slikarstvo je ono kada se kretnja kojom je boja nano�ena ne mo�e pro�itati; nastale plohe kontinuirano se nastavljaju jedna u drugu stvaraju�i sliku plo�nog karaktera. Kada se boje nanose potezima koji su vidljivi tragovi kretanja kista, mo�e se dobiti gusta povr�ina (tzv. impasto) �to nazivamo Pastozno slikanje. Suprotno od ovog na�ina slikanja je kada je boja toliko rijetka da se kroz jedan sloj vidi boja ispod njega, ili �ak povr�ina slikarske podloge (npr. tkanje platna); to nazivamo lazurno slikanje. Iluzionisti�ko slikarstvo je naziv za slikarstvo u kojem se s pomo�u perspektivnih rje�enja i uz uporabu arhitektonskih elemenata, te uz primjenu svjetla i sjene (kjaroskuro) ostvaruje iluzija trodimenzionalnosti.
[otkrij]v � r � uSlikarske tehnike
Osnovne tehnike Akvarel � Gva� � Tempera � Pastel � Uljene boje � Akrilne boje � Freska � Enkaustika � Batik � Kola� � Mozaik � Vitraj � Tapiserija
Tehnike slikanja Plo�no slikarstvo � Iluzionisti�ko slikarstvo � Lazurno slikanje � Pastozno slikanje � Kjaroskuro � Zgrafito � Frottage � Sfumato
Crta�ke tehnike Srebrenka � Olovka � Ugljen � Tu� � Kreda � Flomaster � Kemijska olovka
Povezani �lanci Grafi�ke tehnike � Slikarstvo
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Slikarstvo
Smjerovi u slikarstvu [uredi]
Paleolitska umjetnost
Neolitska umjetnost
Drevna Mezopotamija
Umjetnost drevnog Egipta
Umjetnost drevne Gr�ke
Umjetnost drevnog Rima
Bizantska umjetnost
Predromanika
Indijska umjetnost
Kineska umjetnost
Japanska umjetnost
Afri�ka umjetnost
Ameri�ka umjetnost
Romanika
Gotika
[otkrij]v � r � uRazdoblja i pravci zapadne umjetnosti
Prapovijest Paleoliti�ka umjetnost � Neoliti�ka umjetnost � Umjetnost metalnog doba
Antika Umjetnost drevne Mezopotamije � Umjetnost drevnog Egipta � Umjetnost stare Gr�ke � Umjetnost starog Rima
Kasna antika i srednji vijek Ranokr��anstvo � Bizantska umjetnost � Predromanika � Romanika � Gotika
15. - 18. stolje�e Renesansa � Manirizam � Barok � Rokoko � Neoklasicizam (Ampir, Directoire)
19. stolje�e Romantizam � Realizam (knji�evnost, likovna umjetnost, glazbena umjetnost) � Historicizam � Impresionizam � Postimpresionizam � Simbolizam � Pointilizam
20. stolje�e Art Nouveau � Fovizam � Ekspresionizam � Naiva � Kubizam � Orfizam � Apstraktna umjetnost � Suprematizam � De Stijl � Konstruktivizam � Futurizam � Dadaizam � Metafizi�ko slikarstvo � Nadrealizam � Apstraktni ekspresionizam � Kineti�ka umjetnost � Pop art � Op art � Neo-realizam � Minimalizam � Ta�izam � Informel � Konceptualna umjetnost � Land art � Postmoderna
Poznati slikari [uredi]
Leonardo da Vinci
Salvador Dali
Vincent van Gogh
Pablo Picasso
Andy Warhol
Michelangelo Buonarroti
Francisco Goya
Rembrandt
Edvard Munch
Vasilij Kandinski
Motivi u slikarstvu [uredi]
Portret - vjerni prikaz odre�ene osobe koji donosi i psiholo�ku karakterizaciju lika. Postoji realisti�an, idealizirani i naturalisti�ki portret.
Autoportret - portret samog slikara
Karikatura - prikaz �ovjeka u groteskno - komi�nom obliku
Figura - zami�ljeni lik, kostimirani �ovjek bez psiholo�kog izraza lica
Akt - prikaz �ovjeka bez odje�e
Poluakt - prikaz �ovjeka do pasa
Interijer - prikaz unutra�njeg prostora
Genre - prikaz iz svakodnevnog �ivota
Pejza� - krajolik, krajobraz; prikaz prirode
Panorama - �iroki prikaz naselja
Veduta - prikaz grada...
Marina - morski pejza�
Ruina - prikaz poru�enog objekta
Animalizam - prikaz �ive �ivotinje, naj�e��e u prirodnom ambijentu
Mrtva priroda - vo�e, cvije�e, uporabni predmeti i mrtve �ivotinje
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Slikarstvo"
- 20:05 -
�EMBALO
�embalo (kratica od (tal) clavicembalo) je �i�ani instrumenti s tipkama, na kojemu se zvuk dobiva trzanjem �ice, a ne udarcem bati�a o �icu kao na glasoviru. Ton se proizvodi pomo�u tankog �tapi�a na koji je utaknuta trzalica (plektrum) od pti�jeg pera ili od ko�e. Zvuk �embala je vrlo prodoran, rezak, jasan, gotovo srebrnastog karaktera i kratkog trajanja. Skladbe za �embalo najvi�e su skladali barokni skladatelji, poglavito Domenico Scarlatti, J. S. Bach, Jean-Philippe Rameau, Fran�ois Couperin, Georg Friedrich H�ndel i drugi. Va�no je upozoriti da je �embalo prete�a klavira
- 20:03 -
TAMBURICA
Tamburica je poznati slavonski instrument. Broj �ica varira od 2-6. Unesena je na prostore Balkana za vrijeme prodora Turaka. Postoje slike tamburica iz �ak 3. vijeka p.n.e. U Gr�koj su je zvali "pandora". Bisernica ima 5 �ica, od toga dvije najtanje �ice sviraju se zajedno
- 20:01 -
BUBANJ
Bubanj, najstariji glazbeni instrument i jedan od tri predstavnika membranofonih instrumenata, kod kojih zvuk nastaje udaranjem bati�a po membrani od �ivotinjske ko�e. Ostali predstavnici membranofona su timpan koji se sastoji od bakrenog rezonatora sa napetom ko�om na otvoru, �ija se visina tona mijenja s pomo�u 8 zavrtanja koje pokre�e mehanizam povezan s pedalom, i tamburin, posebna vrsta bubnja s ko�om napetom sa jedne strane drvenog obru�a u �ijem su prorezu parovi metalnih plo�ica ili praporaca.
Povijest bubnja [uredi]
Bubanj je najstariji glazbeni instrument koji datira od najmanje 6,000 godina prije Krista, a koristio se u ratne i po�tanske svrhe, kao i za zabavu. U po�etku to je bilo �uplje deblo po kojem se udaralo drvenim �tapom ili komadom kostiju. Bubanj se kroz cijelu svoju povijest na mnogim mjestima u svijetu koristio za davanje signala ratnicima i vojnicima, a njegova buka tjerala je strah u kosti neprijatelju. U vrijeme mira njegova je namjena sasvim druga�ija, pa su uz njegovu pratnju plesa�i mogli izvoditi svoje pjesme i plesove. Neki tipovi bubnjeva koristili su se i za �amanske obrede, kao �to je to slu�aj u Sibiru gdje je postao neophodnim dijelom �amanove opreme. Bubanj se koristio i u signalne svrhe za slanje poruka na velike daljine, afri�ki tam-tam bubanj, a istu ulogu imao je i balkanski dobo�ar, koji je lupanjem po dobo�u privla�io pozornost stanovnika i �itao novosti.
Tipovi bubnjeva [uredi]
Osnovni nazivi u raznim jezicima
aponga, bubnjevi, Madagaskar
barriles (ba�ve), drveni bubnjevi sa kozjom ko�om, sli�ni su kubanskim conga-bubnjevima.
bachi, generalni naziv za bubnjarske bati�e u Japanu.
duasi, bubanj (Mozambik).
gendang, bubanj, naziv u Maleziji.
gu, u kineskom jeziku, bubanj.
pustua, bubanj (Mozambik).
tambor, �panjolski naziv za bubanj.
taware, oznaka za bubanj u Mozambiku.
wadaiko (taiko), op�i naziv u Japanu.
Afrika
adowa bubnjevi, fontomfrom i antumpan su sa gove�om ko�om, ostali od antilopine
agboba, Gana.
agwal, mali glineni bubanj Taskiwin-plesa�a u Velikom Atlasu.
akuba, afri�ki conga-bubnjevi
allun, berbersko pleme �leh (Chleuhs) u Maroku
ashiko, pleme Yoruba u Nigeriji
atamo, u Etiopiji, udara se prstima ili dlanovima
atsimevu, veliki ganski bubanj
attougblan, veliki stoje�i bubanj u Obali Slonova�e
atumpan, pleme Ashanti, Gana
atumpani, veliki bubanj u Gani.
bada, bubanj od velike tikve u Maliju i Obali Bjelokosti.
bafoko, zapadnoafri�ki bubanj od kalabase (tikve), prekriven kozjom ko�om
bara, bubanj od tikve iz Obale Bjelokosti
Bat�-bubnjevi
batar, Somalija
belamentengo, najmanji Mandinka bubanj
belengo, drugi najmanji bubanj Mandinka
blekete, Gana
bougarabou
brekete, Gana, sa kozjom ko�om
djembe
dondo (kalengu)
dondon (don-don), Ganaga. zove se i dun-dun.
doum doum
dudumba
duff, nubijski bubanj
dunun, bubanj oblika bureta, sa kozjim ko�ama na obje strane, a udara se zakrivljenim bati�em. Ima ih tri veli�ine: kenkeni, sangban, i najvwe�i dununba.
dununba, najve�i dunun-bubanj
egbong, drveni bubanj Igedea
Ekwe, dvotonski bubanj plemena Ibo u Nigeriji
engalabi, Uganda
esukuti, rije� za ples i bubanj u Keniji.
gadzo, cilindri�ni bubanj iz Gane sa napetom antilopinom ko�om Svira se sa jednom rukom ili rukom i bati�em.
1 ganga, cilindri�ni bubanj u Gani
2 ganga, nigerijski bubanj, svira se ispod ruke.
gome, �etvrtasti bubanj od kozje ko�e na Karibima su ga ra�irili maruni sa Jamajke, danas popularan i kod naroda Ga u Gani. Bubnjar sjedi na njemu i svira rukama i nogama.
gorong talmbat, kod Wolofa u setu sabar-bubnjeva.
gorong yeguel, maleni bubanj Wolofa u setu sabar.
gudu, maleni drveni bubanj iz Gane
gudugudu, mali drveni bubanj iz Nigerije.
gulu, Gana
gulusago, Gana
guluzoro, Gana
igba, u Nigeriji sa antilopinom ko�om.
ingoma, naziv za bubanj u Burundiju
inkiranya, veliki ceremonijalni bubanj, Burundi
iyes�, zapadna Afrika (i Kuba), set od �etiri cedrova bubnja
jun-jun, Nigerija
kajiza, bubanj (Mozambik)
kanganu, Gana
kebaro (kabaro), Etiopija
kete-bubnjevi, set od 4 bubnja iz regije Ashanti u Gani
kidi, pleme Ewe
kloboto, Gana
kpanlogo, iz Gane sa antilopinom ko�om
kupurra, Mozambik
kurukutu, pleme Hausa iz Gane.
kutiriba, pleme Mandinka iz Senegala i Gambije
kutirindingo, maleni Mandinka bubanj sa kozjom ko�om
kutiro
lambe, pleme Wolof, koristi se u setu-sabar
makuta, porijeklom od bantua
m'bal, kra�a bas-verzija wolofskog n'dera
m'bung m'bung bal, kra�a bas-verzija wolofskog n'dera u setu-sabar
m'bung m'bung tungon�, kra�a bas-verzija wolofskog n'dera u setu-sabar
mpuunyi, Uganda
mutchinga, Mozambik
naqqara, sjeverna Afrika
n'der, pleme Wolof, koristi se u setu-sabar u Senegalu.
negarit, Etiopija
nihumbe, Mozambik
n'koni, Mozambik
nlapa, Malagasi sa Madagaskara
obonu, kraljevski ganski bubanj
obrenten, pleme Ga
odono, Gana
oge, ganski kraljevski bubanj
ogirigbo, Igede bubanj
ojamba, Gana
okpirih, drveni bubanj, pleme Igede, �ini set sa egbong i ubah.
osana, Gana
osoide adaka, Gana
ota-ubah, glinena posuda za bubnjanje plemena Igede
patenge
pletia, Gana
pretia , maleni ganski bubanj visokog tona.
sabaro, bubanj plemena Mandinka od manga ili mahagonija.
sabar
sakara, kerami�ki Yoruba bubanj
slaman, Gana.
sogo, Gana.
tabala, veliki bubanj sjevernoafri�kih Maura u�injen od devine ko�e.
tama, Zapadna Afrika
tamale, Gana
tamani, zapadna Afrika
tamboro, u Mozambiku
tbal, bubanj iz Tunisa za udaranje sa dvije ruke.
tchindzomana, bubanj iz Mozambika.
tebal, bubanj naroda Sahrawi.
tind�, al�irski �enski bubanj.
totodzi, maleni bubanj iz Gane.
twienshins, ru�ni bubanj iz Gane u kpanlogo-glazbi i plesovima.
udu, glineni bubanj iz Nigerije
yuka, dug cilindri�an bubanj.
�ri Lanka (33 tipa, od �ega deset u upotrebi, ostali poznati tek po imenu; bera ili beraya zna�i bubanj)
bummadiya
dakkiya
dandu beraya
davula (Sabaragamuva bubanj), za komunikativne svrhe
geta bera (magul bera)
raban (rabana)
ath raban ili Hand Rabana
bench rabana, najve�i, za komunikativne svrhe
thammattama, za komunikativne svrhe
udakkiya
yak bera, poznat i kao Ruhunu Bera, Devol Bera i Ghoskaya
Bubnjwevi za komunikaciju:
ana bera, prilikom informiranja naroda o kraljevim naredbama.
mala bera, prilikom funeralnih procesija.
rana bera, vojni bubanj koji ozna�ava napad na neprijatelja.
vada bera, se koristi prilikom odsijecanja glave kriminalcu.
Indija
bumb, u Uttar Pradeshu, u podru�ju Braj
chenda, u Kerali, udara se sa dva bati�a
dafri, maleni bubanj, �esto svega nekoliko centimetara u dijametru i sa zmijskom ko�om.
damman, set bubnjeva fo i mo u Ladakhu, udaraju se bati�ima damshing.
dhad, bubanj Sikha u Pand�abu
dholak, u Indiji i Pakistanu
dukka, par indijskih bubnjeva, sli�an tabli
pakawaj, sjeverna Indija
pung
tabla, par indijskih bubnjeva, manji se zove tabla ili dayan a ve�i duggi ili bayan.
thavil (tavil), bubanj za dvije ruke.
thimilai, bubanj iz Kerale
Indonezija
centa
dhut, veliki javanski bubanj
gendang indungna, vode�i bubanj kod Karo Bataka sa Sumatre.
gendang anakna, bubanj pleme Karo Bataka.
kendang, Bali.
maddalam, bubanj oblika bureta
tak, javanski bubanj
taganing, pleme Toba sa Sumatre.
Japan U japanskom bubanj je taiko
byoo-daiko
chu-daiko, naziv za bubnjeve srednje veli�ine
dadaiko, veliki japanski bubanj
hira-daiko, plosnati bubanj
kumi-daiko, taiko bubanj
kuri-nuki-daiko, bubanj od debla
paranku, sa Okinave
odaiko (veliki bubanj)
tsuzumi, uvezen iz Azije u 7. st. (Javlja se u dvije varijante)
kotsuzumi (manji)
otsuzumi (ootsuzumi) (ve�i)
shime-daiko, mali bubanj
Kina. Bubanj se naziva gu.
Bang'gu, kineski mali bubanj.
buk-bubanj, za jedan ili dva bubnjara koji ujedno i ple�u. Buk je i vrsta tibetskog cimbala budisti�kih monaha.
danpigu
dap, bubanjod dudovog drveta, sa na jednoj strani zategnutom ko�om pitona.
datonggu, veliki kineski bubanj
ganggu
paigu, kineski set od 7 malenih bubnjeva.
pan-ku, kineski bubanj
ratni gu (nekada zvan shuo-wen)
ta-ku, veliki kineski bubanj
tschanggo, Koreja i Kina.
xiao gu (mali bubanj)
yaogu
Tibet
nga chen, bubanj tibetanskih monaha u dudisti�kim ritualima
ton dhar (damaru)
Sibir
dungur, bubanj kod Tuvinaca.
2 dungur, bubanj ili tamburin tuvinskog �amana
tungur, sibirski bubanj
Ostala Azija
buk, Koreja
byaw, Burma
daira, �enski afganski bubanj
dan trong, vijetnamski bubanj, malen, ali u nekoliko veli�ina
dayereh (Dayera), Uzbeci i Perzijanci
dhol, drevni armenski bubanj
dhul , bubanj Afganaca
doira, bubanj Tad�ika
Dombak, perziski bubanj, kod Turaka nazivan darbuka
dumbek, perzijski bubanj, kod Turaka poznat kao darbuka.
Ghaval, bubanj Azera
sampho, Kambod�a
schoor Thom, Kambod�a
shan osi, bubanj iz Burme
skor thomm, Kambod�a
zarb, drveni iranski bubanj
zirbaghali, bubanj Afganaca
Laponci
goavddis (gievrie), �amanski bubanj n�jd-�amana kod Ju�nih i Sjevernih Saama, �ija je namjena da monotono bubnjanje n�jda dovede u stanje transa.
Amerika
atabaque, Brazil, ima ih u tri veli�ine najmanji le', srednji rumpito i najve�i rum.
Bomba, kod Afroportorikanaca
Bombo, veliki bubanj sa ov�jom ko�om na hispanskom govornom podru�ju
Bombo Chilote
Bombo criollo, na kubanskim karnevalima
Bombo huilliche, �ileanski Araukanci
caxamb�, conga-bubanj
chico, Afrourugvajski candombe-bubanj
cuica, Brazil
cunun�, u d�unglama Kolumbije afri�kog porijekla
huehuetl, Meksiko
it�tele, srednji po veli�ini bubanj u setu-bat�.
iy�, najve�i u setu-bat� bubnjeva sa Kube.
kultrun, araukanski bubanj
ok�nkolo, najmanji kubanski bat�-bubanj
palos, Dominikanska Republika
pote, brazilski glineni bubanj
quica, Brazil
quinto, najmanji conga-bubanj
redondo, Afrovenezuelski bubnjarski set.
repinique, maleni samba-bubanj
repique, Afro-urugvajski candombe bubanj
segundo, drugi bubanj u kubanskom setu od tri tumbadorasa.
Skratji, veliki surinamski bubanj s cimbalom
Surdo, brazilski bubanj
tambora, bubanj iz Dominikanske Republike
tambora, veliki kolumbijski bubanj
Tambores con charchillos, peruanski bubanj
teponaztli, stari bubanj iz Meksika
tun, bubanj iz Gvatemale
tumbadora, kubanski bubanj
�idovi i Arapi
baraban, �idovski bubanj sa cimbalom, u klezmer-glazbi
puk, klezmer-bubanj porijeklom od A�kenaza
youyou, arapski �enski bubanj
tof, �idovski bubanj
Turska
darbuka, bubanj iz Turske, Sjeverne Afrike i srednjeg Istoka
tef
Oceanija
Ipu, havajski bubanj od jedne tikve. Vidi ipu-heke
ipu heke, bubanj od tikava kod Havajaca (vidi), svira se sjede�i na tlu.
kundu, Papua Nova Gvineja
lai, Novi Zeland
lali, Fid�ijanci, laguna Beqa
pahu, Tahiti
pahu tupa'l rima, bubanj sa membranom sa Tahitija
pate, Cookovo oto�je.
to�ere, Tahiti
Europa
atabal, veliki baskijski bubanj u �panjolskoj i Francuskoj.
caja, �panjolsko govorno podru�je
c�ntaro, �panjolska
daouli, gr�ki bubanj sa kozjom ko�om
def, bubanj ra�iren dijelovima ju�ne Europe, osobito na Balkanu, Turskoj, Egiptu, Armeniji, Kosovu, Gr�koj.
dumb�leki, gr�ki bubanj
pandeiro, bubanj ili tamburin Galjega, Portugalaca i Brazilaca.
pandero, veliki bubanj �panjolaca i Hispanoamerikanaca
pandero cuadrado, �panjolski �etvrtasti bubanj
panderoa, baskijski bubanj
Rommelpot, �ve�ani
scorriu, bubanj sardinskih razbojnika sa membranom od pse�e ko�e.
tamboril, �panjolski bubanj
tapan, bubanj Bugara i Makedonaca.
Suvremeni bubnjevi
Literatura [uredi]
Vidi jo� [uredi]
membranofoni instrumenti,
tamburin,
timpan,
idiofoni,
aerofoni,
kordofoni,
gong,
zvono,
�inele,
�i�ani instrumenti,
duha�ki instrumenti,
udaraljke,
metalofon.
- 20:00 -
GITARA
Gitara je �i�ani instrument s tipi�no 6 �ica, zvuk se proizvodi okidanjem �ica desnom rukom dok se pritiskanjem �ica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona. Glazbalo vu�e anti�ke korijene i koristi se u gotovo svim glazbenim stilovima. Naj�e��i oblici gitare su sa �est �ica, me�utim tako�er postoje i sa �etiri, sedam, osam, deset i dvanaest �ica.
Gitara je prepoznata kao jedna od primarnih instrumenata u bluesu, countryu, flamencu, rocku i mnogim oblicima pop glazbe. Tako�er se koristi i kao klasi�ni solo instrument. Sviranjem akusti�ne gitare, ton se dobiva vibracijom �ice i moduliranjem od �upljine tijela ili se mo�e koristiti pickup i poja�alo gdje se tonom manipulira elektroni�ki. Akusti�na se gitara nije pretjerano mijenjala do 20. stolje�a, kada se za potrebe plesnih skupina po�inju upotrebljavati metalne �ice po uzoru na banjo. To je po�etak uzdizanja gitare na vode�e mjesto u popularnoj glazbi, �to s vremenom dovodi do izuma polu-akusti�ne gitare, kao i verzije potpune elektri�ne gitare[1]. Kasnije u 20. stolje�u, elektri�ne gitare imaju potpuni utjecaj u popularnoj glazbenoj kulturi.
Izrada [uredi]
Gitare su se tradicionalno obi�no izra�ivale od drveta i �icama od �ivotinjskog crijeva, a u novije vrijeme od najlona ili �elika. Glazbalo su izra�ivali i popravljali luthieri (netko tko izra�uje ili popravlja instrumente sa �icama. Rije� 'luthier' dolazi od francuske rije�i za lutnja, "luth").
Tijelo gitare
Jedno je od najbitnijih dijelova gitare i naziva se "glasnja�a". Napravljena je iz dva dijela od materijala smreke, omorike, cedrovine ili mamutovca, koji se re�u te na kraju lijepe i oblikuju. Kako bi se tijelo glasnja�e oja�alo u unutra�njost se lijepe letvice u posebne polo�aje koji su vrlo bitni za zvuk gitare. Obod gitare radi se od drveta tre�nje, oraha, mahagonija, javora ili platine, koji se re�e na trake te se savijaju prema kalupu. �itavom du�inom oboda s gornje i donje strane lijepe se drvene trokutaste letvice kako bi se �to bolje povezala glasnja�a s ostalim dijelovima. Dno tijela gitare izra�uje se naj�e��e od istog drveta kao i obod. Kvaliteta drveta ne mora biti ista kao i za glasnja�u. Na prednjoj strani glasnja�e nalazi se okrugla rupa, te most i hvataljka za �ice. Ukrasni detalji od drveta ili plastike koriste se kako bi se za�titili zaobljeni dijelovi tijela.
Vrat
Vrat se naj�e��e izra�uje od mahagonija ili cedrovine. Kako bi se poja�ao, du�inom vrata ume�e se traka od tvrdog drveta. Na prednjoj strani nalazi se dvadeset pragova i njihove oznake. Na kraju vrata nalazi se glava gitare i kobilica. Gitara se uga�a pomo�u pu�nih vijaka, pomo�u kojih se mijenja napetost �ica. Vrat se spaja s tijelom gitare pomo�u lepezastog spoja te se potom lijepi.
�ice
U samome po�etku �ice za gitaru tradicionalno su se izra�ivale od �ivotinjskog crijeva, a u novije vrijeme od najlona i �elika. �ice od najlona upotrebljavaju se u klasi�noj glazbi, dok se �ice od �elika naj�e��e koriste u popularnoj glazbi. Kako bi svirali, glazbenici se slu�e prstima ili noktima za trzanje �ica, dok neki tako�er koriste i trzalicu.
Vrste gitara [uredi]
Klasi�na gitara (6 �ica) - poznata i kao �panjolska gitara. Prve su tri �ice od najlona, dok su tri zadnje od najlona omotanog tankom metalnom �icom (bronca, srebro). Vibriranje �ica se poja�ava u rezonantnom �upljem tijelu gitare. Popularna za klasi�nu, narodnu i flamenco glazbu.
Akusti�na gitara (6 ili 12 �ica) - sli�na klasi�noj, ali s �eli�nim �icama. Popularna za blues, narodnu i rock glazbu.
Elektroakusti�na gitara - akusti�na gitare sa �upljim tijelom i pridodanim piezoelektri�nim elementom (�e��e) ili mikrofonom (rje�e) koji slu�i za stvaranje elekri�nog signala.
Poluakusti�na gitara (obi�no 6 �ica) - hibrid izmedju akusti�ne i elektri�ne gitare. Tijelo je �uplje i posjeduje elektromagnete. Proizvodi karakteristi�an topli, meki zvuk. Popularna za jazz i rock glazbu.
Elektri�na gitara (6, 7, 8 ili 12 �ica) - zvuk se poja�ava elektri�nim putem pomo�u elektromagneta (pickupa), tako da elektri�na gitara za razliku od akusti�ne ima tijelo na�injeno od punog drva. Razvila se u 20. stolje�u i popularizirala kroz blues, rock i heavy metal glazbu.
Elektri�na bas gitara (4, 5, 6, 8 ili vise �ica) - ni�i raspon frekvencija od elektri�ne gitare, u bendu uz bubnjeve stvara ritamsku strukturu glazbe, iako se ponekad koristi kao i solo instrument.
Povijest [uredi]
Gitara kao instrumenti postoji jo� od anti�kih vremena, ali prvi pravi pisani spomen o gitari potje�e iz 14. stolje�a. Gitara je vjerojatno nastala u �panjolskoj, gdje je od 16. stolje�a pandan me�u srednjom i ni�om klasom aristokracije[2]. Instrument u obliku broja 8 potje�e iz �panjolske[3].
Akusti�na gitara se naj�e��e povezuje sa �panjolskom, te se zbog toga i naziva �panjolskom gitarom. U 17. stolje�u gitara se svirala po �itavoj Europi, a dana�nje akusti�ne i elektri�ne gitare pro�irile su se �itavim svijetom[3].
Gitaru su u Europi donijeli Arapi za vrijeme njihovih osvajanja od 8. do 13. stolje�a, odnosno nakon 10. stolje�a kada se u �panjolskoj prvi put javlja ime gitara. Prema legendi za osobu koja je donjela instrument sli�an gitari u Europu smatra se stanoviti Zyryab. Donio ju je pred kraj osmog stolje�a.
Veliki gitaristi [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Dodatak:Popis gitarista
Klasi�na gitara
Elektri�na gitaraPaco de Lucia
Kenny Burell
Ry Cooder
Tommy Emmanuel
Kirk Hammett
Jimi Hendrix
Scott Henderson
Alan Holdsworth
Eric Johnson
Daron Malakian
Joe Pass
Django Reinhardt
John Petrucci
Vlatko Stefanovski
Eric Clapton
The Edge
Adrian Smith
Mark Knopfler
Joe Satriani
Steve Vai
Eddie Van Halen
Dave Murray
Randy Rhoads
Glen Buxton
Robby Krieger
Slash
Kurt Cobain
Carlos Santana
Dimebag Darrell
Jimmy Page
Tony Iommi
John Lee Hooker
Keith Richards
Alexi Laiho
John Frusciante
Michael Peter Balzary
James Hetfield
Dave Mustaine
Angus Young
- 19:59 -
KLARINET
Klarinet (it. clarinetto; njem. Klarinette; fr. clarinette; en. clarinet; rus. :;0@8=5B), skra�eno Cl., drveni je puha�ki instrument sa Xednostrukim Xezi�kom od trske. Po�etni dio mu Xe usnik, kljunastog oblika, na �iXu se ravnu stranu, preko ulaznog otvora cijevi, nalije�e Xezi�ak, u�vr��en na donjem kraXu obru�em sa zavrtnjem. Cijev ima �etiri dijela, koXi se uvla�e Xedan u drugi, a zavr�ni Xe ljevkast (tzv. korpus) i po rubu opto�en metalnim prstenom. Na cijevi se nalazi veliki broX rupica, od kojih se jedan dio pokriva jagodicama prstiju, a ostali poklopcima (tzv. klapnama) koje se pokre�u slo�enim sustavom poluga. Mehanizam suvremenog klarineta je vrlo usavr�en, kao i izvo�a�ka tehnika, tako da on spada me�u najvirtuoznije instrumente po lako�i s kojom se mogu izvoditi i krajnje brzi i slo�eni tonski pokreti. Raspon izvodljivih tonova mu je najve�i od svih puha�kih instrumenata, a sam ton je bogat i izra�ajan, pogodan za vrlo razli�ite glazbene karaktere. Posebna odlika klarineta je �irok raspon tonova i glasno�e � od skoro jedva �ujnog zvuka do vrlo prodornog, naro�ito u visokim tonovima. Najdublji registar, tzv. �almajski, vrlo je osoben po tamnoj i dramati�noj zvu�nosti. S obzirom na sve ovo, klarinet je me�u duha�kim instrumentima najsvestraniji, pa mu se i u orkestru �esto dodjeljuXu istaknute uloge, solisti�ka literatura je dosta bogata, nalazi mjesta u komornim asamblima, vode�i Xe melodiXski instrument u duha�kim orkestrima, a posebno zna�aXnu ulogu ima u jazzu.
Najdalje porijeklo klarineta se�e do instrumenata s tr��anim jezi�kom � u staroj Gr�koj (aulos), pa i ranije, u Egiptu i drugdje. Suvremeni klarinet je kreirao J. C. Denner 14.01.1690. g., usavr�avanjem Xedne vrste �almaja. Ve� u 18. stolje�u Xe (npr. kod Mozarta bogato kori�ten, a u�ao Xe u klasi�an orkestralni sastav. Tehni�ki Xe usavr�en tokom 19. stolje�a, kada su ga rado koristili skladatelji romanti�ari.
Klarinet se gradi u tri osnovna registarska oblika: B Klarinet (Clarinetto in Sib) koji zvu�i veliku sekundu ni�e od zapisanog, A Klarinet (Clarinetto in A) koji zvu�i malu tercu ni�e od zapisanog, i rje�e kori�teni C Klarinet (Clarinetto in Do) koji zvu�i kako je zapisano.
Razlog zbog kojeg se dionice za klarinet u orkestralnom notnom zapisu pi�u u netransponiranom obliku, a prakti�ki izvode u transponiranom je u tome �to se razni tipovi klarineta sviraju na isti na�in. Klarinetist koristi iste prstohvate za sve tipove klarineta, �ime se znatno olak�ava izvo�enje notnih zapisa.
Druge vrste klarineta [uredi]
Osim osnovna tri oblika, klarinet se javlja i u obliku malih klarineta koji se grade u vi�e registarskih oblika: in Eb koji zvu�i malu tercu vi�e od napisanog, in Ab koXi zvu�i malu sekstu vi�e, in F koXi zvu�i kvartu vi�e i in Db koXi zvu�i malu sekundu vi�e. Svi ovi klarineti su �esti u pro�irenoj obitelji klarineta, kao �to je slu�aX u voXnim orkestrima, a rje�i u klasi�noX glazbi (ipak, Richard Strauss u operi Electra tra�i sljede�e klarinete: 1 Cl. in Eb, 4 Cl. in B, 2 Cl. contralti (basethorn), 1 Cl. basso).
o� Xedan oblik klarineta Xe i basetni rog ili alt-klarineta (it. clarinetto contralto ili corno di bassetto, njem. Bassetthorn, fr. cor de basset, en. bassethorn, rus. baset-horn) koXi Xe rijetko u upotrebi, ali se ipak mo�e na�i kod Mozarta, Beethovena, Richarda Straussa i drugih.
Najve�i u porodici klarineta je bas klarinet. Ugo�en je in B, a zvu�i za veliku nonu dublje od notnog teksta napisanog u violinskom klju�u. U 19. stolje�u usavr�io ga je Adolphe Sax, izumitelj saksofona.
Ipak, naX�e��i registarski oblici klarineta koXi se nalaze u klasi�nom orkestru su A i B klarinet.
- 19:58 -
ORGULJE
Orgulje su jedno od najslo�enijih glazbala s tipkama. Imaju, ovisno o veli�ini, od jedne do �ak pet ili �est klavijatura po kojima se svira rukama (manuali) i klavijaturu na kojoj se svira nogama (pedal). Broj manuala ovisi o veli�ini orgulja, odnosno o broju registara, tj. svirala, a mogu ih imati od jednog do sedam. Registar je niz svirala iste boje i ja�ine zvuka. Glavni registri orgulja jesu Principali 8-stopni, dok se orgulje ude�avaju prema registru Oktava 4 koji spada u registar Principal, samo zvu�i za oktavu vi�e. Temeljni zvuk orguljama tako�er daju poklopljenice Bordoni (Gedackti). Postoje u orguljama registri tamnih, ti�ih tonova, oni prodornijeg, reskijeg i glasnijeg zvuka koji opona�aju razne glazbene instrumente. Svirale su onaj dio orgulja u kojima titra stupac zgusnutog zraka i time proizvodi zvukove razli�itih boja i visina. Zvuk se na orguljama proizvodi tako da se pritiskom tipke na klavijaturi dovodi zrak iz mijeha u svirale, koje su razli�ite gra�e i veli�ine.
Poznate su, naime, starokineske usne orgulje, a hidrauli�ne ili vodene bile su ra�irene u anti�koj Gr�koj. U starome Rimu spominju se jednostavnije gra�ene pneumatske orgulje.Posredovanjem Bizanta, orgulje se u VIII. st. uvode u kr��anske crkve, a njihovo zlatno doba svakako je razdoblje XVII.-XVIII. st., kad su gra�ene iznimno slo�ene mehani�ke barokne orgulje. U XIX. se pak stolje�u uvodi pneumatska i elektri�na traktura, �to posljeduje orkestralnijim zvukom, ali i ubrzanim stradavanjem starijih povijeskih orgulja koje se zamjenjuju novima, prete�ito mehani�kim, poglavito na prijelazu iz XIX. u XX. stolje�e.
Primjenom registara orgulje mogu opona�ati sve boje orkestralnih glazbala i ljudskih glasova, zato se simboli�ki nazivaju kraljicom instrumenata. One nisu stalno orkestralno glazbalo, nego se naj�e��e primjenjuju kao solisti�ki instrument, posebice tijekom bogoslu�ja. Nalaze se gotovo i u svim ozbiljnijim koncertnim dvoranama, kako starijim tako i onima nastalim posljednjih desetlje�a.
Orgulje u Hrvatskoj [uredi]
U Hrvatskoj je tijekom Republi�ke evidencije orgulja koju je od 1972. do 1975. godine provodio akademik Ladislav �aban zabilje�eno oko 800 orgulja i orguljskih pozitiva. Me�u njima velik je broj povijesno i spomeni�ki vrijednih starih glazbala, od 16./17. do 20. stolje�a. Tek je manji broj njih u dobrom stanju i redovitoj upotrebi, a ve�i dio je zapu�ten i izlo�en propadanju. �etrdesetak orgulja uni�teno je ili ukradeno na okupiranim teritorijima tijekom Domovinskog rata.
Orgulje u Hrvatskoj izgradili su ve�im dijelom strani orguljari iz nama susjednih zemalja, poput Italije, Austrije, Ma�arske, Slovenije itd., no i u nas su tijekom minulih stolje�a djelovale mnoge doma�e radionice. Dubrovnik, Karlovac, Zagreb, Osijek, Kri�evci, Po�ega, samo su neka od mjesta u kojima su djelovale radionice doma�ih graditelja orgulja.
Radi popularizacije hrvatskih povijesnih orgulja i orguljske glazbe odr�avaju se u nas nekoliko orguljskih festivala: Organum Histriae (Dani orgulja u Istri), Orgulja�ka ljetna �kola u �ibeniku, ciklus koncerata Orgulje Heferer i neki manji.
Jedne od najljep�ih i najve�ih orgulja u Hrvatskoj postavljene su na koru �akova�ke katedrale. Prve orgulje nove Strossmayerove katedrale, to�nije re�eno sam instrument prvotnih orgulja izra�en je u vremenu izme�u 1879. i 1882. godine u Bavarskoj u mjestu Oettingen kod tvrtke Steinmayer. Ku�i�te orgulja izradio je be�ki stolar Karger prema projektima arhitekta Friedricha von Schmidta koje je razradio njegov u�enik Hermann Boll�. Radilo se o za ono vrijeme vrlo velikom i kvalitetnom instrumentu koji je bio nagra�en i zlatnom medaljom na bavarskoj zemaljskoj izlo�bi u N�rnbergu 1882. Oblikovno rje�enje koje su spomenuti arhitekti primijenili pri projektiranju orgulja, a koje obilje�ava mije�anje elemenata romani�kog i goti�kog stila, prilago�ava se rje�enju cjelokupne unutra�njosti �akova�ke katedrale. Nalik su na brojne druge orgulje koje je u tom razdoblju Schmidt projektirao za druge austrijske crkve (be�ke crkve u �etvrtima Brigittenau i F�nfhaus, franjeva�ke crkve u Innsbrucku, itd.). Ove su orgulje izgorjele u velikom po�aru 1933. godine. Nove je izradio 1936., uz nadzor tada glavnih stru�njaka za orgulje u zemlji Franje Dugana i Franca Kimovca tvrtka Franca Jenka iz �t. Vida kod Ljubljane. Sam instrument postao je mnogo ve�i, no u izgledu ku�i�ta orgulja uglavnom je zadr�ano ranije rje�enje iz Schmidt-Boll�ovog projekta koje je u manjoj mjeri romanizirano izbacivanjem nekih goti�kih elemenata, kako bi se instrument stilski u �to je ve�oj mjeri mogu�e prilagodio unutra�njosti �akova�ke katedrale.
- 19:57 -
ROG
Rogovima se nazivaju izrasline na glavi bovida (Bovidae) - jedne porodice iz grupe pre�iva�a - i kod nosoroga, a gra�eni su od keratina. U prenesenom smislu se tako nazivaju i sli�ne izrasline na tijelima drugih �ivotinja, kao recimo kod nekih kukaca.
Kod nosoroga je rog krupna izraslina koju tvore slijepljene �ekinje, dok je kod bovida (izme�u ostalih goveda, antilope, koze, ovce, �irafe) rije� o �upljoj navlaci preko ko�tane izrasline na glavi. Bovidi se stoga nazivaju �upljoro�cima.
Izraz koji koriste lovci kad govore o "trofejnom rogovlju" i pri tome misle na "rogove" srnda�a i jelena, nije to�an, jer je kod ovih vrsta rije� o izraslinama koje se tvore od ko�tane tvari. Jednako tako, jednorog odnosno narval ima izraslinu koja je zapravo kljova a ne rog.
Neke ptice, kao recimo kazuar imaju na glavi ili kljunoro�ci na kljunu tako�er ro�nate izrasline. Od ro�nate supstance gra�ena su i potplati na stopalima deva, kopita kod porodice konja kao i papci kod �itavog niza porodica kako u skupini pre�iva�a tako i u skupini nepre�iva�a, zatim ljuske reptila, usi kod kitova usana, plo�ice na jeziku, u nepcima i �elucima ptica i nekih sisavaca.
�este su i pojave bolesnih tvorbi od ro�nate mase kod �itavog niza �ivotinja ali i kod �ovjeka (primjer: tzv. "kurje oko").
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Rog"
- 19:56 -
ENGLESKI ROG
Engleski rog (skra�eno C.i.), spada u skupinu drvenih puha�kih instrumenata. Nastaje 1725.g. u Italiji, usavr�avanjem puno starijeg instrumenta zvanog oboa da caccia.
Melodijski opseg [uredi]
Opseg mu je isti kao u oboe sa zvukom dubljim za kvintu. U tehni�kom smislu je podudaran s njom i mogu ga svirati oboisti. Zvuk engleskog roga je vrlo srodan zvuku oboe, samo je ne�to mukliji i tamniji, tako da mu naro�ito odgovaraju melodije mirnijeg toka i sjetnog ili tu�nog izraza. Melodijski registar najpovoljniji mu je izme�u "a" i "c2", u tom opsegu ton mu je vrlo sna�an, a opet mek i izra�ajan.
Ton instrumenta [uredi]
Po izgledu se razlikuje od oboe ne samo du�inom nego i kru�kastim pro�irenjem cijevi pri kraju, kao i povi�enom metalnom cjev�icom na po�etku, koja nosi dvostruki jezi�ak od trske. Kru�kasto pro�irenje koje se ponovo su�ava kod izlaza, uzrokuje zatvoreniji i malo prigu�eniji ton engleskog roga za razliku od oboe. Instrument zauzima mjesto u molskim temama gdje najvi�e do izra�aja dolazi njegov �e�njiv i sanjarski karakter. Zbog toga se �esto u glazbi koristi kao instrument tu�nog izra�aja s puno �e�nje i usamljenosti, poput pastoralne glazbe ili pastirske svirke.
Repertoar [uredi]
Mnogi poznati oboisti i drugi glazbenici izvode razne skladbe na engleskom rogu. Jedan broj solo glazbenika zbog njegovog specifi�nog zvuka koristi ga i u orkestralnoj glazbi, a popis glasovitih izvo�a�a obuhva�a:
- 19:55 -
FLAUTA
Flauta je glazbeni instrument koji spada u porodicu drvenih puha�kih instrumenata, ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupini.
Razlikujemo uzdu�nu i popre�nu flautu, kod oba instrumenta je jedna dimenzija bitno ve�a od druge dvije, no razlikuju se u tome �to se u uzdu�nu flautu zrak upuhuje na vrhu instrumenta, tako da se instrument nalazi ravno ispred nas i sviramo ga dr�e�i ruke ispred sebe, dok se kod popre�ne flaute zrak tako�er upuhuje na vrhu instrumenta, ali sa strane, i instrument dr�imo s jedne strane lica i sviramo ga dr�e�i ruke na strani, ne vide�i ih.
Povijest [uredi]
Postojala je jo� u prapovijesti, te spada u najstarije instrumente zbog jednostavnog principa stvaranja zvuka. Najstarije flaute gradile su se od kosti (Oyana Indijanci), bambusa, metala i gline. Po�etkom 19. st. flauta se na�la u kriti�noj situaciji zbog promjene zvu�nog ideala kojem je bio bli�i klarinet. Ja�ina njenog zvuka nije bila dorasla novim koncertnim dvoranama, a skala je bila jo� uvijek tonski neujedna�ena i ne�ista. Taj problem 1847. rije�ava Theobald B�hm (1794-1881), konstruirav�i flautu koja je odgovarala tada�njim zahtjevima, sa zvukovno i intonativno ujedna�enom kromatskom ljestvicom (skalom) i poja�anim zvukom. Gradio je flaute od srebra i drva. Izuzev�i neznatne promjene, instrument do danas ostaje isti. Dana�nje flaute mogu biti gra�ene od metala (bakar, nikal, cink), od srebra, zlata, platine, stakla i sintetskih materijala. Njezin trooktavni raspon obuhva�a tonove c1(h)-c4(f4). Svira se s 9 prstiju. sastoji se od 3 dijela (glava flaute, srednji dio ili tijelo i donji dio ili noga). Na flauti je mogu�e izvoditi vrlo brze pasa�e, skokove, trilere, staccato, dvostruki i trostruki jezik i legato, te mnoge druge tehnike sviranja vezane isklju�ivo za glazbu 20. st. Boja tona u donjem registru je tamna, u srednjem mekana, a u visokom svijetla i reska. U suvremenoj literaturi upotrebljavaju se osim piccola, flaute altovskog, baritonskog i basovskog registra.
Najstariju flautu i glazbeni instrument, otkrila je skupina arheologa na �elu sa profesorom Nicholasom Conardom sa sveu�ili�ta u T�bingenu, �ija se starost procjenjuje na 35000 godina. Prona�ena je u �pilji Hohle Fels, a izra�ena je od pti�jih kostiju[1].
Ton instrumenta [uredi]
Idili�no pastoralni izra�aj u duhu je ovoga instrumenta, najvi�e zbog jednostavnog i slobodnog melodijskog tijeka. Najprirodnija mu je piano dinamika. Od vremena romantizma a naro�ito u impresionizmu taj se registar koristi zbog izra�ajnih i koloristi�kih odlika. Do romantizma (vjerojatno zbog tehni�kih problema) kretala se u srednjem i donjem dijelu visokog registra. Srednji registar omogu�ava dinami�ke stupnjeve i nijanse ali ograni�enu zvu�nu prodornost, a visoki postaje pi�tav i nemogu�e je dobiti piano dinamiku a tonovi se dobivaju dvostrukim prepuhavanjem.
Registri: [uredi]
duboki - c1-c2
srednji - c2-c3 (u novijoj praksi uzima �ire: od g1-c3)
visoki - c3-d4
Fla�olet tonovi prvi se puta koriste kod impresionista, a ozna�avaju se isto kao kod guda�a (iznad tona se pi�e kru�i�). Mogu�e je izvesti sve vrste ljestvica od "arpeggia" do "staccata", a kao i kod drugih puha�kih instrumenata i flauta prepuhuje u oktavu. Zbog slobodnih usta flautom se posti�e najbr�i "staccato".
Osobine instrumenta [uredi]
Flauta se sastoji od 3 ili rje�ih 4 dijela, koji se na spojevima uvla�e jedan u drugi i time se kontrolira �timanje. �itav instrument je duga�ak oko 67cm. Ulaz za zrak postavljen je bo�no i okru�en plosnatom usnom, koja je oblikovana tako da na nju nalije�e donja usna svira�a. Glava se nalazi naprijed i zatvorena je. Glavni mehanizam nalazi se na srednjem dijelu koji slu�i za otvaranje i zatvaranje rupica. To je i najva�niji dio instrumenta jer se na njemu nalazi i najve�i broj rupica, 16-18 poklopaca i veliki broj poluga kojima se oni pokre�u. Na zavr�nom dijelu koji je otvoren nalaze se dvije do tri rupice.
- 19:53 -
FRULA
�arobna frula (njema�ki: "Zauberfl�te") opera je koju je skladao Wolfgang Amadeus Mozart 1791. godine na samrti, a libreto je napisao Emanuel Schikaneder. Praizvedba je odr�ana 30. rujna u 1791. god. Be�u. U operi se nalaze govoreni i pjevani dijalozi, �to je po formi Singspiel. �arobna frula je opera u dva �ina (14 slika).Svakako najpoznatiji dio opere je Arija Kraljice no�i, u kojoj Kraljica no�i sprema osvetu velikom sve�eniku Sarastro, te poziva sve sile prirode i bogove osvete da vide njenu kletvu. Posebnost te arije je u tome da je melodija arija visoka, odnosno njeni tonovi su vrlo visoki, pa ih samo nekoliko koloraturnih sopranistica na svijetu mo�e kvalitetno otpjevati.
Dramska radnja opere zasnovana je na fantasti�noj pri�i koja se doga�a negdje u dalekoj za�aranoj zemlji iz bajke. Sadr�aj je pro�et borbom izme�u dobra i zla. Svijet dobrote i pravde predstavlja veliki sve�enik Sarastro, a zlim podzemljem upravlja zloglasna Kraljica no�i. �arobna frula je predmet koji ima magi�ne mo�i te se svi za nju bore, a u prenesenom zna�enju to je glazba koja nas prati kroz cijeli �ivot.
Lica [uredi]
princ Tamino (tenor)
Kraljica no�i (sopran)
Pamina, kralji�ina k�i (sopran)
Sarastro, veliki sve�enik (bas)
Papageno, �ovjek-ptica (bariton)
Papagena (sopran)
tri dame kraljice no�i (alt, mezzosopran, sopran)
Radnja [uredi]
Kraljica no�i i Sarastro su biv�i mu� i �ena koji imaju k�er Paminu. Kraljica no�i je izuzetno zla i vlada svijetom zla, a Sarastro je dobar i plemenit te vlada svijetom dobra. Kraljica no�i �eli preuzeti svijet dobra na podmukao na�in, manipulira svojom k�eri Paminom nagovaraju�i je da ubije oca kako bi se do�epala �arobne frule i svijeta dobra. Nakon mnogih dogodov�tina Kraljica no�i ne uspijeva do�i do Sarastra i sa svojim damama pada u ponor, a Tamino i Pamina se vjen�aju.
Poznate arije [uredi]
Arija Sarastra
Arija Kraljice no�i
Arija Papagena
- 19:52 -
OBOA
Oboa je drveni puha�i instrument s dvostrukim jezi�kom od trske. Na prvi pogled najsli�niji klarinetu, ali se na po�etnom dijelu cijevi nalazi i kratka metalna cjev�ica u koju je udjenut jezi�ak, dok je ljevkasto pro�irenje na kraju cijevi vidljivo manje nego na klarinetu. Zvuk koji proizlazi iz dvostrukog jezi�ka pomalo je nazalan i o�tar, a srazmjerno i prodoran, zbog �ega se oboa katkad naziva i truba drvenih glazbenih instrumemata. Me�utim, ovaj instrument mo�e zvu�ati i nje�no i toplo, idili�no i dirljivo, a to je i uloga koja joj se tipi�no dodeljuje u klasi�noj glazbi. Tako�er, tipi�na je za nju i melodika orijentalnog prizvuka (scena u hramu u operi Aida Giuseppea Verdija, zbog asocijalcije s instrumentima sli�ne vrste (zurle i dr.)).
Oboa je melodijski instrument i u orkestru �esto ima vode�e teme, a njen jasan, �ujan i intonativno preciz0n zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za uga�a�e orkestra, kada se prvo �uje oboa prema kojoj se uga�aju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehni�ke bravure, koje se �esto dodjeljuju klarinetu i flauti, oboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kra�i.
Oboa je nastala od jedne vrste srednjovjekovnih �almaja koji su se po Europi �irili pod utjecajem Arapa u �panjolskoj po�ev�i >d 8. stolje�a. Napu�tanje nausnika, u koji se kod tih instrumenata, kao u �a�icu, smje�tao tr��ani jezi�ak ozna�ilo je bitnu promjenu u mogu�nosti finijeg nijansiranja zvuka i njegove izra�ajnosti. Oboa je tijekom 19. stolje�a usavr�ena dodavanjem mehanizama poluga i poklopaca.
Kod Egip�ana i Grka prethodnik oboe se naziva aulos (gr�. frula). To je bio najpoznatiji instrument stare Helade. Za izvo�enje glavnih tonaliteta Grci su imali 6 vrsta jednostrukih i dvostrukih aulosa.Rimljani taj instrument nazivaju tibia.
Ime oboa je vjerojatno poteklo od francuskog hautbois (fr. haut = visok, glasan, fr. bois = drvo), budu�i da je zvuk oboje istaknut me�u drvenim puha�im glazbalima, a za tu rije� se u 18. sto�e�u u vi�e zema�a uvrije�ilo pisa�e sukladno vlastitim pravopisima, tako da hrvatski naziv oboa, suvremeni talijanski oboe, engleski oboe i sli�no.
Druge vrste oboa [uredi]
Hautbois viennois d�but XXe, collection priv�e Dominique EnonOboa se javlja u jo� nekoliko registarskih varijanti i to kao oboa d'amoresa pisanim rasponom od b do e3 (f3), i dvije u slaboj uporabi, sopran oboa pisanog raspona od bes do f3 (zvu�i malu tercu ni�e) i bariton oboa raspona od b do e3 (zvu�i oktavu ni�e). Ipak, od svih registarskih varijanti, najzna�ajniji je engleski rog.
Heckelphon je baritonska varijanta oboe koja ima za oktavu dublji zvuk �to se posti�e dvostruko duljom cijevi. Cijev hecklephona ima na donjem kraju pro�irenje u obliku kugle. Izra�en je na molbu R. Straussa koji ga je prvi put upotrijebio u svojoj operi "Saloma" 1905.god.
- 19:51 -
VIOLA
Viola (francuski: alto; njema�ki: Bratsche) je guda�ki instrument oblikom jednak violini ali ne�to ve�ih dimenzija. U orkestralnoj muzici, tonovi viole vi�i su od onih violon�ela, a ni�i od tonova koje daje violina. Osoba koja svira violu naziva se violistom ili violisticom.
Viola je na prvi pogled vrlo sli�na violini - veli�ina joj je tek ne�to ve�a, njihov tonski razmak iznosi samo jednu kvintu, a sviraju se na isti na�in (obje na lijevom ramenu). No razdvaja ih boja zvuka: violin je puniji, tamniji i prizemljeniji od zvuka violine. Violin meki zvuk �esto se koristi za popunjavanje unutra�njih harmonija i ona ne u�iva toliki solo repertoar ili slavu kao violina
Oblik viole [uredi]
Po materijalu i gra�i, viola je sli�na violini, ali ne�to ve�a i razli�itijih proporcija. U prosjeku, tijelo najve�e standardne viole je 3 do 10 centimetara du�e od violine, a du�ina joj u prosjeku iznosi oko 40 centimetara. Tijela malih viola proizvedenih za djecu obi�no su duge do svega tridesetak centimetara �to je jednako violini prepolovljene du�ine, no �esto se na violinu stavljaju �ice namijenjene violi (C, G, D i A) jer neka djeca ne bi mogla rukovati violama ve�ih dimenzija. Za razliku od violine, viola nema jednu standardnu veli�inu. Tijelo viole trebalo bi biti dugo oko 53 centimetra kako bi akusti�ki bilo identi�no violini, no zbog tih velikih dimenzija bilo bi ju neprakti�no svirati na na�in sviranja violine. Violisti su stolje�ima eksperimentirali veli�inom i oblikom viole, kao i vrstom �ica i gradivnog drveta kako bi proizveli violi osebujan zvuk.
Ve�i eskperimenti s veli�inom viole obi�no su se njenim zvukom bavili pove�avanjem dimenzija. Viola alta namijenjena Wagnerovim operama djelo je Hermanna Rittera, a bila je duga 48 centimetara. Model Lionela Tertisa ima �ire tijelo i dublja rebra kako bi muzi�ar mogao istaknuti specifi�an zvuk viole. No svi eksperimenti s produ�avanjem tijela viole rezultiraju puno dubljim tonom, sli�nim zvuku violon�ela, tako da kompozicije koje su komponovane za violu tradicionalne veli�ine mogu proizvesti ne�eljene posljedice u zvukovnoj ravnote�i orkestara.
Novije (i radikalnije oblikovane) inovacije bave se ergonomskim problemima pri sviranju viole - ona se skra�uje i �ini lak�om dok se istovremeno nalaze na�ini odr�avanja tradicionalnog zvuka. To uklju�uje "odrezanu" violu Otta Erdesza koja ima jedan izrezan kut radi lak�eg rukovanja, zatim viole oblikovane kao instrumen viola da gamba (tako�er s pomi�nim vratom i javorovim drvetom, sa furnirom od grafitnih vlakana koji smanjuje te�inu); viole koje se sviraju kao violon�elo (vertikalna viola), kao i viole Bernarda Sabatiera, nalik motivima iz slika Salvadora Dal�ja: razlomljenih dimenzija i oblikom kojim daju dojam da se instrument topi. Vrijedan spomena je i model Davida Rivinusa, "Pellegrina".
Bilo je i drugih pokusa osim onih koji se ti�u ergonomije i zvuka. Ameri�ki kompozitor Harry Partch na tijelo viole ugradio je vrat violon�ela kako bi omogu�io intoniranje svoje 43-tonske ljestvice. Nekoliko graditelja instrumenata proizvelo je viole s pet �ica koje omogu�uju ve�i raspon tonova. Na tim instrumentima svira se moderna muzika, ali mo�e se svirati i muzika komponovane za viol.
Sviranje viole [uredi]
Muzi�ar svira violu u tre�em polo�aju.
Moderna gudala. Od vrha prema dnu: za violinu, violu i violon�eloVje�tina potrebna za sviranje viole, naizgled je sli�na tehnici violine, no od nje se u mnogo �emu razlikuje. Nazivi za razne pokrete gudalom i dinami�ke oznake u notaciji na papiru izgledaju isto, ali najve�e razlike dolaze iz violine veli�ine, jer je zbog toga zahtjevniji instrument od malene i lagane violine. (Postoje anegdotalni dokazi u kojima violinisti koji nekoliko mjeseci sviraju violu, na sviranje violine vra�aju se sa pobolj�anom vje�tinom).
Kada svira� prije�e s violine na violu (ili obratno), viola �e op�enito imati vidno ve�e tijelo kao i du�inu �ica. Prve najuo�ljivije prilagodbe kroz koje svira� mora pro�i su upotreba �ireg prstohvata, �iri i intenzivniji vibrato lijeve ruke i dr�anje gudala i desne ruke dalje od vlastitog tijela. Svira� mora tako�er pru�ati lakat dalje, ili u ve�em luku, kako bi gudalom dohvatio najdublju �icu. To prstima omogu�ava ve�u �vrsto�u i �i��i ton. Osim ako je violist obdaren osobito velikim dlanovima, koristi se druga�iji prstomet koji je karakteristi�an za �esto kori�tenje polupozicije ili mijenjanje pozicije, dok je na violini dovoljna samo jedna.
Na violi su obi�no ugra�ene deblje �ice nego na violini. U kombinaciji sa njenom veli�inom, to daje ni�i raspon tonova i boja zvuka postaje tamnija, dublja i nje�nija. No ta debljina tako�er zna�i da viola "govori" sporije od svoje ro�akinje-soprana. Prakti�no govore�i, ako violist i violinist sviraju zajedno, violist mora po�eti pomicati gudalo djeli� sekunde ranije nego violinist kako bi proizveo zvuk koji po�inje u istom trenutku kao i zvuk violine. Deblje �ice tako�er zahtijevaju primjenu ve�eg pritiska gudalom.
Zbog debljih i du�ih �ica violist koristi jagodice prstiju, a ne vrhove, �to je pomak prema tehnici sviranja violon�ela.
Violino gudalo je malo kra�e od violininog, sa �irom trakom na�injenom od konjske dlake �to je pogotovo vidljivo u modernim gudalima. Gudala za violu (70 do 74 grama) te�a su od gudala za violinu (58 do 61 grama).
�timanje viole [uredi]
Violine �etiri �ice na�timane su u kvintama: C3 je najni�i ton, a iznad njega su G, D i A. Ovo �timanje je ta�no za jednu kvintu ispod onoga od violine, tako da njihove tri �ice daju tonove zajedni�ke visine (G, D i A), a jednu oktavu je ispod violon�ela. Usprkos tome, odlike tona i boja zvuka razlikuju se, iako ih neki muzi�ari i ljudi koji ne sviraju guda�ke instrumente te�ko razlikuju.
Viole se �timaju okretanjem �arafa oko kojih su omotane �ice. Pove�anje napetosti �ice pove�ava visinu i o�trinu tona, a otpu�tanje ga sni�ava. Prvo se �tima �ica A, obi�no na 440 Hz, a ostale se uskla�uju prema njoj, svaka za kvintu vi�e, gude�i istovremeno dvije �ice, koriste�i koju spravu za �timanje (klavijatura, vilica) ili metodom koja se naj�e��e koristi u orkestrima: uspore�uju�i tonove s ve� na�timanim instrumentima.
�timanje C-G-D-A koristi se u velikoj ve�ini cjelokupne muzike za violu, no i drugi na�ini �timanja povremeno se koriste u evropskoj klasi�noj muzici (scordatura) i u nekim stilovima narodne muzike. Mozart u svom djelu Sinfonia Concertante za violinu, violu i orkestar, koji je komponovan u Es-duru, komponovao je violsku dionicu u D-duru i nazna�io da �ice viole moraju biti dignute za jedan polustepen; namjera mu je vjerovatno bila dati violi svjetliji ton kako bi izbjegao da bude pretiha u odnosu na ostatak orkestra. Lionel Tertis je u jednoj svojoj transkripciji Elgarovog koncerta za violon�elo napisao polagani stavak sa C �icom sni�enom na B (H sni�eno za polustepen), �ime je omogu�io da viola jedan odlomak svira za oktavu ni�e. Tu i tamo, �ica C mo�e biti na�timana na ton D.
Muzika za violu [uredi]
Alt klju� i nota.U historiji se viola rje�e koristila za solo koncerte i sonate nego violina i violon�elo. To se �esto pripisivalo njenom zvuku koji je nje�niji i u pravilu ne�to manje o�tar nego zvuk violine i dr�alo se da je manje primjeren za prikazivanje virtuozne vje�tine sviranja.
�itanje muzike [uredi]
Notni zapis napisan za violu razlikuje se od zapisa za ostale instrumente prvenstveno u tome �to se koristi alt klju� (muzika), koji se osim u muzici za violu rijetko vi�a. Note za violu tako�er koriste violinski klju� kada postoje znatniji odlomci komponovani u vi�im registrima.
Linije u notnom zapisu za violu ozna�avaju sljede�e tonove (od dna prema vrhu): F, A, C, E i G. Praznine ozna�avaju tonove G, H, D i F.
Uloga viole u klasi�noj muzici prije 20. vijeka [uredi]
U ranoj orkestralnoj muzici dionice za violu vrlo su �esto bile ograni�ene na popunjavanje harmonija s malo melodijskog materijala. Kada je violi u tom razdoblju dana melodijska dionica, naj�e��e je to bilo unisono ili oktavu razlike s drugim guda�kim instrumentima. Uo�ljivi izuzetak je Brandenbur�ki koncert br. 6 Johanna Sebastiana Bacha koji dvijema violama daje glavnu melodijsku ulogu (koncert je komponovan za dvije viole, violon�elo, dvije viole da gamba i kontinuo).
Primjer muzi�kog djela komponovanog prije 20. vijeka sa solo dionicom za violu je kompozicija Hectora Berlioza "Harold u Italiji", no postoji i nekoliko koncerata iz baroknog i klasi�nog razdoblja kao najraniji poznati koncert za violu Georga Telemanna, te koncerti Franza Antona Hoffmeistera i Carla Stamitza.
Viola igra va�nu ulogu u kamernoj muzici. Wolfgang Amadeus Mozart je pone�to uspio u osloba�anju viole kada je komponovao �est guda�kih kvinteta za koje se smatra da uklju�uju neka od njegovih najve�ih djela. Kvinteti koriste dvije viole, �to osloba�a instrumente (pogotovo prvu violu) solo odlomcima i pove�ava zvukovnu puno�u ansambla. Mozart je tako�er komponovao za violu u svojim Simfonijama concertante u kojima me�u solistima viola ima jednaku va�nost kao i violina. Me�u ranim radovima Johannesa Brahmsa uloga viole je zna�ajna. Njegovo prvo objavljeno djelo za kamernu muziku, Sekstet za guda�e op. 18 sadr�i dionicu koja tokom kompozicije prerasta u solo za violu. Kasnije u �ivotu napisao je dvije vrlo cijenjene sonate za klavir i klarinet koje je transkribovao za violu. Tako�er je komponovao Dvije pjesme za alt s violom i klavirom (Zwei Ges�nge f�r eine Altstimme mit Bratsche und Pianoforte), op. 91 te brojne druge. Antonin Dvo��k svirao je violu i govorio je da mu je to omiljeni instrument; njegova kamerna muzika puna je va�nih dijelova za violu. Drugi �e�ki kompozitor Bed�ich Smetana u svom Kvartetu za guda�e br. 1 jo� zvanom "Iz mog �ivota" znatnu dionicu uklju�uje i strastven uvod koji se izvodi na violi.
Povremeno je viola imala veliku ulogu i u orkestralnoj muzici, npr. u �estoj varijaciji iz serije Enigma variations Edwarda Elgara zvanoj "Ysobel".
Dok je repertoar za violu prili�no velik, koli�ina komponovana prije 20. vijeka relativno je malehna. Violisti su stoga �esto primorani svirati aran�mane komponovane za violinu, violon�elo ili druge instrumente.
Od 20. vijeka [uredi]
Po�etkom 20. vijeka mnogi kompozitori po�eli su stvarati djela za violu, na �to ih je potaknuo dolazak solista na violi kao �to su Lionel Tertis. Za njega su kamernu muziku komponovali Englezi Arthur Bliss, York Bowen, Benjamin Dale i Ralph Vaughan Williams. William Walton i B�la Bart�k komponovali su poznate koncerte za violu. Jedan od rijetkih kompozitora koji su ostavili znatnu muziku ba� za violu je Paul Hindemith koji je i sam bio violist i �esto svoja djela izvodio na premijerama. Debussyjeva Sonata za flautu, violu i harpu nadahnula je mnoge druge kompozitore na stvaranje djela s istim instrumentima. Elliot Carter tako�er je komponovao za violu. Njegova Elegija je jedna od poznatijih djela za violu koja je kasnije prilago�ena klarinetu. Ernst Toch komponovao je Impromtu (op. 90b) za solo violu. Ernest Bloch koji je poznat po kompozicijama nadahnutima �idovskom muzikom, napisao je kompoziciju "Suite Hebraique" za solo violu i orkestar. Kompozitorica Rebecca Helferich Clarke tako�er je svirala violu i za nju komponovao muziku.
Savremena popularna muzika [uredi]
Viola se ponekad koristi i u savremenoj, ve�inom avangardnoj popularnoj muzici. Utjecajni sastav Velvet Underground poznat je po kori�tenju viole kao i novije skupine poput 10,000 maniacs, "Defiance, Ohio", The funetics i drugi. I u jazz muzici bilo je violista, od guda�kih sekcija s po�etka 20. vijeka do nekolicine solista i kvarteta od 60-ih na dalje. No u savremenoj popularnoj muzici vrlo je neuobi�ajeno vidjeti upotrebu pojedina�nih guda�kih instrumenata - pretpostavljeni izbor obi�no su instrumenti poput flaute ili cijeli orkestri nego guda�ki solisti, jer njihove vi�e tonove �esto nadglasaju drugi instrumenti, pogotovo ako su elektri�ni, pa i pjeva�i.
Viola u narodnoj muzici [uredi]
Iako se ne koristi tako �esto kao violina, viola ima svoju ulogu i u narodnoj muzici �irom svijeta. Istra�ivanje o uprabi viole u narodnoj muzici koje je provela dr. Lindsay Aitkenhead navodi sljede�e muzi�are na violi: Cath James, David serson, Eliza Carthy, Mary Ramsey, Ben Ivitsky, Gina Le Faux, Helen Bell, Jayne Coyle, Jim O'Neill, Jim Wainwright, Lindsay Aitkenhead, Mark Emerson, Miranda Rutter, Nancy Kerr, Pete Cooper i Susan Heeley.
Viola je va�an prate�i instrument u ma�arskim i rumunskim orkestrima narodne muzike, pogotovo u Transilvaniji. Tamo viola obi�no ima tri �ice: G, D i A, gdje je A oktavu ni�i nego na klasi�noj violi, most je polegnut i instrument se obi�no koristi u ritmi�nom sviranju akorda.
- 19:49 -
TRUBA
Truba - limeni puha�i instrument, po tonu koji proizvodi najvi�i, iznad tube, roga i trombona. Smatra se jednim od najstarijih instrumenata, pa se tako spominje ve� u antici. Od davnina se limeni puha�i instrumenti dijele na one sa "�irokim zvonom" - danas porodica rogova i one sa "u�im zvonom" - danas porodica truba. Nekada je truba bila ograni�ena samo na alikvotni niz, �to ju je predodredilo za izvo�enje signala i jednostavnijih melodija. Svoju ulogu u orkestru, a pogotovo u solisti�koj svirci dobiva tek u 18. stolje�u primjenom ventila koji su bili najprije primijenjeni na rog. Nakon �to se truba afirmirala u klasi�noj glazbi, postaje naro�ito popularna u jazz glazbi 20. stolje�a gdje je jedan od vode�ih instrumenata.
Instrumenti koji se smatraju instrumentima srodnim trubi su kornet, krilnica, prirodna truba i piccolo truba.
Zna�ajniji truba�i danas su Reinhold Friedrich, Hakan Hardenberger, Jouko Harjanne, Eric Aubier, Gabriel Cassone, Ole Edvard Antonsen, Nini Rosso te mnogi drugi.
- 19:44 -
SVIRANJE KLAVIRA
Glasovir (klavir) instrument je s tipkama koji proizvodi ton udarom bati�a, koji je povezan sa tipkom, u �icu. Standardni opseg mu je od tona A u subkontri (2A) do tona C u petoj oktavi (c5), no neki modeli marke B�sendorfer mogu proizvoditi i dublje tonove. Literatura se pi�e u dva crtovlja , gornje svira desna ruka i pi�e se uglavnom u violinskom klju�u, donje crtovlje svira lijeva ruka i pi�e se ve�inom u bas klju�u . Izvo�a� na klaviru se zove pijanist. Zbog svojih velikih tehni�kih i muzi�kih mogu�nosti je jedan od instrumenata sa vrlo bogatom glazbenom literaturom.
Povijest glasovira [uredi]
Klavir (piano-engleska rijec) se razvio iz �embala, klavikorda i drugih srodnih instrumenata s tipkama. Op�e prihva�eno mi�ljenje je da je klavir izumio Bartolomeo Cristofori 1698.[nedostaje izvor] godine, tako �to je upotrijebio mehanizam sa bati�ima koji udaraju o �icu, umjesto dotada kor�tenih mehanizama u instrumentima sa tipkama. Na taj na�in je postigao da ja�ina tona ovisi o ja�ini udara prsta na tipku. Zato su se ti prvi klaviri nazivali piano e forte (tal. tiho i glasno). Piano e forte je prvi po�eo graditi Gottfried Silbermann, njema�ki graditelj orgulja i instrumenata sa tipkama. Njegovi u�enici su te klavire nastavili proizvoditi i usavr�aviti u Engleskoj i Be�u te su mehanizmi nastali tamo dobili svoja imena po tim pojmovima. Gra�enje klavira sa tzv. be�kom mehanikom je bilo najmasovnije na prijelazu iz 19. u 20. stolje�e, ali tijekom pro�log stolje�a potisnuli su ih klaviri sa tzv. engleskom mehanikom, te se takvi grade i danas.
Dijelovi glasovira [uredi]
Rezonator i okvir [uredi]
Vanjski dio glasovira �ini drveni sanduk koji ima oblik polegnute harfe ili krila. Na njemu je poklopac koji se mo�e otvoriti . Sanduk je postavljen na tri noge, a izme�u prednje dvije se nalaze pedale. Klavijatura je smje�tena u prednjem, naj�irem dijelu sanduka. Na dnu sanduka se nalazi drveni rezonator (rezonantna daska)sa popre�nim rebrima, koji je gra�en od posebno birane smrekovine. Unutar sanduka se nalazi i okvir koji je od lijevanog �elika. Preko njega su nategnute �ice (cca 220 kom) koje zajedno stvaraju vrlo veliku napetost, zbog koje je okvir od tako �vrstog materijala. �eli�ne �ice dubokih tonov (od 2A do 1Fis) omotane su bakrom da bi se uop�e dobili tako duboki tonovi. Po dvije �ice ima svaki ton od 1G do Ais, a po tri sve ostale (H do c5). �ice su zategnute preko �eli�nog okvira i vijaka za uga�anje, pomo�u kojih se otpu�tanjem ili zatezanjem uga�a klavir.
Klavijatura i mehanizam [uredi]
Glasovirska klavijatura ima 88 tipki - po jednu za svaki ton. Bijele tipke su nekad bile prekrivene slojem bjelokosti, a danas je to naj�e��e plastika. Na njima se sviraju dijatonski tonovi: Na crnim tipkama se sviraju alterirani tonovi i gra�ene su od ebanovine. Pritiskom prsta na tipku pokre�e se mehanizam koji gurne bati� oblo�en filcom, koji udara o �icu. Istovremeno djelovanjem istog mehanizma podi�e se prigu�iva� sa �ice i ton zazvu�i. Micanjem prsta sa tipke, bati� se spu�ta u prvobitni polo�aj, prigu�iva� tona pada na �icu i zvuk tona prestaje.
Pedali [uredi]
Pedalima se pro�iruju zvukovne mogu�nosti klavira. Naj�e��e se koristi desni pedal. Njegova funkcija je da odi�e sve prigu�iva�e, pa �ice mogu slobodno titrati. Tako se produljuje trajanje tonova, povezuju tonovi i s time posti�u zvukovni efekti. Lijevi pedal (Una corda) se koristi za postizanje mekog i bar�unastog zvuka. Njegovim pritiskanjem se klavijatura pomjera malo u desno zajedno sa cijelim mehanizmom, pa bati� umjesto u tri �ice jednog tona udara u dvije, ili umjesto u dvije u jednu. Srednji pedal se rije�e koristi i nekada ga klaviri nisu ni imali. Njime se dr�e podignutim prigu�iva�i onih tonova, �ije su tipke netom prije pritisnute i s time se posti�u posebni tonski efekti. Srednji pedal kod pianina kao prete�ito ku�nog instrumenta, spu�ta izme�u bati�a i �ica tzv. moderator filc, koji kod sviranja znatno prigu�uje zvuk, kako se kod vje�banja nebi ometalo susjede.
Graditelji glasovira [uredi]
Glasovire su kroz povijest gradili brojni graditelji. Kako se klavir usavr�avao tako su brojni graditelji nestajali a pojavljivali se novi. Ipak postoje neke tvornice klavira koje su se odr�ale, a ovo su neke od svjetski poznatih: Steinway & Sons, B�sendorfer, F�rster, Petrof, Grotrian-Steinweg, Kawai, Yamaha...
Pianino [uredi]
Pianino je mali oblik klavira razvio se radi ekonomi�nosti prostora. Njegov rezonator je okomit i manji nego kod klavira, a i �ice su mu kra�e. Pianino ima zvuk kao i klavir, samo �to zbog kra�ih �ica i manjeg razonatora nema istu zvu�nost.
- 19:42 -
SVIRANJE VIOLONE
Violina je guda�ki instrument sa �etiri �ice, i od svih guda�kih instrumenata proizvodi najvi�e tonove i najmanjih je dimenzija. Rije� violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske rije�i vitula �to ozna�ava �i�ano glazbalo.[2] Osoba koja svira violinu zove se violinist ili violinistica.
Povijest violine [uredi]
Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. stolje�u. Prvi graditelji violina vjerojatno su spojili elemente tri tada ra�irena glazbala: rebek koji je bio u uporabi od 10. stolje�a (nastao od arapskog glazbala zvanog rabab), renesansne gusle i lira da braccio.[3] Jedan od najranijih detaljnih opisa tog glazbala, uklju�uju�i i njegovo uga�anje je Jambe de Ferov Epitome musical, objavljen u Lyonu 1556.[4] Do tada se violina ve� bila po�ela �iriti Europom. Najstariju dokumentiranu violinu sa �etiri �ice nalik modernoj, izgradio je 1555. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri �ice. Postala je omiljeno glazbalo me�u uli�nim svira�ima i plemstvom, �to pokazuje i �injenica da je francuski kralj Karlo IX 1560. godine od Amatija naru�io 24 violine.[5] Iz toga kompleta je i najstarija o�uvana violina poznata kao "Karlo IX", proizvedena u Cremoni oko 1560. Violina "Mesija" ili "Le Messie" (poznata i kao "Salabue" koju je proizveo Antonio Stradivari 1716. nikada nije kori�tena i jo� uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u muzeju Ashmolean u Oxfordu.[6]
Oltar svetog Zaharije, (detalj), Venecija, autor Giovanni Bellini, 1505.Najpoznatiji graditelji violina �ivjeli su izme�u 16. i 18. stolje�a:
Amati, talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Amati (1500.-1577.), Antonio Amati (1540.-1607.), Hieronymus Amati I (1561.-1630.), Nicolo Amati (1596.-1684.), Hieronymus Amati II (1649.-1740.)
Guarneri, talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Guarneri (1626.-1698.), Pietro od Mantove (1655.-1720.), Giuseppe Guarneri (Joseph filius Andreae) (1666.-1739.), Pietro Guarneri (Mle�anin) (1695.-1762.) i Giuseppe (del Gesu) (1698.-1744.)
Obitelj Stradivari, (1644.-1737.) iz Cremone
Gagliano, talijanska obitelj graditelja violina: Alessandro, Nicolo I i Ferdinand su najistaknutiji �lanovi
Giovanni Battista Guadagnini iz Piacenze (1711.-1786.)
Jacob Stainer (1617.-1683.) iz Absama u Tirolu
Gra�a i mehanika violine [uredi]
�ice [uredi]
Violina ima 4 �ice, koje se uga�aju po kvintama: G mali, D jedan, A jedan ,E dva. To�an ton se dobiva zatezanjem ili otpu�tanjem �ica pomo�u klju�eva, a �ista kvinta izme�u �ica dobiva se zatezanjem ili opu�tanjem "vijka" (klju�a).
Raspon tonova [uredi]
Raspon tonova na violini je od G malog do neke note na E �ici, koja zavisi o duljini vrata (�to je vrat du�i, to je ton vi�i).
Uga�anje [uredi]
Violina, kao i ostala guda�ka glazbala uga�a se prema tonu A (jedan). Na klaviru, ili pomo�u glazbene vilice, dobiveni ton A se uspore�uje sa tonom A na violini. Ako je ton ne�ist, �ica se zate�e ili otpu�ta sve dok ne zvu�i jednako �isto kao prvobitni ton A dobiven klavirom ili glazbenom vilicom. Kasnije, kada je ton A ugo�en, uga�aju se ostale �ice prema �istoj kvinti.
Gudalo [uredi]
Sastoji se od �tapa, struna (na�injenih od konjskih dlaka), �abice i vrha. �abicom se naj�e��e svira kada �elimo posti�i o�tar ton, a u vrhu se svira kada �elimo posti�i mekan ton. Na strune se nanosi kalafonij tj. neka vrsta smole radi ugodnijeg zvuka. Za strune gudala koristi se rep mu�kog konja, jer �enkin dolazi u kontakt s urinom.
Sviranje violine [uredi]
Lijeva ruka [uredi]
Lijevom rukom sviramo tonove po �ici. Za razliku od klavirista koji sviraju s pet prstiju, violinisti peti prst (palac) koriste za pridr�avanje vrata violine. Ostalim prstima (1,2,3,4) sviraju tonove. Lijeva ruka mora biti u potpunosti opu�tena kako bi s lako�om mogli prelaziti u pozicije i preko �ica.
Vibrato je tehika sviranja, koja je jako ra�irena. Dobiva se tako da prstom lagano po�nemo vibrirati, odnosno ljuljati prst ne mi�u�i ga sa �ice i time dobivaju�i vibrijaju�i zvuk tona. Koristi se pri ukra�avanju du�ih tonova.
Pizzicato lijevom rukom je veoma zahtjevna tehnika sviranja, s kojom se koristio Niccol� Paganini. Npr. 3. prstom, ton odsviramo gudalom, a onda tim tre�im prstom trznemo po praznoj �ici. Zvuk je neobi�an, �aroban i virtuozan.
Desna ruka i boja zvuka [uredi]
Desnom rukom se dr�i gudalo.
Pizzicato [uredi]
Pizzicato je jedan od na�ina sviranja violine. U tom na�inu koriste se prsti desne ruke te se okida �ica na dijelu izme�u kobilice i vrata violine. Postoji vi�e vrsta pizzicata.
- 19:40 -
PJEVANJE
Pjevanje (vokali), je kori�tenje ljudskog glasa u glazbi, a zvuk se proizvodi glasnicama. Gotovo svatko tko mo�e govoriti mo�e i pjevati, jer u mnogim aspektima pjevanja je samo jedan oblik kontinuirana govora. Kod pjevanja vrlo je va�na tehnika disanja. Pjeva�i moraju vje�bati glas kao i sporta�i, jer u biti to je si�u�ni organ sa mi�i�ima. Pjeva�i izvode glazbu poznatu kao skladba, koja se mo�e izvoditi solo (bez pratnje) ili uz pratnju glazbenika i instrumenata. Pjevanje se �esto izvodi u sastavima, primjerice kao �to su zborovi.
Tehnika pjevanja uvelike ovisi o vrsti glazbe koju se izvodi. Pjevanje na visokim amaterskim ili profesionalnim razinama, obi�no zahtijeva odre�enu koli�inu uro�enog talenta i stru�nog obrazovanja. [1] Najzahtjevnija je tehnika pjevanja opernih pjeva�a. Ono zahtijeva dugogodi�nje obrazovanje. Tehnika pjevanje dosta je sli�na tehnici disanja kod svira�a puha�kih instrumenata. Va�an je konstantni pritisak zraka pomo�u dijafragme, te jednoliko i sna�no propu�tanje zraka kroz glasnice. Pri tome snaga pritiska zraka nije manja ako pjeva� pjeva piano tj. tiho. Pritisak je jednako jak, samo je koli�ina zraka manja, rje�a. Naprotiv, pjevanje zabavne glazbe ne zahtijeva obrazovanje, ve� se njeguje glas takav kakav �ovjek ima. Kod obje tehnike potreban je jako dobar sluh. Stru�no obrazovani pjeva�i obi�no izgrade svoju karijeru oko jednog specifi�nog glazbenog �anra i kroz karijeru postaju u�itelji ili treneri pjevanja
Ljudski glas i pjevanje [uredi]
U svom fizi�kom aspektu, pjevanje ima dobro definiran na�in da ovisi o uporabi plu�a, koja djeluju na na�in da �drijelo opskrbljuju zrakom. Zrakom iz plu�a dobiva se pisak i vibracija tona, koji imaju funkciju poja�ala kao �to su cijevi u puha�kim instrumentima, a jezik, zajedno s nepcem, zubima i usnama, artikulira konstantni vokal na poja�ani zvuk. Iako ova �etiri ljudska mehanizma funkcioniraju samostalno, oni se ipak koordiniraju u osnivanju vokalne tehnike i na�ina za interakciju jedan na drugome.[2] Za vrijeme pasivnog disanja, zrak se udi�e pomo�u dijafragme, a izdisanje se doga�a bez napora. Inhalacija je potpomognuta kori�tenjem vanjskog me�urebrenog mi�i�a, nakrivnog mi�i�a i vratnih mi�i�a. Visina tona mijenja se sa glasnim �ilama. Artikuliranje sa zatvorenim ustima zove se pjevu�enje ili zujanje.
Glas kod svakog pojedinca se razlikuje i prilikom izvedbe pjevanja, njegov ton je jedinstven i to ne samo zbog stvarne veli�ine pojedinca, nego i zbog glasnih �ila na koje utje�e veli�ina i oblik te osobe. �ovjek ima sposobnost vokalnog zavijanja, kojeg mo�e opustiti, zategnuti ili mu promijeniti njegovu �vrsto�u i gusto�u, a tom prilikom dah mo�e biti prenesen na razli�ite pritiske. Izgled prsa, vratnih mi�i�a, polo�aj jezika i zatvorenost ina�e nepovezanih mi�i�a mo�e biti promjenjiv. Bilo koja izmjena tih dijelova tijela, rezultira promjenom u glasno�i, boji ili tonu proizvedenog zvuka. Zvuk je tako�er rezonantan u razli�itim dijelovima tijela, pa stoga pojedina�ne veli�ine i struktura kostiju mo�e utjecati na zvuk kojeg proizvodi pojedinac.
Pjeva� tako�er mo�e izvoditi zvuk na odre�eni na�in tako da je rezonantniji unutar njegovog vokalnog prostora. To je poznato i kao vokalna rezonancija. Jo� jedan veliki utjecaj na izvedbu vokalnog zvuka i njegovu izradu je funkcija grkljana, kojim ljudi mogu manipulirati na razne na�ine, �ime proizvode razli�ite zvukove. Te razne funkcije vrsta �drijela, opisane su kao razli�iti vokalni registri.[3] Primarna metoda kod pjevanja je kori�tenje vokalnog formanta, koji na spektrogramu prikazuje akusti�nu rezonanciju za najosjetljivije dijelove uha.[4][5]
Vokalni registar [uredi]
Prikaz anatomskog dijagrama od vokalnog naboraPodrobniji �lanak o temi: Vokalni registar
Vokalni registar odnosi se na sustav vokalnih registara unutar ljudskog glasa. Registar ljudskog glasa je odre�eni niz tonova koji se proizvode prilikom vibriranja vokalnog uzorka, a posjeduje iste kvalitete. Registri nastaju od funkcije �drijela. Oni se pojavljuju jer su vokalni uzorci sposobni pojaviti se u nekoliko razli�itih vibracijskih oscilacija. Svaki od tih vibracijskih uzoraka, pojavljuje se unutar odre�enog raspona i proizvodi odre�ene karakteristi�ne zvukove [6]. Izraz 'registar', mo�e zvu�ati pomalo zbunjuju�e, jer obuhva�a nekoliko aspekata ljudskog glasa. Pojam 'registar' koristi se za bilo koji od sljede�ih odnosa:[7]
odre�eni dio i vokalni raspon, kao �to su gornji, srednji ili ni�i registri,
prostor rezonancije, kao �to su duboki glas ili glavni glas,
fonatorni (artikulacijski) proces,
neke vokalne boje,
prostor glasa koji je definiran ili razgrani�en od vokalnog prijeloma,
podskup jezika koji se koristi za odre�enu namjenu ili u odre�enom dru�tvenom okru�enju.
U lingvistici, registar jezika je jezik koji objedinjuje fonaciju tona i vokala u jedan fonolo�ki sustav.
Unutar logopedije pojam vokalni registar ima tri konstitutivna elementa: odre�eni vibracijski uzorak, odre�eni niz visinskog raspona i neki tip zvuka. Logopedni govor identificira �etiri vokalna registra, a temelji se na fiziologiji i funkciji �drijela: slobodni vokalni registar, obavezan registar, falseto registar i puha�ki (zvi�duk) registar. Ovaj prikaz usvojili su mnogi vokalni pedagozi.
Vokalna rezonancija [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Vokalna rezonancija
Pregled glave i vrataVokalna rezonancija je proces koji je osnovni proizvod fonacije da pobolj�a boju ili intenzitet zraka koji ispunjava �upljinu kroz koju prolazi na putu prema van. Razli�iti uvjeti koji se odnose na proces rezonancije uklju�uju poja�anje, oboga�ivanje, pro�irenje, pobolj�anje, intenziviranja i produ�enje, iako bi po strogo znanstvenim pravilima njihova akusti�na upotreba bila upitna. Glavna svrha ovoga je izvu�i iz pjeva�a ili govornika krajnji rezultat rezonancije kako bi se dobio �to bolji zvuk.[7]
Postoji sedam podru�ja koji bi mogli biti navedeni kao mogu�a vokalna rezonancija. Slijedom po tijelu od najni�ih prema najvi�im ta podru�ja su; plu�a, du�ik, grkljan, �drijelo, usna �upljina, nosna �upljina i sinusi.[8]
Duboki glas i glavni glas [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Duboki glas
Podrobniji �lanak o temi: Glavni glas
Pojmovi duboki glas i glavni glas koriste se unutar vokalne glazbe. Kori�tenje ovih termina varira unutar vokalno pedago�kih krugova i trenuta�no mi�ljenja me�u me�u vokalnim glazbenim profesionalcima o tim terminima nisu uskla�ena. Dubok glas se mo�e koristiti u odnosu na sljede�e:
odre�eni dio vokalnog raspona ili vrste raspona vokalnog registra,
rezonanciju vokalnog prostora,
specifi�nu vokalna boja.[7]
Glavni glas se mo�e koristiti u odnosu na sljede�e:
odre�eni dio vokalnog raspona ili vrste raspona vokalnog registra,
rezonanciju vokalnog prostora.[7]
Povijest i razvoj [uredi]
Ljudski glas je najstarije glazbalo. Na�i preci su vlastitim glasom pronalazili na�ine izra�avanja, da bi tek kasnije otkrili druge izvore zvuka. Vokalna glazba postoji koliko i povijest �ovje�anstva. Sumerani su pjevali u svojim hramovima prije 5000 godina. Na zapadu tradicija pjevanja razvila se iz srednjovjekovnog contus planusa (vrsta gregorijanskih melodija), preko opere u 17. stolje�u, pa do dana�njih raznolikih glazbenih stilova[9]. Prvo zabilje�eno spominjanje pojmova dubokog glasa i glavnog glasa bilo je oko 13. stolje�a, kada se po�elo razlikovati "grleni glas" (pectoris, guttoris, capitis - u ovom trenutku se vjeruje da je glavni glas naveden u falseto registru), a to su zabilje�ili pisci Jean de Garlande i Hieronymus de Moravia.[10] Izraz je kasnije usvojen u okvirima Bel canta (metode talijanskog opernog pjevanja), gdje je duboki glas identificiran kao najni�i, a glavni glas kao najvi�i u tri vokalna registra: plu�a, prolazak kroz �upljinu i glavni registar.[11] Ovaj pristup i danas podr�avaju neki vokalni pedagozi. Trenuta�no drugi popularni pristup koji se temelji na Bel canto modelu, je podjels na mu�ke i �enske glasove u tri registra. Mu�ki glasovi podijeljeni su u "plu�ni registar", "glavni registar", i "falseto registar", a �enski glasovi u "plu�ni registar", "srednji registar" i "glavni registar". U�itelji pjevanja ukazuju da se glavni registar u pjevanju koristi rezonancijom i osje�ajem iz glave.[12]
Me�utim, kako se znaje o ljudskoj psihologiji pove�alo tijekom posljednjih dvjesto godina, do�lo je do boljeg razumijevanja fizi�kog procesa pjevanja i vokalne produkcije. Kao rezultat toga, mnogi vokalni pedagozi, kao �to su Ralph Appelman sa Sveu�ili�ta Indiana i William Vennard sa Sveu�ili�ta Ju�ne Kalifornije, nanovo su definirali ili �ak izbacili termine duboki glas i glavni glas.[11] Konkretno, kori�tenje termina plu�nog registra i glavnog registra postaje kontroverzno, jer danas vi�e nije uobi�ajeno vidjeti vokalne registre kao proizvod koji dolazi iz grkljana, a da nema veze s prsima, plu�ima i glavom. Iz tog razloga, mnogi vokalni pedagozi smatraju da treba govoriti o vokalnom registru kao proizvodu prsa i glave. Oni dodaju da je vibracija koja se osje�a u tim podru�jima, pojava rezonancije i trebala bi biti opisana uz termin vokalne rezonancije, a ne uz registar. Ti pedagozi radije upotrebljavaju termine duboki glas i glavni glas nego termin registar. U tom pogledu smatra se da je problem kojeg ljudi identificiraju s registrom, ustvari problem kod prilagodbe rezonancije. Ovo je tako�er stajali�te jednako rezultatima studija vokalnog registra s drugih akamedmskih podru�ja koja uklju�uju: logopediju, fonetiku i lingvistiku. Iako su obje metode jo� uvijek u uporabi, aktualna vokalna pedago�ka praksa, sklona je vi�e novijim znanstvenim pogledima, dok neke druge �kole uzimaju u obzir oba gledi�ta.[7]
Suvremeno kori�tenje pojma duboki glas, �esto se odnosi na odre�enu vrstu vokalne boje i njenog tona. U klasi�nom pjevanju, njegova je uporaba ograni�ena isklju�ivo na donji dio obaveznog registra ili normalnog glasa. Unutar drugih oblika pjevanja, dubok glas se �esto primjenjuje tijekom modalnog registra. Plu�ima se mo�e proizvesti niz prekrasnih zvukova koje pjeva�i interpretiraju iz svoje palete.[13] Me�utim, pretjerano kori�tenje jakog dubokog glasa u vi�im registrima i poku�aja da se dobije �to vi�i ton, u plu�ima mo�e dovesti do forsiranja, a ono opet mo�e dovesti do vokalnog pogor�anja.[14]
Klasifikacija pjeva�kih glasova [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Vrste pjeva�kih glasova
U europskoj klasi�noj glazbi i operi, glasovi se tretiraju kao glazbala. Skladatelji koji pi�u vokalnu glazbu moraju razumjeti sposobnosti, talente i vokalna svojstva pjeva�a. Klasifikacija glasova, je proces kojim se vrednuje ljudsko pjevanje i time se odre�uje vrsta glasa. Te zna�ajke uklju�uju, ali nisu ograni�ene na: vokalni raspon, vokalnu te�inu, vokalnu teksturu, vokalnu boju i vokalnu to�ku izmjena kao �to su stanke i podizanje glasa u pjevanju. Ostala razmatranja su fizi�kog karaktera, razina govora, znanstvena ispitivanja i vokalna registracija.[15] U znanosti klasifikacija glasa razvijena je unutar europske klasi�ne glazbe, te se sporo prilago�ava modernijim oblicima pjevanja. Klasifikacija glasa �esto se koristi unutar okvira opere, gdje se mogu�e uloge dodjeljuju potencijalnim glasovima. Trenuta�no se u okvirima klasi�ne glazbe upotrebljava nekoliko razli�itih sustava, a oni uklju�uju: njema�ki Fach (glasovni fah) sustav i glazbeni zborski sustav me�u mnogim drugima. Ovaj sustav je univerzalno primljen i prihva�en.[11]
Me�utim, ve�ina sustava u klasi�noj glazbi, priznaje sedam glavnih razli�itih kategorija glasa. �ene su obi�no podijeljene u tri skupine: sopran, mezzo-sopran i alt. Mu�karci su obi�no podijeljeni u �etiri skupine: kontratenor, tenor, bariton i bas. Kod djece prije puberteta prihvatljiv je samo termin soprana. Unutar svake od ovih glavnih kategorija ima nekoliko potkategorija koje identificiraju specifi�ne vokalne kvalitete, od vokalne te�ine do razli�itih glasova.
Treba napomenuti da se u okviru zborske glazbe pjeva�ki glasovi dijele isklju�ivo na osnovu vokalnog raspona. Glazbeni zbor naj�e��e se dijeli na visoke i niske glasove unutar svakog spola. Kao rezultat toga, tipi�na situacija u glazbenom zboru dopu�ta mogu�nost doga�anja mnogih pogre�aka. Budu�i da ve�ina ljudi ima srednji glas, treba im dodijeliti mjesto koje za njih ne�e biti previsoko ili prenisko, mezzo-sopran mora pjevati sopran ili alt, a bariton mora pjevati tenor ili bas. Gre�ka u dodijeljenom vokalnom mjestu vmo�e predstavljati problem kod pjeva�a, ali za ve�inu izvo�a�a manje je opasno prenisko nego previsoko pjevanje.[16]
Unutar suvremenih glazbenih oblika (ponekad se nazivaju komercijalnom suvremenom glazbom), pjeva�i se razvrstavaju po stilu glazbe kojeg izvode, kao �to su jazz, pop, blues, soul, country, folk, rock i drugi stilovi. Trenuta�no nema autoritativnog sustava klasifikacije pjeva�kih glasova u okvirima neklasi�ne glazbe.[17] Bilo je poku�aja da se klasi�ni glas usvoji za druge oblike pjevanja, me�utim takvi su poku�aji do�ekivani uz kontroverze. Kod suvremenih glazbenika, koriste se razli�ite vokalne tehnike, a upotrebom mikrofona nisu prisiljeni da se uklapaju u odre�enu vokalnu ulogu, gdje primjene termina kao sopran, tenor, bariton, i drugi, mogu biti varljive ili �ak i neto�ne.[18]
Vokalna pedagogija [uredi]
Koncert Ercolea de' Robertia iz oko 1490. godine.Podrobniji �lanak o temi: Vokalna pedagogija
Vokalna pedagogija je prou�avanje podu�avanja pjevanja. Umjetnost i znanost vokalne pedagogije imaju dugu povijest koja po�inje od anti�ke Gr�ke i dalje se razvija i mijenja sve do danas. Profesije koje se bave znano��u i umjetno��u vokalne pedagogije uklju�uju vokalne trenere, zborovo�e, nastavnike vokalne glazbe, operne dirigente i druge u�itelje pjevanja. Tipi�na podru�ja prou�avanja uklju�uju:[19][20]
ljudsku anatomiju i fiziologiju koje se povezuju s fizikalni procesom pjevanja,
disanje i upotrebu zraka priliko pjevanja,
fonaciju,
vokalnu rezonanciju i vokalnu projekciju,
stil izra�avanja i artikulaciju,
vokalni registar,
sostenuto i legato u pjevanju,
ostale elemente pjevanja, kao �to su domet raspona, kvaliteta tona, vibracija, koloratura,
vokalno zdravlje i poreme�aje glasa vezane uz pjevanje,
vokalni stil, kao �to je u�enje pjevanja opere, glasno pjevanje i umjetni�ka skladba,
fonetiku,
vokalnu klasifikaciju.
Svi ovi razli�iti koncepti dio su razvoja odgovaraju�e vokalne tehnike.
Vokalna tehnika [uredi]
Pjeva�ki gledano, kada se zavr�i s integracijom pravilne vokalne tehnike i po�ne se u�inkovito djelovati, slijedi koordiniranje fizikalnih procesa pjevanja. �etiri su fizi�ka procesa uklju�ena u proizvodnju vokalnog zvuka: disanje, fonacija, rezonancija i artikulacija. Ti se procesi doga�aju sljede�im redom:
Udah
Zvuk se pokre�e u grkljanu
Vokalni rezonatori primaju zvuk i utje�u na njega
Artikulatori oblikuju zvuk u prepoznatljive jedinice
Iako se ova �etiri procesa tijekom prou�avanja �esto promatraju odvojeno, u praksi se stapaju u jednu koordiniranu funkciju. Efektan pjeva� ili govornik rijetko kad razmi�lja o ovim procesima zato �to su njegov um i tijelo tako koordinirani da osoba primje�uje samo kona�nu jedinstvenu funkciju. Me�utim, mnogi problemi proizlaze iz nedostatka koordinacije unutar tog procesa.
Budu�i da je pjevanje koordinirani �in, te�ko je raspravljati o svakom od pojedina�nih tehni�kih podru�ja i procesa, a bez njihovih odnosa sa drugim. Na primjer, fonacija dolazi do izra�aja samo kada je povezana s disanjem; artikulatori utje�u na rezonanciju; rezonatori utje�u na glasnice; glasnice utje�u na kontrolu disanja, i tako dalje. Vokalni su problemi �esto rezultat neispravnosti jednog dijela tog koordiniranog procesa, prilikom �ega se nastavnici �esto usredoto�uju na jedno podru�je procesa svojih u�enika, sve dok ne rije�e problem. Me�utim, neka podru�ja umjetnosti pjevanja u tolikoj su mjeri rezultat koordiniranih funkcija da je te�ko o njima raspravljati na temelju tradicionalne fonacije, rezonancije, artikulacije ili disanja.
Nakon �to je u�enik postao svjestan svog vokalnog fizi�kog procesa kojeg �ini pjevanje i na�ina na koji procesi funkcioniraju, dobiva zadatak da ih poku�a koordinirati. Neizbje�no je da se u�enici i nastavnici uklju�e u jedno tehni�ko podru�je vi�e nego u ostala. Razli�iti procesi mogu napredovati razli�itim brzinama, �to rezultira neravnote�om ili nedostatkom koordinacije. Podru�ja vokalne tehnike koja najvi�e ovise o sposobnosti u�enika da koordinira razli�ite funkcije su:[7]
Produljenje vokalnog raspona do svog maksimalnog potencijala
Razvoj dosljedne vokalne produkcije i tonske kvalitete
Razvijanje fleksibilnosti i agilnosti
Postizanje uravnote�enja vibracije
Razvoj pjeva�kog glasa [uredi]
Pjevanje nije prirodni proces, ali je vje�tina koja zahtijeva visoko razvijen mi�i�ni refleks. Pjevanje ne zahtijeva veliku snagu mi�i�a, ali zato zahtijeva visok stupanj koordinacije me�u njima. Pojedinci mogu razvijati svoje glasovne mogu�nosti kroz oprezni i sustavni rad, kao i kroz skladbe i vokalne vje�be. Vokalni u�itelji svoje u�enike upu�uje da glas koriste na inteligentan na�in. Pjeva�i bi trebali stalno razmi�ljam o vrsti zvuka kojeg izvode i osje�ati ga prilikom pjevanja.[18]
Vje�banje pjeva�kog glasa [uredi]
Postoji nekoliko svrha vokalnog vje�banja, uklju�uju�i:[7]
Zagrijavanje glasa
Produljenje vokalnog raspona
'Gornja linija', glas horizontalno i vertikalno
Kori�tenje vokalnih tehnika kao �to su povezivanje, stakato, kontrola dinamike, brza figuratitivnost, pjevanje u �irokim intervalima, trills pjevanje, pjevanje melisma i ispravljanje vokalnih gre�aka.
Produljenje vokalnog raspona [uredi]
Va�an cilj u razvoju vokalne tehnike je nau�iti pjevati do prirodnih granica vokalnog raspona, bez nekih o�itih ili ometaju�ih promjena u kvaliteti ili tehnici. Vokalni pedagozi pjeva�e u�e da ovaj cilj mogu posti�i kada svladaju koordiniranje svih fizi�kih procesa koji su uklju�eni u pjevanje (kao �to su akcije �drijela, odr�avanje daha, prilagodba rezonancije i izvedba artikulacije). Ve�ina vokalnih pedagoga vjeruje u koordinaciju ovih procesa uspostavljanjem dobrih vokalnih navika i ugodnog pjevanja, nakon �ega dolazi polagano pro�irenje raspona.[3]
Postoje tri faktora koja zna�ajno utje�u na sposobnost vi�eg ili ni�eg pjevanja:
Energetski faktor - u ovom kori�tenju, rije� "energija" ima nekoliko konotacija. Odnosi se na ukupan odziv tijela na proizvodnju zvuka. To se odnosi na dinami�nu vezu mi�i�a koji slu�e za udisanje i mi�i�a koji slu�e za izdisanje, poznatu kao potpora di�nog mehanizma. Tako�er se odnosi na koli�inu isporu�enog zraka i pritiska na glasnice i njihovu otpornost na taj pritisak, a odnosi se na dinami�nu razinu zvuka.
Prostorni faktor - "Prostor" se odnosi na koli�inu prostora stvorenu kretanjem usana i pozicijom nepca i grkljana. Op�enito govore�i, pjeva� usta treba otvoriti �ire �to vi�e pjeva. Unutarnji prostor ili polo�aj nepca i grkljana mogu se pro�iriti opu�tanjem grla. Vokalni pedagozi �esto opisuju taj osje�aj kao "po�etak zijevanja".
Dubinski faktor - u ovom kori�tenju, rije� "dubina" ima dvije konotacije. Odnosi se na stvarni fizi�ki dojam dubine u tijelu i u vokalnom mehanizmu, i odnosi se na mentalni koncept dubine koji se povezuje s kvalitetom tona.
McKinney ka�e: "Ta tri faktora mogu se izraziti u tri osnovna pravila: (1.) �to pjeva� vi�e pjeva, treba koristiti vi�e energije; �to pjeva� ni�e pjeva, treba koristiti manje energije. (2.) �to pjeva� vi�e pjeva, treba koristiti vi�e prostora; �to pjeva� ni�e pjeva, treba koristiti manje prostora. (3.) �to pjeva� vi�e pjeva, treba koristiti vi�e dubine; �to pjeva� ni�e pjeva, treba koristiti manje dubine.[7]
Stav tijela [uredi]
Proces pjevanja najbolje funkcionira kada se tijelo fizi�ki nalazi u odre�enom polo�aju. Na sposobnost slobodnog kretanja zraka u tijelo i iz tijela te na dobivanje potrebne koli�ine zraka mogu ozbiljno utjecati polo�aji razli�itih dijelova di�nog mehanizma. Ako se tijelo nalazi u pognutom polo�aju, ograni�it �e se kapacitet plu�a, a napeti trbu�ni zid onemogu�it �e putovanje zraka nani�e od dijafragme. Dobro dr�anje tijela omogu�ava di�nom mehanizmu da efikasno ispuni svoju osnovnu funkciju bez nepotrebnog tro�enja energije. Dobro dr�anje tako�er olak�ava iniciranje fonacije i pode�avanje pravilnog poravnavanja rezonancije, kao i spre�avanje nepotrebne napetosti u tijelu. Vokalni pedagozi tako�er navode da zauzimanjem dobrog stava kod u�enika javlja ve�a doza samopouzdanja i stalo�enosti prilikom izvedbe. Publici tako�er vi�e odgovaraju pjeva�i s dobrim dr�anjem. Dobro dr�anje koje je pre�lo u naviku na kraju pobolj�ava cjelokupno tjelesno zdravlje zato �to omogu�ava bolju cirkulaciju krvi i spre�avanje umora i stresa.
Disanje i njegova podr�ka [uredi]
Prirodno disanje ima tri faze: razdoblje udisaja, razdoblje izdisaja te razdoblje odmaranja ili oporavka; tim se fazama obi�no ne upravlja svjesno. Kod pjevanja postoje �etiri faze disanja:
razdoblje udisaja (inhalacija)
razdoblje postavljanja kontrole (suspenzija)
razdoblje kontroliranog izdisaja (fonacija)
razdoblje oporavka
Ove faze moraju biti pod svjesnom kontrolom pjeva�a dok ne postanu uvjetovani refleksi. Mnogi izvo�a�i koji nemaju kontrolu nad ovim fazama kasnije imaju kroni�ne vokalne probleme.[21]
Vibracija [uredi]
Vibracije su tehnika koju koriste pjeva�i (i mnogi instrumentalisti; na primjer �i�ani instrumenti koji se sviraju s gudalom mogu proizvesti vibracijske tonove) i u kojoj kontinuirano izmjenjuju vi�e i ni�e tonove daju�i pri tomu blagi osje�aj podrhtavanja. Tehnika vibriranja upotrebljava se u neprekidnom tonu. Vibracija se razvija kroz opse�ne vokalne vje�be, kroz demonstraciju u vokalnom programu u�enja.
Vibracija daje bogatstvo tonovima. Brze vibracije mogu�e je izvoditi bez "o�te�enja" nota kako se frekvencija nota pove�ava. Spore vibracije izvode se u niskim frekvencijama, kako bi se u potpunosti propagirale prije mijenjanja frekvencije.
Vibracija je rezultat pravilne podr�ke disanja. Neki pjeva�i koristili su vibraciju kao sredstvo izra�avanja. Mnogi uspje�ni glazbenici izgradili su svoje karijere na dubokoj, bogatoj vibracijskoj sposobnosti. Pop i R&B diva Whitney Houston i soul legenda Patti LaBelle �esto koriste tehniku vibracije u svojim izvedbama kao na�in izra�avanja emocija.
Vokalna glazba [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Vokalna glazba
Vokalna glazba je glazba koju izvodi jedan ili vi�e pjeva�a, sa ili bez instrumentalne pratnje, u kojoj se pjevanjem stavlja te�i�te na izvedbu. Glazba koja koristi pjevanje, ali ne u vidljivom zna�aju, op�enito se smatra instrumentalnom glazbom. Vokalnu glazbu karakterizira pjevanje rije�i koje se obi�no nazivaju lirikom, iako ima primjera gdje se pjevanje izvodi pomo�u �umova, ponekad kao glazbena onomatopeja. Glazbena tema s tekstom (lirikom), naziva se skladbom.
Vokalna glazba je vjerojatno najstariji oblik glazbe, jer ne zahtijeva ni jedan instrument osim ljudskog glasa. Sve glazbene kulture imaju neki oblik vokalne glazbe, a diljem svijeta postoje duge tradicije pjevanja.
�anrovi vokalne glazbe [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Glazbeni �anrovi
Vokalna se glazba pi�e u mnogo razli�itih oblika i stilova koji su �esto obilje�eni unutar odre�enog glazbenog �anra. Ti �anrovi uklju�uju: umjetni�ku glazbu, popularnu glazbu, tradicionalnu glazbu, regionalnu i nacionalnu glazbu i mje�avine tih �anrova. Unutar tih ve�ih �anrova mnogi su pod�anrovi. Na primjer, popularna glazba bi obuhvatila blues, jazz, country glazba, jednostavno slu�anje, hip hop, rock glazba i nekoliko drugih �anrova. Tako�er je mogu�e postojanje pod�anra u pod�anrovima kao �to je vokalno pjevanje ili pjevanje u jazzu.
Prvi i pozadinski vokali [uredi]
U mnogim suvremenim glazbenim skupinama, prvi pjeva� izvodi primarni vokal ili melodiju u skladbi, dok prate�i pjeva� pjeva pozadinske vokale ili harmoniju u skladbi. Prate�i vokali obi�no ne izvode cijelu pjesmu nego samo neke njezine dijelove, �esto samo pripjev u pjesmi ili pjevu�enje u pozadini. Iznimka je gospel glazba, u kojoj jednu pjesmu pjeva najmanje pet izvo�a�a.
Zdravstveni u�inci pjevanja [uredi]
Smatra se da pjevanje ima pozitivne u�inke na zdravlje ljudi. Preliminarna studija temeljena na prikupljenim podacima iz ankete studenata, koji sudjeluju u zborskom pjevanju, nalaze zamjetnu fizi�ku korist, uklju�uju�i pove�an kapacitet plu�a, pobolj�ano raspolo�enje, smanjenje stresa, kao i uo�enu dru�tvenu i duhovnu korist. Me�utim, jedna od puno starijih studija o kapacitetu plu�a, nije uspjela usporedbom profesionalnih vokalnih plu�a s ostalim plu�ima ustvrditi pove�anje kapaciteta plu�a. [22]
Pjevanje mo�e pozitivno utjecati na imunolo�ki sustav smanjenjem stresa. Jedna studija obja�njava da pjevanje smanjuje razinu hormona stresa i poja�ava imunolo�ku funkciju.[23]
Vidi jo� [uredi]
Beatbox
�ansona
Opera
Recitativ
- 19:37 -
KLIZANJE
Klizanje na ledu je umije�e kretanja po zale�enim povr�inama kori�tenjem klizaljki. Kli�e se po ledu koji mo�e biti prirodno zale�ena povr�ina jezera ili rijeke, ali i po umjetno zale�enim klizali�tima. Klizanje na ledu je ra�iren oblik rekreacije ali i osnova mnogobrojnih sportova i sportskih disciplina na ledu.
Tehnika klizanja na ledu [uredi]
Par modernih klizaljkiKlizaljke svojim o�trim rubom prilikom dodira s ledenom povr�inom ostvaruju vrlo malo trenje koje omogu�ava glatko kretanje. Kliza� mo�e zakretanjem klizaljki promijeniti kut pod kojim klizaljka 're�e' led, te time utjecati na smjer i brzinu kretanja.
Sportovi koji uklju�uju klizanje na ledu [uredi]
Slijedi popis sportova za �ije je izvo�enje potrebno znati klizati na ledu:
umjetni�ko klizanje
sinkronizirano klizanje
brzo klizanje
brzo klizanje na kratkim stazama (short track)
hokej na ledu
- 19:36 -
PLES
Ples je ritmi�no pokretanje tijela prema zvucima glazbe (rje�e bez glazbe), pojedina�no, u parovima ili u skupinama. Ples prati �ovjeka od pamtivijeka, a jo� i crte�i u spiljama pokazuju �ovjeka kako ple�e. U svojim po�ecima, ples je bio motori�ka reakcija na odre�ene emocije, na poja�ano veselje, strah, �alost, ljubav ili mr�nju. Motori�ke reakcije na ta uzbu�enja bili su �ivahni, iracionalni, ali vrlo izra�eni sljedovi pokreta, koji su vi�ekratnim uzastopnim ponavljanjem poprimili odre�eni ritmi�ki obrazac i pretvorili se u ples.
Plesne forme [uredi]
Balet
Jazz dance
Suvremeni ples
Dru�tveni plesovi
Step
Folklor
Moderni dru�tveni plesovi
U dugoj tradiciji plesova se neki folklorni plesovi - iz razli�itih razloga - u modificiranoj varijanti prenose iz naroda u "vi�e slojeve dru�tva", postaju op�eprihva�eni, i izdvajaju se u novu kategoriju pod nazivom "dru�tveni plesovi". U po�etku u tu kategoriju spadaju razni dvorski plesovi, a tek preseljenjem valcera iz folklora me�u plemstvo - �to je zbog me�usobne bliskosti plesa�a i plesa�ice bio svojevrstan skandal - zapo�inje era modernih dru�tvenih plesova. Moderni dru�tveni plesovi su uz rijetke izuzetke plesove u paru, bazirani na popularnoj glazbi.
Danas dru�tvene plesove mo�emo podijeliti na vi�e na�ina. Podjela prema kategorijama natjecanja je vrlo �esta, ali je i me�u najmanje to�nima - neki su plesovi "zalutali" u "pogre�ne" kategorije (primjerice u natjecateljske "latino-ameri�ke" plesove se svrstava jive, koji nije latino, te paso doble, koji nije ameri�ki ples), a u nekim natjecateljskim sustavima se nerijetko neki plesovi dodaju, ili izbacuju, ve� prema interesu natjecatelja i publike (show-dance natjecanja). Nadalje, uvijek postoji dvojba, da li da se plesove dijeli prema srodnosti u glazbi, ili prema indenti�nosti u koraku i pokretu, jer su i jedno i drugo bitni sastavni dijelovi plesa, a te podjele nisu uvijek u skladu.
Mo�da bi najbolja podjela dru�tvenih plesova mogla biti ona prema njihovom zemljopisnom, vremenskom i kulturulo�kom podrijetlu:
Klasi�ni (europski) dru�tveni plesovi:
Valceri (Be�ki valcer, Engleski valcer, Boston-vals, Country-vals, itd.)
Grupa foxtrot-plesova (Quickstep, Slow-fox,...)
Klasi�ni tango
One-step, Two-step i sli�ni stari plesovi
Blues
itd.
Boogie- (ili swing-) plesovi:
Lindy-hop
Stomp (ili Stump)
Jitterbug
Boogie-woogie
Swing-step
Shag
West-Coast swing
East-Coast swing
Jive
Rock'n'Roll (u raznim varijantama, od "salonskog" do akrobatskog)
Hustle
Disco fox
itd.
Latino-ameri�ki plesovi:
Bolero (i kao njen derivat, sportska rumba)
Cha-cha-cha
Mambo
Salsa
Cuban rumba
Merengue
Bachata
Pachanga
Cumbia
Samba
itd.
Tradicionalni plesovi:
Paso doble
Argentinski tango
Polka (kao dru�tveni ples)
Western Polka (ili Country-Polka)
Meksi�ki valcer
itd.
Pomodni plesovi:
Charleston
Shimi
Twist
Boogaloo
Calypso
Bossa-nova
Lambada
Reggaeton
itd.
Ovaj popis ni u kojem slu�aju ne mo�e biti kona�an, obzirom da je plesova bezbroj: neki isti plesovi nose i vi�e imena (npr. neki od bo�ice plesova), ponekad i razli�iti plesovi nose isto ime (npr. hustle), neki plesovi jednostavno i nemaju imena (npr. ples u paru F. Astaira), neki su na granici dru�tvenog plesa i folklora (npr. cuban-rumba), iz nekih stilova pojedinih plesova se izrodi novi ples (opet boogie), kod nekih se zapravo radi o mje�avini raznih plesova (salsa), neki u drugim dijelovima svijeta dobiju sasvim novi karakter (brazilski tango). Ukratko, ples je �iva materija, koja se razvija zajedno s ljudima koji se njome bave, i samim tim �e popis i kategorizacija svih plesova uvijek biti nedovr�eni.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ples"
- 19:34 -
RAGBI
Ragbi (izvorno rugby) podrazumijeva sve sportove koji su oblik nogometa, a razvili su se u �koli Rugby u Engleskoj. Rugby union, rugby league i manje srodni ameri�ki, kanadski te australski nogomet, razvili su se iz rugbyja. Pod pojmom rugby danas se podrazumijevaju samo rugby union i rugby league. Bit �e uveden na OI 2016.
Pravila [uredi]
U obje vrste rugbyja (union i league) igra se ovalnom loptom koju je zabranjeno rukama dodavati prema naprijed, dok je napucavanje lopte nogom dozvoljeno u smjeru protivni�kih vratiju. Tako�er, bodovi se u oba sporta osvajaju polaganjem u prostor iza protivni�kih vrata predvi�en za to ili postizanjem zgoditka na na�in da lopta napucana nogom pro�e izme�u obje stative i iznad grede. Zgoditci se mogu posti�i na tri na�ina: pretvaranjem, drop kickom ili iz kaznenoga udarca.
Najve�a razlika, osim u broju igra�a na terenu koji je u unionu petnaest, a leagueu trinaest, uklju�uje igru poslije obaranja nad protivni�kim igra�em:
Igra�i uniona natje�u se za posjed lopte nakon obaranja: ovisno o situaciji, igra�i se mogu boriti dok je lopta na podu ispu�tena od strane sru�enoga igra�a, �to prema pravilima on mora napraviti (ruck), ili mogu formirati skup uokolo igra�a u posjedu lopte (maul). Za razliku od uniona, league ne dopu�ta nastavak igre nakon obaranja; igra se nastavlja tako da igra� na kojemu je obaranje napravljeno preda loptu prema natrag kori�tenjem svoje kopa�ke (play-the-ball pravilo).
Osim toga, ako se u leagueu zgoditak ili polaganje ne ostvari unutar �est obaranja koje su napravili protivnici, mom�ad koja je pretrpjela obaranja gubi posjed lopte. Union nema takvo pravilo; mom�ad mo�e stalno dr�ati loptu u posjedu bez obzira na broj pretrpljenih obaranja, sve dok ne napravi prekr�aj.
Prekidi u oba sporta uklju�uju skup, kada se igra�i dvaju suprotstavljenih mom�adi me�usobno guraju nastoje�i pritom izgurati protivnike �to dalje i tako otvoriti put svojim brzim igra�ima na putu za polaganje, te lineout, vra�anje lopte u igru na na�in da se igra�i dvaju mom�adi rasporede usporedno okrenuti jedni drugima nastoje�i uhvatiti loptu koju baca igra� sa strane. U leagueu, skup i dalje postoji, no od vrlo malene je va�nosti zbog ve� opisanoga na�ina vra�anja lopte u igru (play-the-ball pravilo). Zbog toga pravila, kao i ve�ega naglaska na napad i dodavanja, league se razvio u dinami�niju igru od uniona, koji se smatra tradicionalnijom igrom.
Status rugbyja diljem svijeta [uredi]
Rugby union, do 1995. godine isklju�ivo amaterski sport, danas se profesionalno igra diljem svijeta, a njime dominira deset reprezentacija (poredane abecednim redom): Argentina, Australija, Engleska, Francuska, Irska, Italija, Ju�noafri�ka Republika, Novi Zeland, �kotska i Wales. Union se igra na profesionalnoj razini u svakoj od ovih dr�ava, a status nacionalnoga sporta ima na Novom Zelandu i Fijiju. U brojnim dr�avama igra se na ni�oj i slabijoj razini od ve� navedenih dr�ava. To su (abecednim redom): �ile, Gruzija, Japan, Kanada, Namibija, Portugal, Rumunjska, Samoa, �panjolska, Tonga i Urugvaj. Osim u Fijiju i Novom Zelandu, union je nacionalni sport i u ve�ini tihooceanskih oto�nih dr�avica, me�u kojima su zapa�enije rezultate ostvarili Tonga i Samoa. Fiji i Samoa natje�u se i u rugby sevensu, ina�ici rugbyja u kojoj se mom�adi natje�u sa samo sedam igra�a na terenu, tradicionalno s velikim uspjehom.
Rugby league igra se ve� odavno na profesionalnoj razini u Australiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji i na Novom Zelandu. Smatra se nacionalnim sportom u Papui Novoj Gvineji. Postoje i poluprofesionalna te amaterska natjecanja diljem svijeta, me�u kojima se isti�u ona u Rusiji, Walesu, �kotskoj, Srbiji, Libanonu, Ju�noafri�koj Republici, Japanu, Kanadi, SAD-u, Fijiju, Cookovom oto�ju i Tongi.
Kulturni utjecaj [uredi]
U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji izreka da "nogomet igra gospoda, a gledaju huligani, dok rugby (union) igraju huligani, a gleda gospoda." U ve�ini dr�ava u kojoj se tradicionalno igra neki od oblika rugbyja, na union se gleda kao na amaterski sport kojega igraju pripadnici srednjega i vi�ega sloja dru�tva, �to je uo�ljivo zbog velikoga broja mladih igra�a koji dolaze iz privatnih �kola, za razliku od leaguea, kojega igra ve�inom radni�ka klasa i pritom bivaju pla�eni, dakle, profesionalci su. Za razliku od situacije u Engleskoj, union ima vi�e poklonika me�u srednjom klasom u Walesu, Cornwallu, �kotskoj, ju�noj Francuskoj i oto�nim dr�avicama u Tihom oceanu. Ista je situacija i u Hrvatskoj.
Zbog prirode same igre koja omogu�ava gotovo neograni�eni tjelesni kontakt izme�u igra�a bez ili s vrlo malo za�tite, najstro�e se ka�njava nesportsko pona�anje, �to je logi�no po�to i najmanje nepo�tivanje pravila mo�e uzrokovati ozbiljne ozljede ili �ak smrt. Iz toga razloga, suci se strogo dr�e svih pravila.
Navija�i i ljudi vezani za rugby nazivaju se ponekad treizistes stvoriv�i tako izvedenicu iz francuskoga jezika koja ozna�ava sam naziv sporta (jeu a treize). Osim u samoj Francuskoj i dr�avama gdje je francuski slu�beni jezik, taj naziv se udoma�io i u dr�avama gdje se koristi i engleski kao slu�beni jezik.
Na Novom Zelandu, igranje bilo koje vrste rugbyja (naj�e��e je to union), zna�i potvr�ivanje mu�kosti i hrabrosti, ne samo za starosjedila�ki narod Maora, ve� i za bijele doseljenike, �to se najbolje o�ituje u haki, ratnom plesu kojega All Blacks ple�u prije po�etka svake imalo va�nije utakmice.
Kada se u Hrvatskoj spomene rugby, gotovo uvijek se odnosi na union, jer to je oblik rugbyja u kojemu su hrvatski klubovi postigli najbolje rezultate, pogotovo splitska Nada uklju�uju�i, uz brojne doma�e titule, i nekoliko europskih naslova. Usprkos tomu, hrvatski rugby tek polagano izlazi iz amaterizma.
Vidi jo� [uredi]
Rugby league
Povijest rugby leaguea
Rugby union
Povijest rugby uniona
Nogomet
- 19:33 -
VATERPOL
Vaterpolo je ekipni vodeni sport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam �lanova (jedan od njih je vratar). Uz nogomet, najstariji je mom�adski �port koji se pojavio na programu Olimpijskih igara - 1900. godine u Parizu. Cilj igre je posti�i �to vi�e pogodaka. Utakmica se igra u �etiri �etvrtine, �ija duljina je 8 minuta. Na po�etku svake �etvrtine po jedan igra� svake mom�adi pliva prema sredini igrali�ta na kojemu je lopta, a mom�ad �iji igra� prvi dopliva do lopte prva kre�e u napad.
Ra�irenost [uredi]
Dr�ave u kojima je jak reprezentativni vaterpolo su: Hrvatska, Ma�arska, Srbija, Crna Gora, Rusija, Italija, Gr�ka, Njema�ka, �panjolska, SAD, Australija, ali i Slova�ka i Francuska dr�e priklju�ak ovoj skupini.
Najvi�e uspjeha na kontinentalnim (vaterpolska EP...) i svjetskim prvenstvima imale su Ma�arska, SSSR, SFR Jugoslavija, Italija, �panjolska.
U me�unarodnim klupskim natjecanjima, najvi�e uspjeha polu�ile su hrvatske mom�adi (isti�u se Mladost Zagreb, Jug Dubrovnik i Jadran Split), zatim mom�adi iz Italije (posebno Posillipo Napulj, Pro Recco i Pescara), Ma�arske (Honved, Vasas, BVSC i Ujpest Torna), Srbije (Partizan Beograd), Rusije, Njema�ke (Spandau Berlin), �panjolske (Barcelona), a u 21. stolje�u i klubovi iz Gr�ke posti�u uspjehe.
Krovna organizacija za vaterpolo u Hrvatskoj je Hrvatski vaterpolski savez.
Igrali�te i oprema [uredi]
Vaterpolo se igra u pravokutnom bazenu naj�e��ih dimenzija 33x25m (iako dimenzije mogu varirati: 20-35x10-25), minimalne dubine 1.8m. Golovi su dimenzija 3x0.9m. Gol linije i centar ozna�eni su bijelim stupi�ima kraj bazena, dvometarska linija ozna�ena je crvenim, a 5-metarska �utim stupi�em. Lopta je opsega 0.68-0.71m, i te�i 400-450 grama. Ekipe se razlikuju po boji kapica: nekada su dopu�tene bile samo plave/bijele, a danas se koriste bilo kakve, uz uvjet da su kapice protivni�kih ekipa razli�itih boja (oba golmana nose crvene kapice). Igru kontroliraju dva linijska i glavni sudac. Napad traje 30 sekundi.
Vidi jo� [uredi]
Vaterpolska pravila
Vaterpolska SP
Vaterpolo na Olimpijskim igrama
Europska vaterpolska prvenstva
Svjetski Kup u vaterpolu
Svjetska Liga u vaterpolu
Prvenstvo i Kup Hrvatske u vaterpolu
Europska klupska natjecanja u vaterpolu
Vaterpolo na Azijskim igrama
Hrvatska vaterpolska reprezentacija
- 19:31 -
KARATE
Karate je borila�ka vje�tina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane. Postojbina karatea je otok Okinawa koji se nalazi ju�no od Japana u oto�ju Ryu Kyu.
Etimologija [uredi]
Rije� karate na japanskom jeziku (zK) zna�i prazna �aka.
Moderni karate [uredi]
Moderni karate se obi�no dijeli na tri dijela:
Kihon
Kate
Kumite (borba)
Kod osnovne tehnike u�e se pojedina�ni udarci, blokovi, stavovi itd. Kate su poseban skup to�no odre�enih pokreta (udaraca, stavova i blokova) koji se izvode, a pokazuju borbu sa zami�ljenim protivnikom (jednim ili vi�e). Borba mo�e biti slobodna ili dogovorena (dogovori se koji �e se izvesti udarac, i kojim blokom se blokira taj udarac). U vje�banju se mogu primjenjivati odre�ena oprema kao naprimjer makiwara, vre�a za udaranje, fokuseri, utezi itd.iako karate doslovno ozna�ava praznu ruku neki stilovi u�e i borbu oru�jem (kobudo)kao �to su kama, nun�ake,bo, itd.
Kokoro [uredi]
Kokoro je pojam koji se provla�i kroz mnoge borila�ke vje�tine, ali nema jednostavno zna�enje. U kontekstu, ono zna�i ne�to kao srce, osobnost ili pristup. Osobnost je sredi�nji smisao karatea, i zajedno sa do prirodom modernog karatea, veliki naglasak daje pobolj�anju osobe. Uobi�ajeno je spomenuti da vje�tina karatea slu�i za samoobranu, a ne nano�enju povreda protivniku u primjeni vje�tine.
Neki popularni ponavljani navodi koji sadr�avaju ovaj pojam uklju�uju:
Kona�ni cilj Karatea ne le�i u pobjedi ili porazu, nego u savr�enstvu osobnosti sudionika - Gichin Funakoshi
Put ne zna�i put borbe. To je put kojim vi putujete da saznate svoj unutarnji mir i harmoniju. Na vama je da tra�ite i na�ete. - Hironori Othsuka
Po�tovanje je drugi va�an dio karatea;ono govori o pro�i��enju sebe i osna�ivanju osobnosti. Duh osu-a je potjerati sebe do krajnjih granica sposobnosti, izdr�ati pod pritiskom. Ovo je obja�njenje za�to se ka�e da Karate uvijek po�inje i zavr�ava sa rei-em.
Tradicionalne ideje [uredi]
Tri napada
Sen sen no sen - napasti prvi
Go no sen - kontra na napad (presretanje)
Tai no sen - napasti istodobno
Kumite prioriteti
Ichi gan - prvo, o�i (svjesnost)
Ni soku - drugo, rad nogu (sposobnost i osnova)
San tan - tre�e, duh (�elja za borbom)
Shi riki - �etvrto, snaga (uvje�banost tijela)
Tri duha
Fukutsu no seishin - nikad se ne predaj
Kanto no seishin - dobar borbeni duh
Hissho no seishin - pobjedni�ki duh
�etiri boljke
Strah
Iznena�enje
Dvojba
Zbunjenost
Tri svijesti
Mushin - besvjesnost (nema potrebe za razmi�ljanjem)
Fudoshin - nepokretan um (bez utjecaja izvana)
Heijushin - uobi�ajeni um (uvijek spreman)
Druge ideje
Seme - pritisak na protivnika
Zanshin - svjesnost sebe i okoline
Ki - op�a �ivotna energija
Do - put
Embusen - polo�aj protivnika
Seichusen - sredi�nja linija protivnika ili sebe
Povijest karatea [uredi]
Smatra se da po�eci borila�kih vje�tina po�inju s indijskim kraljevi�em Bodhidharmom koji je �ire�i budizam do�ao iz Indije u Kinu, to�nije u hram koji se zvao Shaolin i tamo meditirao. Vidjev�i kako su budisti�ki sve�enici lo�eg zdravlja smislio je odre�ene vje�be za o�uvanje zdravlja i taj sustav nazvao �18 na�ina lo-hama�. Me�u tim vje�bama su bile vje�be meditacije koje je nazvao �devetogodi�nje gledanje zida� i vje�be samoobrane. Nakon �to je hram Shaolin uni�ten sve�enici koji su pre�ivjeli su se ra�irili po Kini i tamo podu�avali borila�ke vje�tine. Tako su nastali razni stilovi. U to vrijeme na Okinawi kojom je vladao shogun Hanoshi iz dinastije Sho bilo je zabranjeno svako posjedovanje oru�ja osim osoba u neposrednoj vladarevoj slu�bi. Po�to je Shangai dva puta bli�i od Nare i Kyota, tada�njih prijestolnica Japana, ljudi s Okinawe su odlazili u Kinu i tamo trenirali borila�ke vje�tine. Povratkom na Okinawu prenosili su svoje znanje na druge i tako je nastala vje�tina borbe koja se zvala Te �to na japansko zna�i ruka. Vremenom se formiraju Te iz Nahe (Naha-te), Te iz Shurija (Shuri-te) i manje popularan Te iz Tomare(Tomari-te).
Naha-te: defanzivnog je karaktera, kru�nih kretnji s tehnikama hvatova i bacanja i podje�a na kineske stilove borila�kih vje�tina.
Shuri-te: Ofenzivnog je karaktera, pravocrtnih je pokreta i direktnih tehnika, uklju�ivao je borenje s nunchakom (mlat za �ito), tonfa (ru�ica za okretanje mlinskog kamena) i kama (vrsta srpa).
Tomari-te: Uzima elemente oba prija�nja stila borenja.
Karate biva otkriven kada je jedan nepoznati vojni lije�nik primjetio da su vojnici s Okinawe izuzetno fizi�ki spremni, i kada se raspitao saznao je da oni treniraju borila�ku vje�tinu zvanu Te. To se pro�ulo i do japanskog cara i on je pozvao okinavljanske majstore da je javno prika�u. Za demonstraciju je odre�en okinavljanin Gichin Funakoshi. On je cijeli svoj �ivot posvetio popularizaciji karate vje�tine i prozvan je ocem modernog karatea. 1930. godine on je promjenio naziv vje�tene iz Te u Karate �to na japanskom zna�i prazna ruka ili borba bez oru�ja. Nakon toga karate se pro�irio po �itavom svijetu.
Najra�ireniji stilovi karatea su:
Shotokan
Uechi ryu
Shito ryu
Wado ryu
Goju ryu
Kyokushin
Fudokan
Povijest karatea u Europi [uredi]
Po�etkom �ezdesetih godina pro�log stolje�a karate vje�tina se vje�bala u Europi u okviru judo klubova. Prve karate�ke su podu�avali japanski instruktori koji su u Europi boravili pod pokroviteljstvom Japanske karate federacije (Japan Karate Association).
U Francuskoj je 1961. godine osnovan prvi europski nacionalni savez (French Karate) koji je bio �lan francuske judo federacije (Judo Federation) a prvi predsjednik je bio Jacques Delcourt.
Prvo ma�unarodno natjecanje odr�ano je 1963. godine u Belgiji (Belgija, Francuska, Velika Britanija).
U Francuskoj je odr�an 15.12.1963. prvi europski karate kongres sa nazo�no��u predstavnika sedam nacionalnih saveza: Italije, Belgije, �vicarske, Njema�ke, Velike Britanije, Francuske i �panjolske. Na kongresu je odlu�eno da se kontaktiraju nacionalne europske judo federacije u okviru kojih se je vje�bao karate. Zauzet je stav da je unifikacija karate tehnika nemogu�a te da se pitanje unifikacije suda�kih pravila koja su bila razli�ita u nacionalnim savezima rje�i na idu�em kongresu.
Drugi europski karate kongres odr�an je u Parizu 24.05.1964. godine gdje su delegati za predsjednika izabrali Jacques Delcourt-a, te direktorij u sastavu: podpredsjednici Brief (Njema�ka), Cherix (�vicarska), Fannoy (Belgija), tajnik Sebban (Francuska) i pomo�nik tajnika Goetz (Belgija). U sklopu kongresa odr�an je suda�ki te�aj pod vodstvom japanskih instruktora.
Tre�i europski karate kongres odr�an je u Parizu 21.11.1965. godine na kojem je broj �lanova pove�an na deset uklju�enjem delegata iz Jugoslavije, Austrije i Portugala. Tehni�ki savjetnik francuz Henry Plee izabrao je �etiri japanska instruktora za savjetnike (Kono, Yamashima, Toyama i Suzuki). Prihva�en je statut te je formirana Europska karate unija (EKU) te je na novim izborima za predsjednika izabran Jacques Delcourt i direktorij u sastavu: 1-podpredsjednik Fannoy (Belgija), 2-podpredsjednik Cherix (�vicarska), tajnik sa funkcijom blagajnika Sebban (Francuska) i pomo�nik tajnika Goetz (Belgija).
Na kongresu je donesen financijski plan i suda�ka pravila te je odlu�eno da se prvo europsko prvenstvo odr�i 07.05.1966. u Parizu (mom�adsko natjecanje sa 5 natjecatelja + jedna rezerva i pojedina�no bez te�inskih kategorija i sa maksimalnim brojem od 4 natjecatelja po nacionalnom savezu).
Prvi europski prvak 1966. bila je mom�ad Francuske koja je u finalu pobijedila �vicarsku. U finalu pojedina�nog natjecanja Baroux je pobijedio Sauvina (oba iz Francuske). Prvenstvo je obilovalo te�kim povredama. Na kongresu je izabrana Suda�ka komisija a za savjetnike su izabrani Suzuki i Mochizuki.
U Rimu je 1967. godine odr�an prvi me�unarodni suda�ki seminar koji je trajao tjedan dana i na kojemu su uskla�ena suda�ka pravila bazirana na pravlima JKA. Na seminaru su iz Hrvatske sudjelovali Berislav Jandri� i �arko Modri�.
Drugo europsko prvenstvo odr�ano je 05.05.1967. godine u Londonu, a na kongresu je odlu�eno da se drugi me�unarodni suda�ki seminar odr�i u Splitu 1968. godine.
Na me�unarodnom suda�kom seminaru odr�anom u Splitu u sklopu "Kupa Jadrana" za me�unarodne suce su polo�ili Berislav Jandri�, Emin Topi� i �arko Modri�.
U Parizu je 1968. godine odr�ano tre�e europsko prvenstvo i 6 kongres EKU.
U Londonu je 1969. godine odr�ano �etvrto europsko prvenstvo i 7 kongres EKU.
Peto europsko prvenstvo odr�ano je u Hamburgu 1970. godine i 8 kongres EKU na kojemu je prihva�en repasa�ni sistem natjecanja i usvojene su te�inske kategorije.
Iste godine prihva�en je statut te je osnovana Svjetska karate unija (WKU) a prvo svjetsko prvenstvo odr�ano je u Tokiju 10.10.1970. godine.
- 19:29 -
PLIVANJE
Plivanje je aktivnost kretanja �ivih bi�a kroz vodu koja uklju�uje odr�avanje na povr�ini vode i kretanje u �eljenom smjeru. Za razliku od ronjenja kod kojeg se kretanje odigrava potpuno ispod povr�ine vode, kod plivanja je mogu�e normalno disanje, odnosno odr�avanjem na vodi pliva� osigurava da je organ za disanje, kod �ovjeka nos i usta, iznad vode prilikom udisaja. Plivanje je omiljena rekreativna aktivnost ali i natjecateljski �port. Iako je plivanje vrlo zdrava aktivnost, ukoliko pliva� ne procijeni dobro svoju vje�tinu i pripremljenost te ne uva�i uvjete na vodi (moru, jezeru, rijeci i sl.) postoji stalna o Povijest plivanja [uredi]
Iz povijesti je poznato da je �ovjek od davnina koristio razli�ite tehnike plivanja kao na�in prelaska vodenih prepreka. Zanimljivo je da ve�ina sisavaca ne mora posebno u�iti plivati, te da je �ovjek jedno od rijetkih bi�a koje mora plivanje 'u�iti'. Razlog je u tome �to ve�ina �ivotinja u vodi jednostavno ponavlja pokret kretanja s kopna (hod), te na taj na�in pliva, kao �to to radi na primjer pas. �ovjek s druge strane ne mo�e ponoviti svoj uspravni hod u vodi, ve� mora nau�iti koristiti se i rukama, te pravilno disati. Ipak, poznato je da vrlo mala djeca gotovo instinktivno znaju plivati. Plivanje je poznato od davnina ali tek na mozaicima ranih isto�nih civilizacija nailazimo na njegove prve predstave. Vje�tinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egip�ani. Grci su pridavali pa�nju plivanju kao dijelu op�eg obrazovanja (poznata je izreka "sramota, ne zna� ni pisati ni plivati") dok su Rimljani plivanje smatrali vojni�kom vje�tinom. Prvo pisano dijelo o plivanju potje�e iz 1538. godine na latinskom jeziku. Od tada pa do kraja 18. stolje�a slijede mnoga djela o plivanju i njegovom zna�aju u tjelesnom odgoju. Prvo pliva�ko dru�tvo nastalo je u Upsali (�vedska) 1796. godine. a polovinom 19. stolje�a zapo�inju i prva natjecanja i dolazi do razvoja pliva�kih stilova.
Kao �port plivanje je u programu Olimpijskih igara od prvih modernih igara 1896. godine u Ateni, �to govori da je plivanje kao �port ve� tada bio itekako razvijeno. Nastupalo se u disciplinama na 100 m i 1500 m slobodnim stilom za mu�karce.
Pliva�ke organizacije [uredi]
Me�unarodna federacija �portova na vodi naziva se FINA, kratica koja dolazi od punog naziva F�d�ration Internationale de Natation. U Hrvatskoj se krovna pliva�ka organizacija zove Hrvatski pliva�ki savez.
Stilovi plivanja [uredi]
Pliva� u kraul stiluDanas u natjecateljskom plivanju razlikujemo �etiri osnovna stila:
Slobodni stil [uredi]
Iako je rije� o disciplini koja u osnovi pokriva bilo koji stil, u praksi je to naj�e��e kraul. Razlog je taj �to je kraul najbr�i stil kojim se ostvaruju i najbr�a vremena na svim dionicama iako pliva� na natjecanju u ovoj disciplini mo�e, ako �eli, plivati i neki od drugih stilova. Zbog brzine se svi natjecatelji odlu�uju za kraul. Kod kraula se izvode naizmjeni�ni zamasi lijevom i desnom rukom, a pliva� je u polo�aju licem prema dolje paralelno s povr�inom vode. U isto vrijeme, naizmjeni�nim udarcima nogama sinkroniziranim sa zamasima ruku kretanje se podr�ava i pospje�uje. Pliva� pritom naj�e��e udah izvodi zakretaju�i glavu udesno ili ulijevo izme�u dva zamaha rukom i uzme zrak, dok izdah obavlja u vodi.
Kraul [uredi]
Pliva�ki stil kraul (crowl) popularizirao je, iako ga, naravno nije "izumio", ameri�ki pliva�, Havajac Duke Paoa Kahanamoku, trostruki Olimpijski pobjednik Igara 1912. i 1920. godine. On je, tako�er, "otac" jo� jednog popularnog sporta: surfanja.
Le�ni stil [uredi]
Ovaj stil je u osnovi obrnuti kraul; pliva� i dalje koristi naizmjeni�ne zamahe lijeve i desne ruke te nogu, ali je ovaj put okrenut licem prema gore, dakle u polo�aju kao da le�ima le�i na vodi. Ovo je jedini stil kad pliva�i startaju iz vode.
Prsni stil [uredi]
Kod ovog stila izvode se pokreti objema rukama prema naprijed uz ograni�enje da laktovi moraju biti ispod vode. Pokreti nogu su sinkronizirani s pokretima ruku, no za razliku od ostalih stilova noge tako�er rade zajedno, u pokretu koji podsje�a na �ablje plivanje. Ovo je najstariji i najsporiji stil plivanja koji zahtijeva veliku snagu nogu i ramena. Faze rada ruku 1.Propulzivna faza � ruke iz plutaju�eg polo�aja izvode srcoliko, polukru�no kretanje, potpuno simetri�no i istovremeno prema dolje, u stranu i pozadi � ne prelaze�i ravan ramena. Slijedi pokret �akama u smislu zgrtanja vode pod stomak. 2.Pripremna faza � �ake iz zgrtanja prolaze ispod brade sastavljene i opru�ene prema naprijed. 3.Faza plutanja � ruke su opru�ene i sastavljene i zauzimaju hidrodinami�an oblik i izvjesno vrijeme miruju. Brzina: 1,4 � 1,67 m/s Discipline: 50, 100, 200 m, mje�ovito 200 i 400 m, �tafeta 4x100 m.
Leptir ili delfin [uredi]
Vrlo atraktivan stil plivanja kod kojeg je osnovni zahtjev da ruke rade sinkronizirano, a laktovi ovaj put ne moraju biti ispod vode tijekom zaveslaja. Op�enito se ovaj stil smatra tehni�ki najzahtjevnijim i najte�im za izvo�enje, te zahtijeva osim snage ramena i veliku snagu le�a i nogu. Nastao je modifikacijom leptir tehnike, a po�eo se plivati 1935. godine u Americi. Leptir je 1952. odvojen od prsnog plivanja i nominiran je kao samostalna tehnika, te uveden u program Olimpijskih igara. Iste godine ma�arski pliva� �. Tumpek demonstrira novu varijantu, takozvani "delfin". Vrhunske svjetske domete postigao je Milo� Milo�evi�, hrvatski pliva�.
Pliva�ka natjecanja, olimpijski bazen [uredi]
Plivanje je standardni olimpijski sport od po�etka modernih Olimpijskih igara. Osnovna podjela pliva�kih natjecanja je pojedina�no plivanje te �tafete. Dalje je podjela prema stilu plivanja, gdje imamo slobodni stil, le�no, prsno, delfin te mje�ovito, kod kojeg plava� pojedine dionice pliva unaprijed zadanim stilom na na�in da koristi sva �etiri stila redom u pojedinoj etapi utrke. Dionice na kojima se odr�avaju olimpijska natjecanja uvijek se mjere u metrima, iako se u SAD, koja je jedna od pliva�kih velesila, dosta natjecanja odvija i na dionicama mjerenim u jardima. Ipak, standardnim olimpijskim bazenom se smatra onaj od 8 staza, duljine 50 metara. �esto se natjecanja izvode i u manjim bazenima, kojih ima vi�e i dostupniji su �irem broju pliva�a. Tako bazen od 25 metara u �argonu �esto zovemo malim bazenom.
Pregled standardnih dionica za natjecanja, po stilovima:
slobodni stil: 50 m, 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 1500 m
prsni stil: 50 m, 100 m, 200 m
le�ni stil: 50 m, 100 m, 200 m
leptir: 50 m, 100 m, 200 m
mje�ovito: 200 m, 400 m
Pregled standardnih dionica za �tafete i mje�ovite discipline:
�tafete: 4x50 m slobodno, 4x100 m slobodno, 4x200 m slobodno
pojedina�no mje�ovito: pliva� pliva redom delfin, le�no, prsno, kraul na dionicama od 100 m (samo u malim bazenima!), 200 i 400 m
�tafeta mje�ovito: �etiri pliva�a pliva redom le�no, prsno, delfin i kraul, na dionicama 4x50 i 4x100 m (le�no start iz vode)
Pliva�ka natjecanja u daljinskom plivanju [uredi]
Osim standardnih dionica u bazenima, plivanje je i vrlo popularan sport na otvorenom, gdje se pored bazena pliva i na moru, rijekama, jezerima, itd. Postoje i slu�bena natjecanja u daljinskom plivanju, a uobi�ajene dionice su 5, 10 i 25 kilometara. Tako�er se vode i razli�iti rekordi u disciplinama daljinskog plivanja, tzv. ultra-maratoni.
Pliva�ka oprema [uredi]
Za plivanje nije potrebna gotovo nikakva poseban oprema; pliva� mo�e krenuti u plivanje potpuno nag, �to je uobi�ajeni na�in pona�anja nudista. Ipak, �e��e se sre�u pliva�i opremljeni pliva�kim kostimima, koji su se ovisno o modnim kretanjima kroz povijest bitno mijenjali oblikom, materijalima i op�enito izgledom. Danas su najuobi�ajeniji jednodijelni kostimi usko pripijeni iz tijelo od laganih rastezljivih materijala te isti takvi dvodijelni, koji se �esto nazivaju i bikini. Samopouzdane djevojke i �ene �e na manje konzervativnim pla�ama �esto izostaviti gornji dio bikinija, te tada govorimo o toples varijanti (od engleskog top less ili gore bez) odnosno monokiniju. Natjecatelji na �portskim natjecanjima u �elji da postignu �to manje trenje tijela kroz vodu (i time naravno �im bolju brzinu i kranji rezultat) koriste specifi�ne pliva�ke kostime od posebnih materijala, koji ponekad tijesno prekrivaju cijelo tijelo pa i glavu na principu kapulja�e. Nazivamo ih tako�er i pliva�ko odijelo ili skin.
Uz pliva�ki kostim, pliva�i koriste i pliva�ke nao�ale, koje omogu�avaju lagodnije gledanje o vodi.
Ostali �portovi koji sadr�e plivanje [uredi]
Plivanje je jedan od bazi�nih �portova koje se u razli�itom obliku pojavljuje kao osnova ili jedna disciplina u drugim �portovima. Tako je poznato sinkronizirano plivanje, �port na vodi s loptom kao �to je vaterpolo, a plivanje je i jedna od disciplina u modernom petoboju i triatlonu. Tako�er, postoje i �portovi koji u sklopu natjecanja ne uklju�uju plivanje ali je za bavljenje tim �portovima znanje plivanja nu�no, kao �to su jedrenje, veslanje, ronjenje, skokovi u vodu, i tako dalje.
Plivanje u Hrvatskoj
Plivanje je kao �port prisutno u Hrvatskoj od samih po�etaka modernog �porta. Prema natjecateljskim rezultatima, Hrvatska nije velesila u svjetskim okvirima ali je odre�en broj natjecatelja ipak ostvario najvi�e domete. Osvaja�i olimpijskih medalja iz Hrvatske do sada su �ur�ica Bjedov i Duje Draganja.
pasnost od utapljanja, te su stoga nu�ne mjere opreza
- 19:26 -
BALET
Balet je plesna forma koju danas naj�e��e vidimo u izvo�enju profesionalnih plesa�a u kazali�tu ili na nekoj drugoj sceni.
Vrste i forme baleta [uredi]
Kao i ostali plesovi, balet mo�e biti grupni nastup ili solo izvedba. Postoje baleti s radnjom ili bez nje, pa je i muzika programska ili apsolutna; istina, igra�i katkad tuma�e i apsolutnu muziku programski. Sadr�aj jednog baleta (npr. Petru�ka Stravinskog) se mo�e uporediti sa operom. Radnja se najradije odvija tako da dolazi do smjenjivanja solisti�kih partija, dueta (francuski pas de deux) i grupnih nastupa. Kao epizoda, balet se javlja i u operi, bilo bez ikakve veze s radnjom (kao u La traviati Giuseppea Verdia) bilo da je utkan u zbivanje (na primjer Bahanal u Wagnerovom Tannh�useru).
Balet kao temeljni plesni pokret [uredi]
Balet je jedna od najstarijih plesnih tehnika koja je temelj svim ostalim plesnim stilovima.
Balet karakteriziraju stroge forme tijela i otvoreni polo�aj stopala, �to zna�i da je cijela noga zarotirana iz kuka prema van za 90 stupnjeva.
Baletna tehnika ne poznaje upotrebu sile i naglih pokreta. Svi pokreti moraju biti kontrolirani i ne smiju se izvoditi sa zgr�enim mi�i�ima, ve� istegnutim u �daljinu�.
Elementi koji se uvje�bavaju su veliki i mali �u�njevi(pli� i grand pli�), istezanje i dizanje nogu, rad stopala, razli�iti nagibi i rotacije tijela, razli�ite vrste okreta (pirouette) i skokova koji se mogu izvoditi iz velikoga ili malog �u�nja, s obje ili jedne noge i sl.
Balet nije samo za profesionalce, ve� je i izvrsna aktivnost za rekreativce.
Razlika izme�u rekreativnog i profesionalnog bavljenja plesom je samo u tome �to rekreativci izvode manje komplicirane elemente. Rekreativci tako�er ne moraju imati stupanj otvorenosti do punih 90 stupnjeva, ve� onoliko koliko to dopu�taju individualne prirodne predispozicije tijela.
Povijest klasi�nog baleta i plesa uop�e [uredi]
Balet nije zasebna plesna umjetnost ve� je neizbje�na stepenica u razvoju plesa.
Po�eci plesa [uredi]
Ne znamo pouzdano kada je �ovjek po�eo plesati, no mo�emo pretpostaviti da je to bilo negdje od samih po�etaka. U gotovo svim sa�uvanim plemenskim kulturama nalazimo plesove koji nisu tek spontani izljevi osje�aja (veselja, bijesa...), nego su to uobli�ene, ritmizirane sekvence koje se izvode na odabranom mjestu s nakanom da proizvedu naro�iti dojam na one koji gledaju. U starije doba naj�e��e su to bili rituali kojima se molilo bogove da podare ki�u, bogatiji urod, pove�anje plemena i sl.
Prve organiziranije plesne forme [uredi]
Gr�ko kazali�te upu�uje nas na prikazivanje koje se sastojalo od pjesme i plesa, i bilo je sastavni dio dionizijske proljetne svetkovine. U po�etku je proslava bila improvizirana, no s vremenom su se po�ele izvoditi slo�enije pjesme i plesovi, da bi nakon toga zapo�ela takmi�enja u prikazivanjima. Grupe koje su sudjelovale u takmi�enju uvje�bavao je �choregus�, iz �ega se korijeni dana�nja rije� �koreograf�, a nastupale su u �orchestru�, kru�nom plesnom prostoru teatra na otvorenom.
Razvoj profesionalnog plesa [uredi]
Profesionalni ples se razvio u Rimu, a prikazivao je tragedije ili mitove u solo izvedbi. Pomo�u odgovaraju�e muzike, s mno�tvom kostima i maski, plesa� bi uzastopce portretirao sve mogu�e likove upletene u njegovu pri�u. Dojam bi poja�avao okretima, uvijanjima, nagibima i skokovima. No iskazivanje fizi�ke vje�tine nije bio primarni cilj. Zadatak plesa�a je bio da poka�e ljudsku narav i emocije u svoj njihovoj raznolikosti: ljubav i gnjev, mahnitost i bol, sre�u i tugu, ljubomoru i sl. Za ples je neobi�no zna�ajan �imbenik tehni�ka vje�tina izvo�a�a. Plesa� stalno pro�iruje raspon svojih mogu�nosti, u nastojanju da ovlada pokretima koji bi bili vi�i, br�i i savr�eniji od dotad vi�enih. Da bi mu se u tome pomoglo, njegovo se �kolovanje produljilo i produbilo, te je u oblikovanju snage, fleksibilnosti i koordinacije ono postalo sistemati�nije.
Svaka epoha je obogatila plesni vokabular, osiguravaju�i narednom nara�taju koreografa obilniju gra�u.
Ples u srednjem vijeku [uredi]
Postoje i zapisi o putuju�im zabavlja�ima, uklju�ivo i plesa�ima, koji su u srednjem vijeku uveseljavali plemstvo po dvorovima, a kasnije je pu�ke zabave preuzelo plemstvo. Crkvene vlasti su, nastoje�i ukinutu poganske obrede, uvidjele da je gotovo nemogu�e iskorijeniti tradicionalne forme, premda im je uspjelo li�iti ih njihova izvorno magijskoga zna�enja.
Po�etak temelja klasi�nog baleta [uredi]
U ranom 16. stolje�u u Italiji, prvi puta se spominje naziv balletti, koji je ozna�avao figuralni ples. Iako je svaki ples imao neku temu, s drugim ga je plesovima povezivao jedino op�i mitolo�ki karakter sadr�aja.
U osnovi su balletti bili scenski prilago�ene verzije dru�tvenih plesova toga doba. Neki su proiza�li iz dvorskih protokola, a drugi iz zabava seljaka. Uz ballette se javljaju i tekstovi s uputstvima koja su imala precizirati broj izvo�a�a koji sudjeluju u plesu, te jesu li su oni svrstani u parove ili poredani u liniju.
Krajem �esnaestog i po�etkom sedamnaestog stolje�a tekstovi postaju sve precizniji i daju nam jasno tuma�enje pravilnog polo�aja plesa�evih stopala na po�etku koraka, kao osnove iz koje se razvilo pet pozicija klasi�nog baleta. Ilustracije pokazuju da su stopala okrenuta od tijela � ne do te mjere da bi bila potrebna neka naro�ita gipkost, no dostatno da bi to djelovalo otmjeno. Tu je za�etak baleta otvorenih pozicija nogu.
Premda su koreografi bili profesionalci, ballette su izvodili amateri - dvorani za zabavu svoga stale�a. Zbog toga su koreografi, svjesni ograni�enih sposobnosti svojih u�enika � izvo�a�a, jednostavne korake slagali u zamr�ene obrasce tako da bi ipak bili zanimljivi.
Koreografi su znali da publiku ne mogu zadiviti koracima, koje izvo�a�i ni ne znaju vje�to izvesti i koji se iz gledali�ta ionako dobro ne vide, nego tlorisom � slo�enim geometrijskim oblicima koji bi se sastavljali, rastvarali i ponovo sastavljali.
Baleti se nisu izvodili na uzdignutim pozornicama, ve� u sredi�njem prostoru velikih sala, dok je publika sjedila u povi�enim galerijama koje su se protezale uzdu� triju strana plesnog prostora.
17. stolje�e / razvoj baleta u klasi�nom smislu [uredi]
Balet se u klasi�nom smislu razvio u Francuskoj. Naj�uveniji plesa� sredinom sedamnaestog stolje�a bio je Louis XIV; odjeven kao Apolon, Kralj � Sunce vladao je francuskim i europskim baletom.
Sada je i obi�na publika koji puta smjela prisustvovati izvedbama, a u nekim izvedbama su se pojavljivali i profesionalci. No balet je i dalje ostao sredstvom koje je prvenstveno imalo slu�iti plemstvu. Kada je napustio scenu, Louis XIV. je osnovao �kolu za osposobljavanje plesa�a. Isprva su svi plesa�i bili mu�karci, a s vremenom se pojavljuje i ne�to �ena.
18. stolje�e/odvajanje plesa za zabavu od profesionalnog plesa [uredi]
U osamnaestom stolje�u je to�no pobrojano svih pet pozicija, sve je ve�i naglasak na otvorenosti, pa se sada stopala postavljaju tako da tvore pravi kut. Plesalo se na sceni, a publika je sjedila ispred plesa�a. Tlorisi nisu vi�e bili vidljivi, ve� u prvi plan dolaze pokreti.
Skokovi postaju sve �e��i i pojavljuje se mno�tvo pirueta.
Pro�irio se jaz izme�u dru�tvenog i teatarskog plesa, za scenu je norma bila ne�to slobodnija. Suknje balerina se skra�uju na visinu do gle�nja kako bi i one mogle izvoditi skokove, a cipele na petu se zamjenjuju cipelama bez pete radi �vr��eg pliea prije skoka. Kasnije se suknje i korzeti zamjenjuju jednostavnom laganom haljinom. No mu�karci su u baletu i dalje nadmo�niji.
19. stolje�e/zavr�na faza kona�nog oblika forme klasi�nog baleta [uredi]
U devetnaestom se stolje�u plesne predstave po�inju stvarati za manje elitnu publiku � za srednju klasu u usponu.
Noge se otvaraju do punih 180 stupnjeva, a baletni je klas progresivan niz vje�bi, po�ev�i od jednostavnih pokreta, pa sve do najslo�enijih skokova i okretaja.
Sistemati�no vje�banje pospje�io je brz napredak tehni�ke vje�tine. �ene su po�ele plesati na vrhovima prstiju. U po�etku je to bila tek trenutna poza, onda nekoliko brzih koraka, a potom jo� nekoliko. S vremenom je balerina nau�ila kako da op�ivanjem poja�a vrhove svojih papu�a kako bi je one bolje podupirale (�pice su se pojavile mnogo kasnije).
Balet danas [uredi]
Krajem devetnaestog i u dvadesetom stolje�u struktura postaje savr�eno precizna i isti�e se ljepota linije. Solo plesovi, poznati kao varijacije' sada se uvijek grade na nekom motivu ili su inspirirani nekom posebnom osobinom plesa�a za kojeg su bili kreirani.Pas de deux uvijek sadr�ava propisan adagio za oboje plesa�a, varijaciju za svakog posebno, te tehni�ki briljantan allegro. Fouette, �ibaju�i okret, do�ivljava svoj razvoj i ubrzo ih je ve�ina plesa�ica uspjela izvesti trideset i dva na �pici.
Mu�karci se vra�aju plesu i sada mu�ko � �enska zastupljenost postaje ravnopravna.To je i doba �pica kao zasebnih papu�ica koje se razlikuju od mekanih.
- 19:25 -
ATLETIKA
Atletika je jedna od temeljnih i najra�irenijih sportskih grana, a koja obuhva�a: trka�ke, baca�ke i skaka�ke discipline. Zbog svoje sveobuhvatnosti zovemo je, �to atletika istinski i jest, kraljica sportova! Atletskim vje�bama stje�e se fizi�ka snaga, izdr�ljivost, brzina i okretnost a u�vr��uju se svojstva volje kao sto su hrabrost, odlu�nost i upornost.
Discipline atletike odlikuju se motori�kim kretanjima koja se uspje�no mogu primjenjivati u toku obrazovnog procesa ili kroz druge oblike vje�banja, pomo�u kojih se zna�ajno uti�e na podizanje op�e psihofizi�ke sposobnosti pojedinca. Atletika je polazi�te i temelj za sve ostale sportove. Od 1896. godine uklju�ena je u redovni program Olimpijskih igara.
Vidi: osvaja�i olimpijskih medalja u atletici u disciplinama za mu�ke, te disciplinama za �ene.
Povijest atletike [uredi]
Atletika je jedan od najstarijih oblika sportskih natjecanja, jo� od vremena orginalnih Olimpijskih igara iz vremena stare Gr�ke pa do modernih Olimpijskih igara dana�njih dana. Kako se radi o osnovnim disciplinama tr�anja, skokova i bacanja tradicija takvih natjecanja je stara koliko i tradicija sporta, te je povijest atletike u stvari i povijest sporta uop�e.
Atletska borili�ta [uredi]
Atletika je zapo�ela kao sport na otvorenom, te su se natjecanja odvijala u skladu s vremenskim uvjetima. Danas je uobi�ajeno da se atleti�ari tijekom zimskog perioda pripremaju i natje�u i u zatvorenim prostorima - atletskim dvoranama.
Atletika na otvorenom [uredi]
Atletski stadion u Atlanti za vrijeme OI 1996.Standardno borili�te za atletska natjecanja je atletski stadion. �esto integriran s nogometnim stadionom, ovo se borili�te sastoji od tipi�no 8 kru�nih elipti�nih staza, od kojih je duljina unutarnje staze, koja se ozna�ava kao staza 1.400 metara. Na objema duljim stazama elipse nalazi se ravan dio od 100 m. Staze su ozna�ane crtama koje odvajaju staze 1 do 8. Uz samu stazu tipi�no se nalaze i zaleti�te i dosko�i�te za skok u dalj, skok u vis te skok s motkom, bazen s preponom za trka�ku utrku na 3.000 m s preponama, te bacali�ta. kugle, koplja i kladiva. Atletski stadion je opremljen i brojnom pomo�nom opremom koja se koristi ovisno o disciplini: preponama za preponske utrke, za�titne mre�e za baca�ke disicpline, nosa�i i letvice za skok u vis i skok s motkom, itd.
Atletski stadion je popri�te svih atletskih natjecanja osim maratona, za koji se zbog du�ine staze ne koristi kru�na staza na stadionu, osim kao po�etno i zavr�no mjesto utrke.
Atletika u dvorani [uredi]
Atletska dvorana ima gotovo sve elemente kao i atletski stadion, osim �to je zbog jednostavnosti konstrukcije dvorane naj�e��a duljina kru�ne staze 200 m te je borili�te bitno manje nego stadion na otvorenom. Neke discipline koje su na otvorenom standardne zbog manjeg se raspolo�ivog prostora ne izvode u dvorani, tu spadaju bacenje kladiva i koplja, utrka na 3000 m prepone, maraton. Tako�er, neke su discipline prilago�ene dvorani, te se tako utrka na 100 m u dvorani naj�e��e smanjuje na 60 m, sli�no kao i 100/110 metara prepone na 60 m, te neke discipline dugih pruga.
Atletske discipline [uredi]
Brojne su atletske discipline, koje uobi�ajeno dijelimo na trka�ke, baca�ke, skaka�ke i vi�eboj. Iako se naj�e��e koristi metri�ki sustav za izmjeru udaljenosti ili ostvarene duljine/visine skoka ili duljine bacanja, ponekad se javljaju i druga�ije mjere, pa je recimo uobi�ajena utrka na jednu milju.
Trka�ke discipline [uredi]
Kratke pruge ili sprint: utrke na dionicama do 400 m. Uobi�ajene dionice su: 60 m (uglavnom u dvorani), 100 m, 200 m i 400 m.
Srednje pruge: trka�ke disicpline na udaljenosti od 800 do 3000 m. Uobi�ajene dionice: 800 m, 1500 m, 3000 m
Duge pruge: trka�ke disicpline na udaljenosti ve�e od 5000 m. Uobi�ajene dionice: 5000 m i 10000 m, te maraton
�tafete: ove utrke uklju�uju nastup po 4 natjecatelja iz jedne ekipe, koji naizmjeni�no tr�e pojedine dionice izmjenjuju�i �tafetnu palicu. Uobi�ajene �tafete: 4x100 m, 4x400 m
Preponske utrke: uklju�uju tzv. visoke prepone (60 m prepone u dvorani, 100 m prepone �ene, 110 m prepone mu�karci), zatim tzv niske prepone (400 m prepone) te stipl (3000 m prepone).
Brzo hodanje: uklju�uje dionice 10 km, 20 km, 50 km
Baca�ke discipline [uredi]
Koplje
Disk
Kugla
Kladivo
Skaka�ke discipline [uredi]
Skok u dalj
Skok u vis
Skok s motkom
Troskok
Vi�eboj [uredi]
Sedmoboj (�ene)
Desetoboj (mu�karci)
Svjetski rekordi [uredi]
(stanje 01. listopada 2008.)[1]
�ene [uredi]
100 m: 10,49 Florence Griffith-Joyner, SAD Indianapolis, 16. srpnja, 1988.
200 m: 21,34 Florence Griffith-Joyner, SAD Seoul, 29. rujna 1988.
400 m: 47,60 Marita Koch, Njema�ka (DDR) Canberra, 06. listopada 1985.
800 m: 1.53,28 Jarmila Kratochvilov�, �e�ka (�ehoslova�ka) M�nchen, 26. srpnja 1983.
1 500 m: 3.50,46 Qu Yunxia, Kina Peking, 11. rujna 1993.
3 000 m: 8.06,11 Junxia Wang, Kina Peking, 13. rujna 1993.
5 000 m: 14.11,15 tirunesh Dibaba, Etiopija Oslo, 6. lipnja 2008.
10 000 m: 29.31,78 Junxia Wang ,Kina Peking, 08. rujna 1993.
100 m prepone: 12,21 Yordanka Donkova, Bugarska Stara Zagora, 20. kolovoza 1988.
400 m prepone: 52,34 Yuliya Pechonkina, Rusija Tula, 08. kolovoza 2003.
3 000 m zapreke: 8.58,81 Gulnara Galkina-Samitova, Rusija Peking, 17. kolovoza 2008.
Maraton: 2:15.25 Paula Radcliffe, Velika Britanija Chicago, 13. travnja 2003.
Hodanje 5 km: 20.13,26 Kerry Saxby-Junna, Australija Hobart, 25. velja�e 1996.
Hodanje 10 km: 41.56,23 Nadezhda Ryashkina, Rusija Seattle, 24. srpnja 1990.
Hodanje 20 km: 1:25.41 Olimpiada Ivanova, Rusija Helsinki, 7. kolovoza 2005.
4 x 100 m: 41,37 Njema�ka (DDR) Canberra, 06. listopada 1985.
4 x 400 m: 3.15,17 Rusija (SSSR) Seoul, 01. listopada 1988.
Skok u vis: 2,09 Stefka Kostadinova, Bugarska Rim, 30. kolovoza 1987.
Skok motkom: 5,06 Jelena Isinbayeva, Rusija Z�rich, 28. kolovoza 2009.
Skok u dalj: 7,52 Galina Chistyakova, Rusija (SSSR) Lenjingrad, 11. lipnja 1988.
Troskok: 15,50 Inessa Kravets, Ukrajina G�teborg, 10. kolovoza 1995.
Kugla: 22,63 Natalya Lisovskaya, Rusija (SSSR) Moskva, 07. lipnja 1987.
Disk: 76,80 Gabriele Reinsch, Njema�ka (DDR) Neubrandenburg, 09. srpnja 1988.
Kladivo: 77,80 Tatjana Lysenko, Rusija Tallinn, 15. kolovoza 2006.
Koplje: 72.28 Barbora �pot�kov�, �e�ka Stuttgart, 13. rujna 2008.
Sedmoboj: 7291 bod Jackie Joyner-Kersee, USA Seoul, 24. rujna 1988.
Mu�karci [uredi]
100 m: 9,58 Usain Bolt, Jamajka Berlin 16. kolovoza 2009.
200 m: 19,19 Usain Bolt, Jamajka Berlin 20. kolovoza 2009.
400 m: 43,18 Michael Johnson, SAD Sevilla, 26. kolovoza 1999.
800 m: 1.41,01 David Rudisha, Kenija Rieti, 29. kolovoza 2010.
1 500 m: 3.26,00 Hicham El Guerrouj, Maroko Rim, 14. srpnja 1998.
5 000 m: 12.37,35 Kenenisa Bekele, Etiopija Hengelo, 31. svibnja 2004.
10 000 m: 26.17,53 Kenenisa Bekele, Etiopija Bruxelles, 26. kolovoza 2005.
110 m prepone: 12,87 Dayron Robles, Kuba Ostrava, 12. lipnja 2008.
400 m prepone: 46,78 Kevin Young, SAD Barcelona, 06. kolovoza 1992.
3 000 m zapreke: 7.53,63 Shaheen Saif Saaeed, Qatar Bruxelles, 03. rujna 2004.
Maraton: 2:03.59 Haile Gebrselassie, Etiopija Berlin, 28. rujna 2008.
Hodanje 20 km: 1:17.46 Julio Martinez, Guatemala Eisenh�ttenstadt, 08. svibnja 1999.
Hodanje 50 km: 3:36.03 Robert Korzeniowski, Poljska Pariz, 27. kolovoza 2003.
4 x 100 m: 37,10 Jamajka Peking, 22. kolovoza 2008.
4 x 400 m: 2.54,20 SAD New York, 22. srpnja 1998.
Skok u vis: 2,45 Javier Sotomayor, Kuba Salamanca, 27. srpnja 1993.
Skok motkom: 6,14 Sergey Bubka, Ukrajina Sestriere, 31. srpnja 1994.
Skok u dalj: 8,95 Mike Powell, SAD Tokio, 30. kolovoza 1991.
Troskok: 18,29 Jonathan Edwards, Velika Britanija Goeteborg, 07. kolovoza 1995.
Kugla: 23,12 Randy Barnes, SAD Westwood, 20. svibnja 1990.
Disk: 74,08 J�rgen Schult, Njema�ka (DDR) Neubranderburg, 06. lipnja 1986.
Kladivo: 86,74 Yuriy Sedyh, Rusija (SSSR) Stutgart, 30. kolovoza 1986.
Koplje: 98.48 Jan Zelezny, �e�ka Jena, 25. svibnja 1996.
Desetoboj: 9026 bodova Roman Sebrle, �e�ka G�tzis, 27. svibnja 2001.
Natjecanja u atletici [uredi]
Atletika je zasigurno najra�ireniji sport na svijetu. Vrste i nivoi natjecanja su brojni. Prema dobi natjecatelja razlikujemo pred�kolska i �kolska natjecanja, srednjo�kolska i studentska, pa sve do natjecanja veterana u razli�itim kategorijama. Prema nivou natjecanja postoje amaterska natjecanja za gra�ane i rekreativce, pa sve do profesionalnih natjecanja. Kvalitativni vrhunac atletike su Olimpijske igre, koje su uvijek do sada u povijesti imale u programu neko od atletskih natjecanja. Prema kvaliteti se isti�u sljede�a atletska natjecanja:
Atletika na Olimpijskim igrama
Svjetska prvenstva u atletici
Europska prvenstva u atletici
Atletska prvenstva SAD
Zlatna liga
- 19:23 -
TENIS
Tenis je sportska igra u kojoj se pomo�u reketa i loptice dva ili �etiri igra�a nadme�u na ozna�enom terenu. Osim �to je vrlo ra�iren vid rekreacije tenis je i popularan sport, koji je standardno i u programu Olimpijskih igara
Tenis igraju po dva igra�a kod pojedina�ne igre, odnosno �etiri igra�a (po dva u jednoj mom�adi) kod igre parova. Osnovni cilj igre je reketom uputiti lopticu preko mre�e na stranu protivnika na takav na�in da je protivnik ne uspije vratiti prije nego li loptica drugi puta padne na zemlju. Pri tome loptica mora nakon �to pre�e mre�u prvim udarcem u tlo pogoditi protivnikov teren. Igra po�inje servisom, kojeg prvi izvodi igra� odre�en �drijebom ili bacanjem nov�i�a. Servis se izvodi iza zadnje linije vlastitog polja, a lopticom se mora pogoditi dijagonalno servisno polje. Servira se naizmjence u lijevo odnosno desno servisno polje protivnika, prema rasporedu igre. Poen se osvaja ukoliko protivnik ne uspije vratiti lopticu koja je pala u njegov dio terena, ili ukoliko protivnik lopticu uputi na na�in da prvim dodirom sa zemljom ne uspije pogododiti unutar ozna�enog terena (tzv. aut).
Teniski teren i oprema [uredi]
Teniski teren s dimenzijamaTeniski teren je ravna povr�ina koja je na sredini odjeljena mre�om visine 107 cm na rubovima, koja je na sredini ne�to ni�a - 91 cm. Dimenzije terena se razlikuju za pojedina�nu odnosno igru parova, ali je uobi�ajeno da na jednom terenu postoje oznake za obje varijante. Jo� se na terenu sa svake strane isti�u po dva servisna polja, u koja je, ovisno na koju se stranu servira, prilikom servisa potrebno ubaciti lopticu.
Moderni reket je napravljen od kompozitnih materijala (karbon, kevlar, razli�ite legure �eljeza i aluminija) dok je ranije uglavnom bio od drveta. Reket se sastoji od ru�ke i glave reketa. Na glavi reketa su razapete �ice, koje su danas tako�er uglavnom od umjetnih materijala. �ice se napinju na razli�itu napetost (tvrdo�u), ovisno o snazi i tehnici tenisa�a.
Teniska natjecanja [uredi]
Tenis se igra na amaterskom i profesionalnom nivou, uglavnom na turniskom principu, po sustavu �drijeba i eliminacija. Tenis se profesionalno igra na turnirima �iji sudionici dobivaju nov�ane nagrade. Profersionalne turnire organiziraju i za njih propisuju pravila dvije organizacije: ATP koja brine o mu�kom tenisu te WTA koja brine o �enskom tenisu. Ti su turniri u ve�ini slu�ajeva odvojeni, osim u slu�aju Gran Slam turnira. Svaki nastup tenisa�a i tenisa�ica na profesionalnim turnirima se boduje, te se onda dobija rang-lista koja pokazuje trenutni plasman pojedinca u svjetskom tenisu. Biti na prvom mjestu na toj ljestvici stvar je presti�a te rezultat koji mogu ostvariti samo najbolji tenisa�i na svijetu u tom trenutku.
Grand Slam ili �etiri najve�a turnira [uredi]
�etiri najpoznatija turnira, s najve�im nov�anim nagradama i najve�im brojem bodova, za koje se obi�no koristi eng. izraz Grand Slam, jesu:
Australian Open (otvoreno prvenstvo Australije)
Roland Garros (Franch Open, tj. otvoreno prvenstvo Francuske)
Wimbledon
US Open (otvoreno prvenstvo SAD-a)
Tenis u Hrvatskoj [uredi]
Najuspje�niji hrvatski tenisa� svih vremena je Goran Ivani�evi�, koji je desetak godina bio u svjetskom vrhu, �to je okrunio pobjedom u Wimbledonu.
Sada�nji je najbolji hrvatski igra� Marin �ili�, a osim njega su vrhunski igra�i Ivo Karlovi�, Mario An�i� i Ivan Ljubi�i�.
Hrvatska reprezentacija je najve�i uspjeh u tenisu ostvarila osvajanjem Davis Cup 2005. godine. U sastavu reprezentacije tada su igrali Ivan Ljubi�i�, Mario An�i� i Ivo Karlovi�.
Uz njih sigurno jo� vrijedi spomenuti i Sa�u Tuksara i Roka Karanu�i�a koji predstavljaju na�u zemlju svijetu.
Najve�a hrvatska tenisa�ica je Iva Majoli, koja je 1997. pobijedila u Roland Garrosu. Mirjana Lu�i� i Karolina �prem se tako�er mogu pohvaliti vrijednim rezultatima na WTA touru. Me�utim na�a najkonstantnija tenisa�ica je zasigurno Jelena Kostani� koja je u Top 100 �ena u ovom sportu ve� du�i niz godina.
Tenis u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, koju najbolje utjelovljuje Nikola Pili�. Pili� je nakon uspje�ne sportske karijere 60-ih i 70-ih postao trener i pet puta osvojio Davis Cup - tri puta s Nijemcima, jednom s hrvatskom mom�adi i jednom vode�i reprezentaciju Srbije.
Teniski klubovi [uredi]
Dodatak:Popis hrvatskih teniskih klubova
Teniski rekordi [uredi]
Najmla�i wimbledonski pobjednik - Boris Becker (17 godina i 227 dana)
Najmla�i pobjednik wimbledonski me�a - Jennifer Capriati (26. lipnja 1990. - 14 godina i 89 dana)
Najmla�a wimbledonska pobjednica - Martina Hingis (1996.) - 15 godina i 282 dana
Pobjednik Wimbledona s najni�im rankingom - Goran Ivani�evi� (125.), 2001.
Najvi�e pojedina�nih Grand Slam naslova (tenisa�ice) - Margaret Court (24)
Najvi�e pojedina�nih Grand Slam naslova (tenisa�i) - Roger Federer (16)
Najdulji teniski me� - 24 sata i 24 minute, 22.-23.06. 2002. izme�u Paula Jessopa i Leeja Marksa
Najdulja izmjena udaraca - 17.062, izme�u Raya Millera i Roba Petersona (trajala 9 sati i 6 minuta) na dan 4. srpnja 2001.
- 19:20 -
GIMNASTIKA
Gimnastika je sport koji uklju�uje serije pokreta koji zahtijevaju fizi�ku snagu, pokretljivost i osje�aj za tijelo u prostoru. Razvijena je na tradiciji vojnih vje�bi iz doba stare Gr�ke te dijelom na tradiciji cirkuskih predstava. Op�enito se smatra opasnim sportom, jer te�ki akrobatski elementi �esto uklju�uju izvo�enje razli�itih pokreta visoko iznad tla uz rizik ozljede vje�ba�a ili vje�ba�ice.
Discipline [uredi]
Moderna gimnastika, kojim na internacionalnom nivou upravlja Me�unarodna gimnasti�ka federacija, danas uklju�uje slijede�e discipline:
Sportska gimnastika (koja se dalje dijeli na mu�ku sportsku gimnastiku i �ensku sportsku gimnastiku)
Ritmi�ka gimnastika
Aerobika
Sportska akrobatika
Trampolin
Op�a gimnastika
Od tih disciplina, najra�irenije su discipline sportske i ritmi�ke gimnastike, koje su i standardni sportovi na Olimpijskim igrama. Disciplina trampolina je uvedena na Igre 2000. godine.
Ritmi�ka gimnastika uklju�uje natjecanja samo u konkurenciji �ena, iako se pojavljuju i ritmi�ka gimnastika za mu�karce, ali jo� uvijek bez �ireg prihva�anja.
Op�a gimnastika [uredi]
Op�a gimnastika, koja se jo� naziva grupna gimnastika, omogu�ava bavljenje gimnastikom vje�ba�ima svih dobi oba spola koji vje�baju u skupinama razli�itog broja vje�ba�a. Prakticira se u nastavi tjelesnog odgoja u �kolama, na grupnim prezentacijama i sletovima, na natjecanjima, itd.
- 19:19 -
KO�ARKA
Ko�arka je sport u kojem dvije mom�adi sastavljene od pet igra�a poku�avaju ostvariti �to vi�e bodova (poena) ubacivanjem lopte kroz obru� ko�a pod organiziranim pravilima. Kada se to dogodi govori se o ko�u.
Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obru� ko�a pod uvjetom da je lopta kroz obru� pro�la odozgo. Mom�ad koja na kraju utakmice ostvari vi�e bodova pobjednik je. Ko� zabijen unutar luka vrijedi 2 boda, iza luka vrijedi 3 (trica), a slobodno bacanje vrijedi 1 bod. Loptom se upravlja njenim odbacivanjem od podloge (dribling) ili me�usobnim dodavanjem izme�u suigra�a. Tjelesni kontakt koji ometa igra�a u igri nije dozvoljen (prekr�aj). Postoje strogo odre�ena pravila i na�ini na koje se lopta smije voditi.
Tijekom vremena ko�arka je razvila uobi�ajene tehnike pucanja, dodavanja i dribilinga, kao i pozicije igra�a i napada�ki i obrambeni mehanizam. Dok se uobi�ajena natjecateljska ko�arka odvija pod strogim i to�no odre�enim pravilima, razne vrste ko�arke u�inile su ko�arku bli�u igra�ima i s manjim brojem pravila. Ko�arka je jedan od najgledanijih sportova na svijetu.
Dok je natjecateljska ko�arka isklju�ivo dvoranski sport koji se odvija na terenu za ko�arku, manje regulirane vrste ko�arke mogu se igrati i kao vanjski sport na podlogama razli�itim od parketa, koji je standard za natjecateljsku ko�arku.
Povijest [uredi]
Prvo ko�arka�ko igrali�te na springfieldskom sveu�ili�tu u SAD-u.U ranom prosincu 1891., doktor James Naismith, kanadski lije�nik, na tada�njem Sveu�ili�tu McGill (danas Sveu�ili�te Springfield), osmislio je sasvim novu dvoransku igru s namjerom zadr�avanja kondicije svojih u�enika tijekom dugih zima. Nakon odbijanja ideja obja�njenjem da su pregrube ili nepotpune, prilagodio je nekoliko sportova u jednu cjelinu i napisao je jednostavna pravila. Stavio je ko� na visinu od 3.05 metara (10 stopa). Taj ko� se razlikovao od dana�njega po tome �to je imao �vrsto dno, dok dana�nji ko�evi imaju mre�icu koja propu�ta loptu. Dok su ko�evi imali �vrsto dno, svaki put nakon postignutoga ko�a lopte su se morale izbijati iz ko�a. Naismithova nova igra bila je vrlo sli�na rukometu koji je nastao otprilike u isto vrijeme kao i ko�arka, krajem 19. stolje�a.
�enska ko�arka po�ela je 1892. kada je Senda Berenson, profesorica tjelesnog odgoja prilagodila Naismithova pravila �enama. Prva slu�bena ko�arka�ka utakmica odr�ana je 20. sije�nja 1892. u dvorani Gimnazije YMCA. Igralo se s devet igra�a na terenu upola kra�em nego dana�nji NBA teren. Originalni naziv ko�arke na engleskom je basketball, a slo�enica je od rije�i basket � ko� i ball � lopta. Ime je Naismithu sugerirao jedan od njegovih u�enika. Igra je bila popularna od samog po�etka.
Prvi igra�i ko�arke bili su studenti Gimnazije YMCA. Kasnije igra se pro�irila na �itav SAD i Kanadu. Do 1896. godine postojala su i brojne �enske ko�arka�ke mom�adi, no poprili�no gruba pravila i brojna publika odvratila su ko�arku od primarnog cilja YMCA, igre koja poma�e studentima da ostanu u formi. No, usprkos tome, prije Prvog svjetskog rata uspostavili su se brojni amaterski savezi s amaterskim klubovima, i to u SAD-u.
Ko�arka se prvo igrala s nogometnom loptom. Prve lopte izra�ene isklju�ivo za ko�arku bile su sme�e, �to je bila uobi�ajena boja sve do pedesetih 20. stolje�a kada je Paul Tony Hinkle, u potrazi za loptom koja bi bila uo�ljivija, u optjecaj uveo naran�astu loptu, koja je i danas standardna.
Odbacivanje lopte od podloge (dribling) nije bilo predvi�eno prvim pravilima. Predvi�eno je bilo samo dodavanje lopte izme�u suigra�a odbacivanjem lopte od podloge. Dodavanje lopte bio je prvi primjer pomicanja lopte. Dribling je postupno na�ao put do ko�arke i postao dozvoljen, no nije se previ�e koristio zbog nepravilnoga oblika tada�njih lopti i njihovog nepravilnoga odskoka. Tek je sredinom pedesetih dribling postao popularna metoda baratanja loptom, �to je bilo uvjetovano pobolj�anjem njenih svojstava za �to je zadu�an ve� spomenuti Paul Tony Hinkle.
Ko�arka, netball, odbojka i lacrosse jedini su sportovi s loptom izmi�ljeni od strane dr�ava Sjeverne Amerike. Druge igre poput baseballa i kanadskog nogometa izmislili su Europljani, Azijci ili Afrikanci.
Sveu�ili�na ko�arka i rane lige [uredi]
Kent Benson iz Sveu�ili�ta Indiana Bloomington puca horog.James Naismith i Senda Berenson imali su presudnu ulogu u uspostavi sveu�ili�ne ko�arke. Naismith je bio trener Sveu�ili�ta Kansas �est godina prije prepu�tanja mjesta treneru Phogu Allenu. Naismithov u�enik Amos Alonzo Stagg predstavio je ko�arku Sveu�ili�tu Chicago, dok je Adolph Rupp, Naismithov student u Kansasu, ostvario izvrsne uspjehe sa Sveu�ili�tem Kentucky. 1892. godine i �ene dobivaju prvi sveu�ili�ni klub na Sveu�ili�tu California. 21. o�ujka 1893. odigrala se i prva utakmica izme�u �enskih mom�adi, Sveu�ili�te California - Sveu�ili�te Smith. Iste godine odigrale su se jo� brojne utakmice �enskih mom�adi, a 1895. godine �enska sveu�ili�na ko�arka �iri se i na druge savezne dr�ave SAD-a. Prva utakmica za �ene izme�u dva sveu�ili�ta odigrana je 4. travnja 1896. izme�u Sveu�ili�ta Stanford i Sveu�ili�ta Berkeley. Svaka mom�ad sastojala se od devet igra�ica, a rezultat je bio 2-1 za Stanford. Nakon uspjeha �enske sveu�ili�ne ko�arke do�lo je do uspostave brojnih mu�kih mom�adi. 1910., kada je ko�arka ve� bila popularan sport, tada�njem ameri�kom predsjedniku Rooseveltu predlo�eno je formiranje izvr�nog tijela zbog �estih nepoznavanja pravila od strane sudaca. Na taj na�in nastao je Me�usveu�ili�ni savez (IAA).
Broj mom�adi je rastao tijekom dvadesetih 20. stolje�a. Postojale su stotine mu�kih mom�adi u gradovima diljem SAD-a, dok je organizacija bila na vrlo niskoj razini. Igra�i su se stalno premje�tali iz klubova, a mjesto odigravanja utakmica bile su zadimljene plesne dvorane. Mom�adi su odigravale i do dvjesto utakmica godi�nje na raznim natjecanjima. Ko�arka kod �ena bila je bolje organizirana. Kada je 1905. Nacionalni ko�arka�ki savez SAD-a za �ene objavio pravila, u njima se spominjao broj igra�a koji je varirao od �est do devet i broj slu�benih osoba (sudaca, kontrolora, delegata) kojih je obavezno moralo biti jedanaest. Me�unarodna sportska federacija za �ene uvrstila je 1924. godine ko�arku u svoje slu�bene sportove. 1926. godine �ene se natje�u u amaterskoj ligi. Jedna �enska mom�ad, Golden Cyclones, natjecala se i protiv mu�kih ekipa, i to po mu�kim pravilima. Do 1938. godine �ene su promijenile sustav igre, te su po�ele igrati sa �est igra�ica na terenu od dvije polovice, a ne tri, kako se do tada igralo. Prvi nacionalni turnir za mu�karce odr�an je u New York u 1938.
Sveu�ili�na ko�arka raspadala se zbog kockarskih skandala koji su je potresali izme�u 1948. i 1951. Desetci igra�a optu�ivani su za namje�tanje utakmica. Slabilo je i izvr�no tijelo koje je na kraju potpuno izgubilo kontrolu nad natjecanjima.
Ko�arka na ameri�kim koled�ima [uredi]
U pro�losti je ve�ina ameri�kih koled�a bila veli�inom i brojem u�enika znatno manja nego dana�nji. Tijekom prvih desetlje�a 20. stolje�a, ko�arka je postala iznimno popularan sport izme�u �kolskih obveza zbog jednostavne opreme potrebne za igru. Prije pojave televizije i televizijskih prijenosa utakmica izme�u koled�a, popularnost ko�arke bila je neusporediva s bilo kojim drugim sportom u velikom dijelu SAD-a i manjem dijelu Kanade.
Danas doslovno svaki koled� u SAD-u ima svoj vlastiti ko�arka�ki teren koji slu�i za utakmice izme�u koled�a. Popularnost ko�arke ostala je visoko i u ruralnim sredinama gdje je postala oli�je samih zajednica. Studenti su nakon diplomiranja odlazili u profesionalne vode. U ko�arka�koj sezoni 2003./04., 1.002.797 studenata i studentica predstavljali su svoje koled�e na natjecanjima. Dr�ave Illinois, Indiana i Kentucky poznate su po broju igra�a koji nakon koled�a idu u NBA. O tome je govorio i film pozdravljen od kritike, Hoosiers.
National Basketball Association [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: National Basketball Association
1946. godine, National Basketball Association (hrv. Nacionalni ko�arka�ki savez) je uspostavljen, te je organizirao natjecanje za mu�ke profesionalne klubove iz SAD-a i Kanade. Smisao saveza bila je pove�avanje popularnosti ko�arke. Prva utakmica odr�ana je u Torontu 1. studenog 1946., a mom�adi su bile Toronto Huskies i New York Knickerbockers. Drugi savez u SAD-u, Ameri�ki ko�arka�ki savez, prijetio je naru�avanjem popularnosti NBA sve do 1976. godine kada su se NBA i ameri�ki savez spojili. Danas je NBA najja�a profesionalna ko�arka�ka liga na svijetu po popularnosti, zaradom, talentu i razini natjecanja.
NBA je bila liga nekih ko�arka�kih genijalaca uklju�uju�i: Georgea Mikana, prvog dominantnog big mana; Boba Cousyja, igra�a s nevjerojatnom kontrolom lopte; Bill Russell, obrambenog genijalca; Wilta Chamberlaina, jedinog igra�a koji je zabio sto ko�eva na jednoj utakmici; Kareema Abdul-Jabbara, igra�a s najvi�e postignutih ko�eva u karijeri; Johna Stocktona, genijalnog playmakera, te naravno Michaela Jordana, prema brojnim stru�njacima, najpotpunijeg igra�a svih vremena.
NBA ima i svoju �ensku ina�icu WNBA koja je zapo�ela 1997. Iako je po�etna sezona bila puna nesigurnosti, nekoliko igra�ica koje su igrale vrlo atraktivnu ko�arku spasile su cijeli projekt i podigle razinu popularnosti WNBA na vi�u razinu. Ostali �enski profesionalni sportovi u SAD-u su propali isklju�ivo zbog popularnosti WNBA.
2001. godine NBA je razvio i svoju pripremnu ligu, NBDL. Liga trenuta�no ima petnaest klubova od sezone 2006./07., nakon �to joj je dodano jo� sedam klubova.
Me�unarodna ko�arka [uredi]
XX. OI u Munchenu - Kre�imir �osi� (Jugoslavija) protiv Petra Novickog (�ehoslova�ka).Me�unarodna ko�arka�ka federacija (FIBA) uspostavljena je 1932. od strane osam dr�ava koje su ujedno postale i prvih osam �lanica: Argentina, Gr�ka, �ehoslova�ka, Italija, Latvija, Rumunjska, Portugal i �vicarska. U to vrijeme FIBA je okupljala samo amaterske igra�e i mom�adi �to se vidjelo u imenu FIBA-e (pod slovom A - amateur). Danas FIBA logi�no okuplja najve�i broj profesionalaca, ali je francuski akronim ostao nepromijenjen.
Ko�arka je u�la u program Olimpijskih igara na Igrama 1936., iako je demonstracijski turnir odr�an jo� na Igrama 1904. Na ko�arka�kim turnirima na Olimpijskim igrama dominirali su i jo� dominiraju Amerikanci koji nisu osvojili samo tri titule. Prvi poraz na Olimpijadi bio je u finalu Igara 1972. protiv SSSR-a. 1950. godine odr�ano je prvo Svjetsko prvenstvo u ko�arci u Argentini, a 1953. su i �ene dobile Svjetsko prvenstvo koje se odr�alo u �ileu. �enska ko�arka je dodana u olimpijski program na Igrama 1976., a dominirale su Amerikanke.
FIBA je odbacila odvojenost natjecanja amatera i profesionalaca relativno kasne 1989. godine, a na Olimpijskim igrama 1992. profesionalcima je dozvoljen nastup. Dominacija SAD-a nastavljena je i pojavom njihovoga Dream Teama. Va�no je napomenuti kako je SAD u finalu pobijedio hrvatsku reprezentaciju na �elu s Dra�enom Petrovi�em. No, kako su i druge reprezentacije po�ele oslanjati se isklju�ivo na profesionalce, dominacija SAD-a po�ela je opadati, da bi na SP-u 2002. zavr�ili na �estom mjestu, iza Jugoslavije, Argentine, Njema�ke, Novog Zelanda i �panjolske. Na Olimpijskim igrama 2004. u Ateni dogodio se prvi poraz Dream Teama na Olimpijskim igrama od Portorika i Litve u grupnoj fazi natjecanja. Na kraju su osvojili tre�e mjesto pobijediv�i Litvu u utakmici za tre�e mjesto.
Ko�arka�ki turniri odr�avaju se diljem svijeta za mu�karce i �ene bilo koje dobi. Globalna popularnost ovoga sporta o�ituje se brojem igra�a raznih nacionalnosti u NBA. Igra�i dolaze sa svih naseljenih kontinenata na Zemlji. Steve Nash je Kana�anin; Kobe Bryant je Amerikanac koji je proveo ve�inu svoje mladosti u Italiji; Dirk Nowitzki je iz Nijemac; Pau Gasol je �panjolac; Manu Ginobili je Argentinac... Ko�arka je postala globalni sport o �emu najbolje svjedo�i podatak da je u najboljoj petorci na zadnja dva SP-a bio samo jedan Amerikanac, Carmelo Anthony na SP-u 2006.
Pravila ko�arke [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Pravila ko�arke
Mjere i trajanje napada naj�e��e variraju izme�u turnira i organizacija; u ovom dijelu �lanka koriste se me�unarodna i NBA pravila.
Smisao igre je prema�iti broj ko�eva (poena) druge mom�adi ubacivanjem lopte kroz obru� protivni�koga ko�a pod uvjetom da je lopta u�la kroz obru� bez da je pro�la kroz donji dio obru�a, ve� od iznad, te spre�avanje protivni�ke mom�adi da ubaci loptu kroz ko� mom�adi koja se brani. Poku�aj ubacivanja lopte kroz obru� (u ko�) zove se udarac ili �ut. Uspje�an �ut iz igre vrijedi dva poena ako je �ut upu�en na na�in da je zadnje mjesto na kojemu je �uter stajao bilo unutar luka polumjera 6.75 (do 2010./11. 6.25) metara u Europi, te 7.24 metara u NBA. �ut izvan toga luka vrijedi tri poena.
Regulacije u igri [uredi]
Utakmica se igra po �etiri �evrtine od deset (me�unarodna ko�arka) ili dvanaest minuta (NBA). Na sveu�ili�tima se igraju dva poluvremena od 20 minuta, dok ve�ina koled�a igra �etiri �etvrtine od osam minuta. Veliki odmor nakon dvije �etvrtine traje petnaest minuta, a odmor izme�u dvije �etvrtine traje dvije minute. Ako je igra neodlu�ena nakon �etiri �etvrtine igra se jedan produ�etak od pet minuta. Ako je nakon jednog produ�etka utakmica i dalje neodlu�ena, produ�etci se nastavljaju dok se ne dobije pobjednik. Mom�adi mijenjaju ko�eve nakon dvije odigrane �etvrtine. Sat se pomi�e dok je lopta u igri; kad je lopta izvan granica ili nije u aktivnoj igri, sat se zaustavlja. Upravo zbog toga utakmice traju otprilike dva sata, mnogo vi�e od predvi�enih 40 (me�unarodna ko�arka) ili 48 minuta (NBA).
Na terenu u igri smije biti pet igra�a jedne mom�adi u isto vrijeme. Mom�adi smiju imati maksimalno sedam zamjena. Zamjene se mogu obavljati neograni�eno, ali samo kad je sat zaustavljen, tj. kad igra nije aktivna. Mom�adi imaju trenera, koji naj�e��e razvija taktiku i strategiju mom�adi, te ostalo osoblje koje tako�er aktivno sudjeluje, no izvan terena (lije�nici, pomo�ni treneri, statisti�ari).
I za �ene i mu�karce dres je isti. Standardni se dres sastoji od hla�a koje u dana�nje vrijeme dose�u ispod koljena i majice bez rukava s jasno vidljivim brojem koji nema nitko drugi u mom�adi, koji je otisnut i na prsima i le�ima. Profesionalni ko�arka�i koriste specijalnu obu�u s visokim �onom koji osiguravaju dodatnu potporu petama. Osim broja, na majicama se nalaze i imena kluba, igra�a i sponzora.
Broj time-outova na utakmici ograni�en je naj�e��e na �est. Traju po ne vi�e od jedne minute, osim ako nije predvi�eno da traju du�e zbog televizijskog prijenosa. Utakmicu kontroliraju suci kojih je na jednoj utakmici �etiri: glavni sudac, dva pomo�nika i jedan sudac za stolom, koji vodi brigu o broju postignutih ko�eva, osobnim pogre�kama igra�a, vremenu, strelici posjeda i vremenu napada.
Oprema [uredi]
Tradicionalna lopta s osam ploha.
Dijagram koji pokazuje FIBA-ine mjere terena u SI sustavu.Jedina oprema koja je prijeko potrebna za odigravanje ko�arka�ke utakmice su lopta i ravni pravokutni teren s ko�evima na suprotnim krajevima terena. Ko�arka na natjecateljskoj razini zahtijeva vi�e opreme kao sat, tablu s rezultatom, alternativne strelice posjeda, te operativni sustav na konstrukciji ko�a sa sirenom.
Regularni ko�arka�ki teren za me�unarodnu ko�arku ima mjere 28x15 metara, a u NBA 29x15 metara. Ve�ina terena ima parket izra�en od drva. �eljezni ko� s tablom, mre�om i obru�om visi 1.2 metara unutar terena po sredini s visinom gornjeg obru�a od 3.05 metara. Ove mjere gotovo su identi�ne u svim ligama na svijetu. Dok dimenzije terena ili table na ko�u mogu varirati bez pretjeranoga u�inka, vrlo je va�no da obru� bude na to�noj visini od 3.05 metara. �ak i maleno odstojanje od nekoliko centimetara, pa �ak i milimetara, mo�e imati veliki u�inak na uspje�nost �uteva.
Prekr�aji pravila [uredi]
Lopta se smije voditi prema ko�u njenim pucanjem (�utom), dodavanjem izme�u igra�a, njenim bacanjem, guranjem, kotrljanjem ili driblingom (odbacuju�i loptu od poda prilikom tr�anja).
Lopta mora ostati unutar terena; mom�ad koja zadnja dodirne loptu prije nego �to ona dodirne grani�nu crtu terena ili ju prije�e gubi posjed nad loptom. Igra� koji se kre�e s loptom ne smije pomaknuti obje noge dok dribla (vodi loptu), ina�e se sude koraci, ne smije loptu uhvatiti objema rukama niti driblati s objema rukama, ina�e se sudi duplo vo�enje. Ruka igra�a ne smije biti ispod lopte dok dribla, ina�e se sudi no�ena lopta. Mom�ad koja ima posjed lopte u napada�kom dijelu terena ne smije vratiti loptu u obrambeni dio terena. Lopta se ne smije udariti �akom. Ako se igra� oglu�i o neko od ovih pravila dok je njegova mom�ad u napadu, mom�ad gubi loptu; ako se mom�ad branila, napad se ponavlja od po�etka.
Postoje ograni�enja koja se odnose na: vrijeme dozvoljeno da lopta u posjedu neke mom�adi prije�e iz obrambenog u napada�ki dio terena (osam sekundi); maksimalno dozvoljenom vremenu koje mo�e pro�i bez da lopta u posjedu mom�adi dodirne obru� protivni�kog ko�a (24 sekunde); dr�anju lopte bez driblanja (vo�enja lopte) dok je igra� u posjedu lopte (pet sekundi), te zadr�avanju u reketu, mjestu ispod ko�a (tri sekunde). Ova pravila su uvedena da natjeraju mom�ad na napad.
Igra� ne smije ometati ko� diraju�i bilo koji dio konstrukcije ko�a niti dirati loptu koja je u silaznoj putanji nakon upu�enoga �uta protivnika prema ko�u, te ne smije dirati loptu koja je na obru�u (u NBA se ne smije dirati niti lopta koja je okomito iznad obru�a). Ako se neki igra� koji brani svoj ko� oglu�i na ovo pravilo, radi se o goaltendingu, tj. udarac koji je upu�en od strane protivnika smatra se uspje�nim. Ako neki igra� puca prema ko�u, a njegov suigra� oglu�i se na neko od ovih pravila, napad se prekida, te lopta prelazi u posjed mom�adi koja se u tom napadu branila.
Prekr�aj (faul) [uredi]
Glavni �lanci: Osobna pogre�ka, Tehni�ka pogre�ka
Glavni sudac signalizira prekr�aj.Poku�aj da se protivnika nesportski o�teti preko tjelesnog kontakta nije dozvoljen i naziva se prekr�aj (faul). Prekr�aje najvi�e �ine igra�i mom�adi koja se brani, no u�estali su i prekr�aji u napadu (od strane igra�a iz mom�adi koja napada). Igra�i na kojima je prekr�aj napravljen ili dobivaju loptu da je ubace sa strane ili pucaju slobodno bacanje ako su faulirani prilikom �uta ili je mom�ad koja je napravila prekr�aj iskoristila bonus. Jedan poen se dodjeljuje mom�adi �iji igra� ubaci loptu na slobodnom bacanju, koji se izvodi iza linije udaljene od ko�a 4.5 metara. Igra�ima je dozvoljeno pucati slobodno bacanje i iza linije, no unutar kruga koji je jasno ucrtan na slici desno. Najbolji primjer za takvo izvo�enje slobodnjaka bio je Nick Van Exel koji je izvodio slobodna bacanja metar iza linije.
Ve�ina sudaca zna improvizirati u svojim odlukama, npr. u situacijama kada nema o�itog prekr�aja, a sudac misli kako se radi o nesportskom o�te�ivanju protivnika. No, sudac mo�e i previdjeti prekr�aj, bilo namjerno ili slu�ajno. Kriteriji sudaca variraju izme�u utakmica, liga, natjecanja, no najvi�e izme�u samih sudaca.
Igra�u ili treneru koji poka�e nesportsko pona�anje npr. sva�anjem sa sucem ili tu�om s drugim igra�em, mo�e se dodijeliti tehni�ka pogre�ka. Kada se tehni�ka pogre�ka dodijeli, protivni�koj mom�adi se dodjeljuju dva slobodna bacanja i posjed, iako i ovo pravilo varira izme�u natjecanja.
Ponovljeni incidenti mogu rezultirati isklju�enjem. Te�ak prekr�aj koji igra� napravi s namjerom izravnoga ometanja igre i protivnika bez namjere igranja loptom, naziva se namjerni prekr�aj (eng. flagrant foul). Kada do�e do namjernoga prekr�aja kazna je te�a; sudac smije i izbaciti krivca za prekr�aj iz igre, ako je to po mi�ljenju suca potrebno.
Ako mom�ad prije�e dozvoljeni broj prekr�aja u periodu utakmice (�etvrtini ili poluvremenu), koji iznosi �etiri, protivni�koj mom�adi dozvoljeno je pucanje jednog ili dva slobodna udarca (ovisno o pravilima natjecanja) nakon svakoga idu�ega prekr�aja. Igra�u koji napravi pet (me�unarodna ko�arka) ili �est prekr�aja (NBA), uklju�uju�i tehni�ke pogre�ke, nije dozvoljen nastavak utakmice, te se isti igra� mora udaljiti s terena. Ka�e se da je igra� fouled out.
Uobi�ajene tehnike i potezi [uredi]
Pozicije i taktike [uredi]
Pozicije u ko�arci kada je mom�ad u napadu.Iako ko�arka�ka pravila ni na jedan na�in ne odre�uju pozicije u ko�arci, one su se razvile kao osnovni i prijeko potrebni dio ko�arke. Tijekom prvih pet desetlje�a razvitka ko�arke koristila su se dva guarda, krila i centar. Od osamdesetih 20. stolje�a u petorci koja nastupa na terenu svaki igra� ima druga�iju ulogu:
playmaker (point guard, razigrava�, jedinica): organizira napad �itave mom�adi kontroliranjem lopte i njenim pravilnim upu�ivanjem suigra�u u prilici;
�uter (dvica, duja): �uter je igra� koji puca prema ko�u najvi�e u utakmici i od kojega se o�ekuje uspje�no izvr�avanje tih �uteva, dok se u obrani �uter brine za najboljeg protivni�kog puca�a dalekometnih �uteva;
krilo (trica): krilo je zadu�eno za ostvarivanje poena dalekometnim �utevima s krila ili probijanjem po krilu prema ko�u, dok se u obrani krilo prvenstveno brine za obrambene skokove i oduzimanja lopti protivnicima, iako mo�e ponekad igra i aktivniju ulogu u obrani;
krilni centar (mali centar, �etvorka): igra napada�ki �esto le�ima okrenut prema ko�u zbog lak�eg primanja lopte od suigra�a, dok se u obrani bori protiv protivni�kog krilnog centra (man-to-man obrana) ili �uva ko�, tj. smje�ten je ispod ko�a (u zonskoj obrani);
centar (petica): koristi masu i visinu za zabijanje ko�eva u napadu, dok u obrani igra ispod ko�a s namjerom zaustavljanja prodora protivnika prema ko�u.
Iznad opisana mjesta i pozicije igra�a su fleksibilni. Ponekad �e mom�ad koristiti napad sa tri �utera, kod koje se krilni centar ili centar zamjenjuju jednim �uterom. U igri se najvi�e na svojim pozicijama izmjenjuju playmaker i �uter, pogotovo ako ti igra�i imaju istan�an osje�aj za vo�enje igre i driblanje loptom.
Dvije su osnovne obrane u ko�arci: zonska obrana i man-to-man. Kod zonske obrane svi igra�i blokiraju bilo kojeg protivni�kog igra�a koji poku�a probiti zonu (naime, obrambeni igra�i su raspore�eni oko reketa). U man-to-man obrani svaki igra� pazi igra�a koji mu je unaprijed odre�en taktikom i strategijom trenera. Naravno, postoje brojne varijacije i u obranama.
Napada�ke strategije variraju vi�e od obrambenih strategija. Uobi�ajena strategija u napadu je dodavanje lopte slobodnom igra�u i kretanje igra�a bez lopte u poziciju za zabijanje ko�eva. Brzo kretanje napada�kog igra�a koji je bez lopte naziva se cut (rezanje). Dozvoljeni na�in da se protivni�ka obrana onesposobi na na�in da se tijelom za�titi playmaker napada�ke mom�adi je screen ili pick, �to se u hrvatskom jeziku jednostavno prevodi kao blok. Igra� koji tijelom blokira brani�a ne smije se micati, jer u protivnom mom�ad koja napada gubi posjed lopte. �itava strategija se razvila iz bloka - pick and roll - u kojem igra� radi blok i omogu�uje svom playmakeru napredak prema protivni�kom ko�u. Mom�adi imaju spremljene strategije koje se dogovaraju na treninzima, sve u svrhu nepredvidljivosti poteza mom�adi u napadu. Za odabiranje strategije naj�e��e je zadu�en playmaker.
Obrambene i napada�ke strategije i pozicije predmet su gotovo svakoga time-outa kojeg treneri uzimaju. Razlog za to je naj�e��e neu�inkovitost pojedine strategije i prelazak na novu strategiju, za koju trener vjeruje da �e donijeti vi�e uspjeha u napadu mom�adi.
�ut [uredi]
Igra�ica puca prema ko�u iz skoka (skok-�ut), dok je igra�ica iz obrane na podu ili sru�ena ili je poku�ala izboriti prekr�aj u napadu.�utiranje je �in u ko�arci kojim se lopta poku�ava ubaciti kroz obru�, dakle u ko�. Dok metode zabijanja ko�eva variraju od igra�a do igra�a i situacija, naj�e��e tehnike su navedene ispod.
Igra� bi trebao biti okrenut licem prema ko�u s nogama ra�irenima do �irine ramena, koljenima lagano savijenima i ravnim le�ima. Igra� dr�i loptu prstima u dominantnijoj (ja�oj) ruci malo iznad glave, dok slabija ruka igra�u koristi za pridr�avanje lopte. Za ciljanje prema ko�u igra�ev lakat mora biti pod pravim kutom, a dlan okrenut prema ko�u. Lopta se puca na na�in da se koljena prvo saviju, a zatim izravnaju, dok se ruka kojom se puca tako�er izravnava; lopta se ispu�ta iz dlana nakon �to dlan napravi potpuni pokret prema dolje. Kada se zaustavi ruka kojom se puca nakon ispu�tanja lopte, to se naziva follow-through, a koristi se za postizanje ve�e preciznosti. Slabija ruka prilikom �uta slu�i samo za pridr�avanje lopte i njeno bolje usmjeravanje prema ko�u, ne za poja�avanje �uta.
Igra�i �esto poku�avaju zavrtiti loptu prema nazad (backspin) s namjerom ubla�avanja njenog u�inka na obru�. Idealna putanja varira, no ve�ina trenera savjetuje igra�ima luk. Igra�i pucaju naj�e��e izravno u ko� (unutar obru�a), no uvelike se koristi i tabla za preusmjeravanje lopte u ko�.
Nate Robinson zakucava preko Spuda Webba na NBA All-Star Slam Dunk Contestu 2006.Dva naj�e��a udarca su udarac s mjesta (opisan iznad) i skok-�ut. �ut s mjesta se izvodi s mjesta iz uspravne pozicije, te oba stopala �vrsto stoje na podu. Ovakav �ut koristi se najvi�e kod slobodnih bacanja. Skok-�ut, pak, izvodi se prilikom skoka, naj�e��e u trenutku kada je �uter izme�u skoka i pada, dakle, u trenutku mirovanja. To omogu�uje daleko ve�i domet �uta i nadskok brani�a koji poku�ava blokirati �ut. Lopta se mora ispustiti iz ruke (nije obavezno pucati, ve� se mo�e i dodati) prije ponovnog dodira stopala i poda. U protivnom sude se koraci i mom�ad gubi posjed lopte.
Jo� jedan uobi�ajeni �ut naziva se polaganje. Ovaj �ut zahtijeva od igra�a malu udaljenost izme�u ko�a i samog igra�a, a �ut uklju�uje skok i lagano ispu�tanje lopte od table u ko�. Verzija polaganja koja ne uklju�uje dodir lopte s tablom naziva se finger roll. �ut koji najvi�e zadovoljava publiku je zakucavanje, kod kojega igra� koji ima loptu ska�e visoko i ispu�ta loptu prema dolje rukom dodiruju�i obru� nakon �to lopta u�e kroz obru�. Potpuno proma�eni �ut kod kojega lopta ne dira niti tablu niti obru� naziva se air ball.
Dodavanje [uredi]
Dodavanje je metoda pomicanja lopte izme�u igra�a. Kada igra� ima loptu u posjedu i �eli je dodati, gotovo uvijek �e napraviti korak naprijed u svrhu pove�avanja snage i preciznosti dodavanja prema suigra�u.
Dodavanje s mjesta naziva se dodavanje s prsa. Lopta se dodaje izravno s prsa dodava�a prema prsima suigra�a koji prima loptu. Dobro izvedeno dodavanje s prsa uklju�uje pomak palca na objema rukama u svrhu pove�avanja brzine lopte i onemogu�avanje obrambenim igra�ima da ukradu loptu.
Jo� jedan na�in dodavanja je dodavanje od poda. Kod ovakvoga dodavanja lopta se upu�uje iz ruku dodava�a, te na dvije tre�ine puta prema suigra�u odsko�i od poda. Lopta koja odsko�i od poda putuje sporije od dodavanja s prsa, no obrani je te�e presje�i i ukrasti loptu zbog nepredvidljivije putanje i �injenice �to je namjerno udaranje lopte prekr�aj i gubitak posjeda nad loptom. Upravo radi toga igra�i koji napadaju koriste dodavanje od poda.
Lopta se mo�e dodati preko brani�a. Tada se lopta ispu�ta iz ruke dodava�a u trenutku kada mu je ruka kojom dodaje iznad glave.
Lopta se mo�e dodati odmah nakon skoka. To se naziva outlet pass, a kod toga dodavanja igra� odmah nakon �to primi loptu dodaje ju suigra�u.
Najva�niji aspekt bilo kojega dodavanja nemogu�nost je presjecanja od strane obrane. Dobri dodava�i unaprijed znaju u kojoj �e poziciji biti njihov suigra� kojem �e dodati loptu, a osim toga, imaju veliku preciznost i brzinu dodavanja. Ovakvi dodava�i znaju dodati loptu i bez gledanja prema suigra�u
Dribling [uredi]
Igra� iz ameri�ke mornarice (Navy) dribla brani�a iz ameri�ke vojne akademije (Army).Dribling je �in u ko�arci kojim se lopta stalno odbija od poda, �to je obavezno ako igra� �eli napredovati s loptom u posjedu. Prilikom driblanja igra�i guraju loptu prema podu i izbjegavaju nje�no bacanje, �to ote�ava brani�ima kra�u lopte, a igra�u koji vodi loptu omogu�ava ve�u kontrolu. Kada igra� dribla pored protivnika mora imati mo� driblanja objema rukama, jer �e u protivnom protivnik lak�e ukrasti loptu. Dobri dribleri driblaju nisko nastoje�i skratiti put lopte od ruke do poda, tako�er u svrhu onemogu�avanja protivnika da ukrade loptu.
Nadalje, dobri dribleri �esto driblaju iza svojih le�a, kroz noge i mijenjaju ruku kojom driblaju na na�in da zbune protivnika i potencijalno, na sramotu brani�a, zbune ga toliko da on padne (ankle breaker). Nadareni igra� dribla bez gledanja. To omogu�uje dribleru prodor prema ko�u, posve�ivanje pa�nje suigra�ima i eventualno dodavanje lopte, te bolju kontrolu nad pokretima protivnika koji mu, podrazumijeva se, stalno poku�ava ukrasti loptu.
Visina igra�a [uredi]
Na profesionalnoj razini ko�arke, ve�ina igra�a je vi�a od 1.90 m, a ve�ina �ena je vi�a od 1.75 m. Za playmakere i �utere, za koje je koordinacija pokreta od presudne va�nosti, po�eljno je da budu niski ili barem ni�i od protivnika. Gotovo svi centri (uklju�uju�i i krilne centre) u svim profesionalnim ligama vi�i su od dva metra, dok pravi centri u pravilu nisu ni�i od 2.10 m. Najvi�i igra�i u NBA, Manute Bol i Gheorghe Muresan, bili su visoki 2.31 m. Trenuta�no je u NBA najvi�i Yao Ming, koji je visok to�no 2.29 m.
Najni�i igra� u NBA ikad bio je Mugsy Bouges sa samo 1.60 m. Bilo je jo� niskih igra�a u NBA, kao naprimjer Spud Webb, koji ima samo 1.70 m. No, ono �to njega �ini posebnim je mogu�nost skoka u visinu od 1.07 metara, �to mu omogu�uje zakucavanje. Trenuta�no najni�i igra� u NBA je Earl Boykins. Dok je niskim igra�ima mana �to ne mogu blokirati �ut protivnika, od presudne su va�nosti u napadu, gdje njihova pokretljivost i mogu�nost probijanja prema ko�u omogu�uje mom�adi nekoliko laganih ko�eva po utakmici.
Vrste ko�arke [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Vrste ko�arke
Streetball u SAD-u.Razne vrste ko�arke aktivnosti su �ija je osnova ko�arka. U tim vrstama ko�arke koriste se uobi�ajene ko�arka�ke sposobnosti i potezi, kao i oprema, koja se primarno sastoji od lopte i ko�a. Neke vrste oslanjaju se gotovo u potpunosti na pravila ko�arke, dok neke druge imaju sasvim druga�ija pravila. Ipak, najvi�e vrsti ko�arke igra se bez sudaca i strogih pravila.
Najuobi�ajenija vrsta ko�arke je ona u kojoj se igra na samo jednoj polovici terena. Koristi se samo jedan ko�, a kada se promijeni posjed lopte, lopta mora biti izvedena izvan luka od 6.25 m (me�unarodna ko�arka) ili 7.24 m (NBA). Ovakva ko�arka zahtijeva manje kardiovaskularne izdr�ljivosti i kondicije, budu�i da igra�i ne moraju stalno tr�ati na dvije polovice terena. Tako�er, kada se igra ko�arka na samo jednoj polovici terena, to omogu�uje nekim drugim igra�ima igranje na suprotnom ko�u, �to je idealno za druge igra�e koji �ele igrati.
Popularna verzija ko�arke na pola terena je do 21. �utevi unutar luka koji ina�e vrijede dva poena vrijede jedan poen, a trica vrijedi dva poena. Igra� koji zabije ko� u rje�im i du�im verzijama dobiva tri slobodna bacanja koja, ako se sva tri ubace, vrijede dodatni poen. Ako igra� proma�i ko�, a protivnik ubaci loptu u ko� dok lopta jo� nije dodirnula pod, igra�u koji je prvotno proma�io oduzimaju se svi poeni. Izuzetak je ako je igra� koji je proma�io imao 15 ili vi�e poena; tada se poeni vra�aju na 15. Igra� koji prije do�e do 21 je pobjednik, a ako igra� s 20 do�e na 22, poeni mu se vra�aju na 15.
Ostale vrste uklju�uju streetball i jedan na jedan (one-on-one). Tada se obi�no igra na samo �etvrtini terena u jedan ko�. Takva vrsta ko�arke tjera igra�e na driblinge i spektakularne poteze, kao i na vi�e mom�adske igre. Sve ove vrste ko�arke mogu se igrati na parketu (u dvorani), no �e��a je igra na asfaltnom podu izvan dvorane.
Postoji i waterbasket, mje�avina vaterpola i ko�arke.
- 19:16 -
NOGOMET
Nogomet je ekipni sport koji se igra izme�u dvije ekipe sastavljenih od jedanaest igra�a ili igra�ica. Nogomet je trenuta�no najpopularniji sport na svijetu. Igra se nogometnom loptom na pravokutnom igrali�tu s travnatom ili umjetnom povr�inom. Golovi su smje�teni nasuprot jedan drugome na kraju igrali�ta. Cilj je igre ubaciti loptu u protivni�ki gol manevriraju�i loptom bilo kojim dijelom tijela osim rukom. Jedino vratar mo�e u ograni�enom podru�ju igrati rukom. Pobjednik je utakmice ekipa koja na kraju utakmice zabije vi�e pogodaka (golova, zgoditaka).
Suvremena nogometna igra razvila se u Engleskoj poslije stvaranja prvog nogometnog saveza davne 1863. godine. Prva pravila datiraju iz iste godine, a s manjim promjenama odr�ala su se i do danas. Najvi�e je nogometno tijelo FIFA (F�d�ration Internationale de Football Association). FIFA organizira Svjetsko prvenstvo u nogometu, najpresti�nije natjecanje u nogometu, a mo�da i najpopularnije sportsko natjecanje uop�e
Priroda nogometne igre [uredi]
Glavni �lanak: nogometne formacije i nogometne pozicije.
Vratar se bacio u poku�aju zaustavljanja lopte da u�e u gol.Nogomet se igra po propisima koji se nazivaju nogometna pravila. Igra se odvija manevriranjem loptom, a dvije ekipe od po 11 igra�a trude se ubaciti loptu u protivni�ki gol. Ekipa koja zabije vi�e pogodaka na kraju utakmice jest pobjednik, a ako obje ekipe imaju jednak broj postignutih pogodaka (ili nijedna), utakmica je neodlu�ena (remi).
Primarno je pravilo da nijedan igra� osim vratara ne smije namjerno dotaknuti loptu rukom ili dlanom (rame je dozvoljeno). No, igra�i moraju izvesti aut upravo rukom, bolje re�eno objema rukama, jer izvo�enje auta jednom rukom zna�i automatsku dodjelu lopte protivni�koj ekipi. Iako se igra�i najvi�e koriste nogom za manevriranje loptom, dopu�teno je manevriranje bilo kojim dijelom tijela osim ruke.
Igra�i se poku�avaju pribli�iti protivni�kim vratima s loptom na razne na�ine: individualnom kontrolom poput driblinga, dodavanjem lopte suigra�u ili udarcem prema golu kojeg protivni�ki vratar nastoji neutralizirati. Protivni�ka ekipa nastoji osvojiti loptu presijecanjem dodavanja ili uklizavanjem prema protivniku koji ima loptu u posjedu. No, uklizavanje je ograni�eno; ako do�e do kontakta izme�u igra�a koji uklizava i onog koji ima loptu, prekr�aj je dosu�en, a lopta se daje ekipi u �ijoj je ekipi bio igra� s loptom u posjedu.
Nogomet je naj�e��e �iva igra. Lopta je u igri sve vrijeme osim kada iza�e izvan granica igrali�ta ili kada sudac zaustavi igru. Nakon zaustavljanja, igra se nastavlja prema propisima.
Osnovne nogometne pozicije
Vratar
Brani�
Vezni igra�
Napada�
U profesionalnim ligama, na utakmici padne naj�e��e padne najvi�e 3 gola. Na primjer, u Premiershipu u sezoni 2005./06., prosjek je golova po utakmici bio 2.48.
U pravilima nogometa, samo vratar ima odre�enu ulogu. Svi ostali igra�i mogu igrati na bilo kojem mjestu na terenu. U modernom nogometu, postoje, osim vratara, jo� tri osnovne pozicije:
napada�i: �ija je glavna uloga zabijanje golova
vezni igra�i: �ija je uloga oduzimanje lopte protivniku te upo�ljavanje napada�a kvalitetnim loptama
brani�i: njihova je uloga spre�avanje protivni�ke ekipe da zabiju gol
Ove se pozicije dalje razra�uju. Ta se razrada naj�e��e o�ituje u postavljanju igra�a na odre�enu stranu, npr.: postoje centralni (sredi�nji) brani�i, te lijevi i desni vezni igra�i. Iako igra�i igraju na unaprijed odre�enoj poziciji, oni mogu bez problema prije�i na neku drugu poziciju. Odre�ivanje pozicije na kojoj �e igra�i igrati zove se nogometna formacija. Formacija ujedno definira i taktiku, a odre�uje je trener.
Povijest i razvoj [uredi]
Glavni �lanak: Povijest nogometa
Standardna nogometna lopta.Igre koje su se temeljile na napucavanju lopte odigravale su se u mnogim zemljama tijekom povijesti. Najstarija igra o kojoj postoje va�e�i dokumenti jest Cuju, spomenuta tijekom vojnih vje�bi za vrijeme Dinastije �in u Kini (255.-206. prije Krista). Ostale pradavne igre bile su Kemari u Japanu te Harpastum u Starom Rimu.
Pravila nogometa donesena su sredinom 19. stolje�a da bi kona�no ujedinila sve vrste nogometa koje su se igrale po raznim �kolama diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Prva su pravila izmi�ljena u Cambridgeu 1848. No, ta pravila nisu bila usvojena. Tijekom 50-ih godina 19. stolje�a, brojni klubovi diljem dr�ava s engleskim kao materinskim jezikom igrali su nogomet koji se razlikovao od jednog do drugog mjesta. Neki su klubovi donosili vlastita pravila, a najpoznatija su bila Sheffieldska nogometna pravila iz 1867. Tako�er, 1862., John Charles Thring iznio je svoju vrstu pravila koja su imala utjecaja u stvaranju prvih fiksnih pravila.
Sva ova pravila za pozitivnu su posljedicu imale stvaranje prvog nogometnog saveza, dana 26. listopada 1863.. Prvo okupljanje saveza bilo je u Freemason's Tavern u ulici Great Queen Street, London.
U Freemason's Tavern, tijekom pet susreta izme�u listopada i prosinca, donesena su slu�bena pravila koja su, s manjim izmjenama, na snazi i danas. Na zavr�nom sastanku, klub Blackheath povukao se iz saveza zbog izbacivanja sva pravila; prvo, u kojem je pisalo da je dopu�teno igrati rukom bilo gdje po terenu, i drugo, u kojem je dozvoljeno udaranje po nogama.
Danas, pravila donosi IFAB (International Football Association Board). Ovo je tijelo osnovano 1886. poslije sastanka u Manchesteru. Na tom su sastanku sudjelovali, osim engleskog, i �kotski, vel�ki i irski nogometni savez.
Najstarije nogometno natjecanje engleski je FA Cup, prvi put odr�an 1872. Engleska je tako�er dom najstarije lige, osnovane 1888. od strane Aston Ville. Originalni sustav natjecanja okupljao je 12 mom�adi iz sredi�nje i sjeverne Engleske.
FIFA je osnovana 1904. u Parizu, obe�av�i da �e po�tovati i poku�ati unaprijediti nogometna pravila. Pove�ana popularnost nogometa na me�unarodnoj razini dovela je da IFAB primi FIFA-u pod svoje okrilje 1913. godine. U dana�nje vrijeme, IFAB se sastoji od �etiri �lana iz FIFA-e, te od jednog predstavnika iz svakog od �etiri britanska saveza.
U dana�nje vrijeme, nogomet svoj status najpopularnijeg sporta na svijetu duguje jednostavnim pravilima i minimalnoj opremi. Nogomet se danas igra na profesionalnoj razini u vi�e od dvjesto zemalja svijeta, a zanimljivo je napomenuti da je, prema FIFA-i, ve�i broj amatera nego profesionalaca. Tako�er, FIFA je 2001. objavila da preko 250 milijuna ljudi igra nogomet redovno za neki profesionalni ili amaterski klub.
U velikom dijelu svijeta, nogomet zbog �injenice da je ekipni sport, zbli�ava ljude i pobolj�ava odnose izme�u mjesta, gradova, pa �ak i dr�ava. Ameri�ka TV-postaja ESPN tvrdi da je plasman Obale Bjelokosti na SP 2006. prekinuo gra�anski rat u toj afri�koj zemlji. No, nasuprot tome, dobro je poznat slu�aj nogometnog rata izme�u Hondurasa i Salvadora, kao i nemili doga�aj na Maksimiru 1990., na utakmici izme�u Dinama i Zvezde.
Pravila igre [uredi]
Za svih 17 pravila nogometa, pro�itajte �lanak Nogometna pravila.
O pravilima op�enito [uredi]
Postoji 17 nogometnih pravila, koja su poznata kao nogometna pravila. Sva su pravila stvorena za svaku razinu nogometa, iako su o�ite preinake kod juniora, seniora ili �ena. Pravila, kada je potrebno, postaju fleksibilna. Tako bezbrojne odluke IFAB-a poma�u u boljoj regulaciji nogometne igre.
Igra�i, oprema i suci [uredi]
Glavni �lanci: nogometni vratar, zamjena, nogometna oprema.
Svaka se ekipa sastoji od najvi�e 11 igra�a (ne zamjena), od kojih jedan mora biti vratar. Pravila natjecanja odre�uju minimalan broj igra�a koji je potreban za stvaranje ekipe, �to je naj�e��e sedam. Vratar se mo�e koristiti rukom ili dlanom te se kretati s loptom u rukama, ali samo unutar �esnaesterca ispred vlastitog gola, ne protivni�kog. Iako su aktivni igra�i (dakle, ne vratari) poslo�eni od trenera, nema nikakvog ograni�enja �to se ti�e njihovih pozicija i kretanja.
Osnovna oprema koja je potrebna za nastup uklju�uje majicu, hla�e, �arape (�tucne), kopa�ke i adekvatne �titnike za potkoljenicu. Ne smiju nositi ni�ta �to je opasno za protivni�kog igra�a ili tog samog igra�a. Tako�er se nikakav nakit, pa ni vjen�ani prsten, ne smije nositi. Samo sudac smije, tj. treba nositi sat. Vratari moraju imati druk�iju opremu od suigra�a, protivni�kih igra�a i sudaca.
Vi�e igra�a mo�e biti zamijenjeno tijekom utakmice. Maksimalan broj zamjena tijekom me�unarodne natjecateljske utakmice ili liga�ke utakmice jest tri, iako broj zamjena mo�e varirati u nekim drugim ligama ili prijateljskim utakmicama. Naj�e��i su razlozi za zamjenu ozljeda, umor, neuvjerljiva izvedba, takti�ka promjena... Prema propisima FIFA-e, zamijenjen igra� ne smije vi�e u�i u igru za vrijeme utakmice.
Utakmicu sudi glavni sudac, koji ima potpunu ovlast da provodi sva nogometna pravila tijekom utakmice za koju je izabran da sudi (5. pravilo). Odluka glavnoga suca je kona�na. Glavnom sucu poma�u pomo�ni suci, a svugdje bi trebao biti i �etvrti sudac, iako FIFA to ne zahtijeva. Glavna je uloga �etvrtog suca pomaganje ostaloj trojici sudaca i, ako je potrebno, zamjena jednog od trojice sudaca. Ako se ozlijedi jedan od trojice sudaca, na njegovo mjesto uska�e �etvrti sudac. Budu�i da u tom slu�aju nema �etvrtog suca, na SP-u 2006. vidi se da postoji i peti sudac, koji uska�e na mjesto �etvrtog suca.
Igrali�te [uredi]
Glavni �lanak: Nogometno igrali�te
Nogometno igrali�te s metri�kim mjerama. Uo�ite kako duljine nekih linija mogu varirati.Zbog engleskog porijekla nogometa i nadmo�i britanskih saveza u ranim danima IFAB-a, standardne dimenzije nogometnog igrali�ta izra�ene su u jardima. Tako, npr., jedanaesterac nije udarac upu�en s 11 metara, ve� s 12 jardi! Iako se danas sve vi�e prera�unava u metre, nogometne nacije s engleskog govornog podru�ja i dalje koriste jarde kao mjernu jedinicu.
Igrali�te je oblika pravokutnika. Za me�unarodne utakmice, duljina ne smije prelaziti 90 do 100 metara, a �irina bi trebala biti izme�u 65 i 75 metara. Ove dulje linije nazivaju se aut-linije, a kra�e se nazivaju gol-linije. Duljina aut-linije mora biti ve�a od duljine gol-linije. Na gol-liniji postavljeni su golovi. Gol se sastoji od grede i dvije stative. Greda mora biti duga to�no 8 jarda, ili prera�unato, 7.32 metara. Stative se moraju uzdizati 2.44 metra od tla. Ovo mo�e zvu�ati nevjerojatno, ali mre�a koja stoji pri�vr��ena za gol nije potrebna! Ipak, danas je gotovo nezamislivo igrati bez mre�e, pa se ona postavi iza gola.
Ispred svakog gola je �esnaesterac, jo� poznat i pod nazivima kazneni prostor ili jednostavno prostor. Vidljivo iz slike, popre�na linija spaja dvije okomite linije duge 18 jardi, ili prera�unato 16.5 metara. Svaki se prekr�aj napravljen u �esnaestercu ka�njava jedanaestercom.
Igrali�te ima jo� linija i oznaka koje su opisane u glavnom �lanku o igrali�tu.
Trajanje utakmice i odre�ivanje pobjednika [uredi]
Standardna utakmica za odrasle sastoji se od dva dijela od 45 minuta poznatih kao poluvrijeme. Dakle, utakmica traje 90 minuta. Obi�no je izme�u dva poluvremena odmor od 15 minuta.
Sudac je jedini slu�beni mjera� vremena na utakmici. On donosi odluku kolika �e biti nadoknada izgubljenoga vremena. Vrijeme se gubi obavljanjem zamjena, pru�anja medicinske pomo�i ozlije�enom igra�u, slavljenjem gola... Sudac �e pokazati �etvrtom sucu kolika je nadoknada, a �etvrti �e sudac podignuti mali semafor koji pokazuje igra�ima i gledateljima koliko se minuta nadokna�uje.
Utakmice u ligi mogu zavr�iti i nerije�eno, no u knockout fazi natjecanja neodlu�ena utakmica nakon odigranih 90 minuta rje�ava se produ�ecima, a ako je i tada neodlu�eno, onda se pristupa izvo�enju jedanaesteraca. Golovi zabijeni u produ�ecima se u slu�benim statistikama trebaju ra�unati kao da su zabijeni tijekom regularnih 90 minuta. Kod jedanaesteraca, to je druga�ije. Oni zabijeni tijekom 90 minuta ili produ�etaka ra�unaju se kao i gol iz igre, no oni zabijeni poslije 90 minuta i produ�etaka ne ra�unaju se u slu�benim statistikama.
Natjecanja koja se odr�avaju dvokru�no (ekipe igraju jedna protiv druge dvaput; jednom doma, jednom u gostima) mogu koristiti pravilo gola u gostima, ako dvije ekipe imaju jednak broj bodova na kraju natjecanja. Ako je i broj golova u gostima tako�er jednak, onda se mo�e izra�unati omjer dodijeljenih i iskori�tenih jedanaesteraca. No, najlak�a je varijanta odigravanje odlu�uju�e utakmice.
U kasnim 90-im godinama 20. stolje�a, IFAB je po�eo eksperimentirati s na�inima koji bi omogu�avali zavr�etak utakmice bez izvo�enja jedanaesteraca. To su bili zlatni gol i srebrni gol. Zlatni gol zna�i trenutni zavr�etak utakmice i pobjedu ekipi koja je gol zabila. Srebrni gol donosi pobjedu ekipi koja ima prednost na kraju produ�etka. Pravilo zlatnog gola uvedeno je prvi puta na svjetskom prvenstvu mladih 1993., a srebrni gol na EP-u 2004. u Portugalu. No, eksperimenti su sa zlatnim i srebrnim golom ukinuti te se IFAB vratio tradiciji i odigravanju produ�etaka do kraja.
Lopta u igri i izvan igre [uredi]
Glavni �lanak: Lopta u igri i izvan igre
Ryan Valentine zabija gol iz jedanaesterca za Wrexham.U Pravilima, dva su osnovna dijela igre lopta u igri i lopta izvan igre. Sve vrijeme od po�etnog udarca pa do kraja poluvremena, osim kada lopta iza�e van granica igrali�ta ili sudac zaustavi igru, lopta je u igri. Kada lopta nije u igri, ona se vra�a na jedan od osam sljede�ih na�ina:
Po�etni udarac: na po�etku utakmice, poluvremena ili produ�etka, ili nakon gola protivni�ke ekipe.
Aut: kada lopta cijelim obujmom prije�e aut-liniju, lopta je dodijeljena ekipi suprotnoj od one koja je zadnja dirala loptu.
Gol-aut: kada lopta cijelim obujmom prije�e gol-liniju, a da gol nije zabijen, te pod uvjetom da je ekipa koja je napadala zadnja dirala loptu, gol-aut je dodijeljen ekipi koja se do kraja te akcije branila.
Korner: kada lopta cijelim obujmom prije�e gol-liniju, a da gol nije zabijen, pod uvjetom da je loptu zadnja dirala ekipa koja se branila, lopta je dodijeljena ekipi koja napada.
Indirekt: lopta se dodjeljuje ekipi suprotnoj od one koja je napravila prekr�aj koji nije ometao protivnika (zale�e, predugo dr�anje lopte u rukama vratara...).
Slobodan udarac: dodijeljen je ekipi �iji je igra� pretrpio prekr�aj protivnika.
Jedanaesterac: dodijeljen je ekipi �iji je igra� pretrpio prekr�aj u �esnaestercu protivnika.
Suda�ko podbacivanje: doga�a se kada sudac zaustavi igru zbog npr.: ozbiljne ozljede igra�a, ulaska stranoga tijela u teren (poput vjeverice u teren na utakmici Arsenal � Villareal), probijanja lopte i sl.). Ovakav se nastavak utakmice rje�e vi�a na utakmicama za odrasle.
Prekr�aji i kazne [uredi]
Glavni �lanak: Prekr�aj (nogomet)
�uti i crveni karton.Prekr�aj u nogometu nastaje kada igra� ugrozi suparni�kog igra�a na jedan od brojnih na�ina: igranje rukom, guranje protivnika, ru�enje protivnika... Za takve vrste prekr�aja dodjeljuje se slobodan udarac ili jedanaesterac, ovisno gdje je prekr�aj napravljen. Ostali prekr�aji ka�njivi su indirektom.
Sudac mo�e kazniti igra�a, zamjenu (�ak i ako zamjena nije u igri), te osoblje (fizioterapeuta, trenera...) �utim ili crvenim kartonom. Kazniti se mo�e bilo kada, pa �ak i kratko poslije utakmice, i to ako je igra� napravio prekr�aj koji je ka�njiv prema pravilima nogometa. Naj�e��i je razlog kazne nesportsko pona�anje, koje se ka�njava svaki put kada se naru�ava duh igre.
Sudac tako�er mo�e odlu�iti pustiti prednost ako smatra da ekipa nad kojom je prekr�aj napravljen mo�e ostvariti prednost iz nastavka akcije. Sudac, ako prednost nije ostvarena. tj. ako ekipa nad kojom je prekr�aj napravljen nije ostvarila neki zna�ajni pomak u akciji, mo�e vratiti igru i dosuditi prekr�aj koji se izvodi na mjestu gdje se prekr�aj dogodio. Ako se radi o prekr�aju koji zahtijeva kaznu, a ekipa nad kojom je prekr�aj napravljen mo�e ostvariti prednost, sudac zadr�ava pravo kazniti igra�a nakon odlaska lopte izvan granice terena.
Zale�e [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Zale�e (nogomet)
Plavo ozna�eni napada� na lijevoj strani dijagrama jest u zale�u, jer je u trenutku upu�ivanja lopte bli�e gol-liniji i od brani�a (crveno ozna�eni) i od lopte.Igra� je u zale�u ako je bli�i gol-liniji od suparnika i lopte, osim ako je u svom polju dijelu igrali�ta. Ako je igra� u crti, tj. u ravnini sa suparnikom, tada zale�a nema. Trenutak u kojemu pomo�ni sudac mora odrediti ima li zale�a trenutak je upu�ivanja lopte prema igra�u. Ako u tom trenutku zale�a nije bilo, igra� slobodno mo�e do�i do gol-linije.
Ako je lopta upu�ena igra�u koji je u zale�u, a on o�ito pokazuje da ne namjerava igrati loptom ili ometati brani�a u dobivanju posjeda lopte natrag, tada se zale�e ne dosu�uje, a neki drugi igra� slobodno mo�e manevrirati loptom te, naravno, dodavati se, pod uvjetom da nema zale�a.
Op�irniji detalji nalaze se u �lanku o zale�u.
Izvr�na tijela [uredi]
Najvi�e je i najutjecajnije nogometno tijelo FIFA. Osim nogometa kakvog svi poznajemo, FIFA je tako�er nadle�na za razvoj futsala i nogometa na pijesku. Sjedi�te FIFA-e je u Z�richu, �vicarska.
Postoji �est regionalnih konfederacija koje su u savezu s FIFA-om:
Azija: AFC (konfederacija) (Azijska nogometna konfederacija)
Afrika: CAF (Afri�ka nogometna konfederacija)
Srednja/Sjeverna Amerika i Karibi: CONCACAF (Nogometna konfederacija karipskog, sjevernoameri�kog i srednjeameri�kog nogometa)
Europa:UEFA (Zajednica europskih nogometnih saveza)
Oceanija:OFC (Nogometna konfederacija Oceanije)
Ju�na Amerika: CONMEBOL (Nogometna konfederacija ju�noameri�kog nogometa)
Neki nogometni savezi nadilaze poneki nogometni propis. No, kada se odr�ava slu�beno natjecanje, sva pravila FIFA-e i pripadaju�e konfederacije moraju se prihva�ati. FIFA kao sama ne donosi pravila, ve� je za to nadle�an IFAB, kao �to je ve� obja�njeno u �lanku o povijesti nogometa iznad.
Najve�a me�unarodna natjecanja [uredi]
Najve�e me�unarodno natjecanje organizira, naravno, FIFA, a to je Svjetsko prvenstvo u nogometu. Ovo se natjecanje odr�ava svake �etiri godine. Vi�e od 190 nacionalnih nogometnih mom�adi nastupa u kvalifikacijama pod nadzorom pripadnih konfederacija za mjesto u zavr�nom turniru. U zavr�nom turniru nalaze se 32 mom�adi (broj mom�adi pove�an sa 24 1994. na 32 1998.) koje se natje�u kroz pribli�no mjesec dana. Idu�e SP odr�avat �e se 2014. u Brazilu.
Nogomet je tako�er zastupljen na Olimpijskim igrama od 1900., osim u Los Angelesu 1932. Prije nastanka SP-a u nogometu, Olimpijske igre imale su status najve�eg me�unarodnog natjecanja u nogometu. Prvo je olimpijski nogometni turnir bio predvi�en isklju�ivo za amatere, no od OI u Los Angelesu nastup je dopu�ten i profesionalcima, no uz brojna ograni�enja koja onemogu�uju slanje najja�ih nogometnih mom�adi na OI. Trenuta�no, nogomet na OI igra se na nivou U-23, no od OI u Pekingu 2008. s tim �e se prestati, pa �e sve mom�adi mo�i slati najbolje nacionalne igra�e na Igre. Kod �ena i �enskog nogometa na OI, stvari su potpuno druga�ije. Od Igara 1996. u Atlanti i �ene igraju nogomet, i to sa svim profesionalnim igra�icama bez dobnih ograni�enja. Zato je naslov olimpijskih nogometnih prvakinja od jednake vrijednosti kao i Svjetsko prvenstvo u nogometu za �ene.
Nakon SP-a, najva�nija me�unarodna nogometna natjecanja kontinentalna su prvenstva koja organiziraju kontinentalne konfederacije i okuplja najbolje nogometne mom�adi s pojedinog kontinenta koje u glavni turnir ulaze kroz sustav kvalifikacija. Ti turniri po kontinentima i nadle�ne konfederacije jesu:
Europa: Europsko prvenstvo u nogometu (UEFA)
Ju�na Amerika: Copa Am�rica (CONMEBOL)
Afrika: Afri�ki kup nacija (CAF)
Azija: Azijski kup (AFC)
Srednja/Sjeverna Amerika: Gold Cup (CONCACAF)
Oceanija: OFC kup nacija (OFC)
Tako�er postoje i klupska natjecanja po kontinentima koja su tako�er vrlo popularna i kvalitetom ne zaostaju za nacionalnim kontinentalnim natjecanjima. Najpoznatija su klupska natjecanja Liga prvaka u Europi, te Copa Libertadores u Ju�noj Americi.
Natjecanja na dr�avnoj razini [uredi]
Nogometni savez svake pojedine dr�ave nadle�no je tijelo za stvaranje liga�kog natjecanja, koja se uobi�ajeno dijele u nekoliko divizija. U ligama ovakve vrste ekipe dobivaju bodove ovisno o rezultatima.
Bodovanja su razli�ita:
3 za pobjedu, 1 za nerije�eno, 0 za poraz
2 za pobjedu, 1 za nerije�eno, 0 za poraz
2 za pobjedu, 1 ako nakon nerije�ene utakmice se dobije na jedanesterce, 0 ako se izgubi na jedanaesterce nakon nerije�ene utakmice, 0 za poraz
3 za pobjedu, 2 za nerije�eno, 1 za poraz
ekipe su postavljene na tablicu prema rezultatima koje posti�u, po�ev�i od najbolje, a zavr�iv�i s najlo�ijom ekipom.
Naj�e��e, ekipe se tijekom jedne sezone susre�u dvaput, jednom kod ku�e, jednom u gostima. Na kraju sezone, ekipa s najvi�e bodova progla�ena je prvakom, a izme�u jedne do �etiri najlo�ije ekipe ispadaju u ni�i rang natjecanja, te se zamjenjuju istim brojem najboljih ekipa iz ni�eg ranga.
Ponekad liga sustav nije kona�an; nakon liga�kog dijela natjecanja, igraju se doigravanja za prvaka, plasman u vi�u ligu ili za odre�eni plasman te razigravanja za opstanak u postoje�em natjecanju.
Odre�eni broj najboljih ekipa u najvi�em rangu natjecanja stje�e pravo igranja u me�unarodnim klupskim natjecanjima idu�e sezone. Glavne iznimke ovakvog koncepta natjecanja nalaze se u Ju�noj Americi, u sustavu Apertura i Clausura. Prevedeno na hrvatski, radi se o prvom (otvaraju�em) i drugom (zatvaraju�em) dijelu natjecanja.
U dodatku ligama, ve�ina nogometnih saveza dodaje i kup natjecanje tijekom sezone. Kupovi su naj�e��e organizirani po knock-out sustavu, tj. pobjednik jedne utakmice prolazi u idu�i krug natjecanja, a gubitnik vi�e ne sudjeluje u natjecanju, odnosno ispada iz natjecanja.
- 19:14 -
RUKOMET
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natje�u dvije mom�adi s po 7 igra�a (6 igra�a u polju + 1 golman) na svakoj strani, Osnovni cilj igre jest loptom pogoditi ozna�eni prostor gola. Lopta se izme�u igra�a dodaje rukama sli�no kao u ko�arci ali s ne�to manjom loptom te uz druga�ija pravila vo�enja lopte
Rukometni teren i oprema [uredi]
Rukometni terenDimenzije rukometnog terena su du�ina 40 metara, a �irina 20 m. Tereni su uglavnom u natkrivenim prostorima ili dvoranama, a podloga je tradicionalno bio drveni parket, dok se danas koriste umjetni materijali od tvrde gume. Postoje i vanjski tereni, uglavnom od betona ili asfalta, ali se oni uglavnom ne koriste za natjecanja najvi�eg nivoa zbog opasnosti od padova i ozljeda igra�a. Na terenu se nalaze linije koje odre�uju pojedine dijelove terena. Na sredini terena se nalazi linija koja odvaja teren na dvije polovice. Na suprotnim stranama terena, i to na na kra�im stranicama, nalazi se po jedan gol, koji je 2 m visok i 3 m �irok. U golu je razapeta mre�a. Ispred svakog gola nalazi se polukru�ni prostor, na prosje�noj udaljenosti 6 m od gola, ozna�en punom linijom. Taj se prostor od 6 m na terenu osim �to je ozna�en linijom �esto i oboji drugom bojom, razli�itom od boje ostatka terena.U taj prostor nitko osim golmana nema pravo ulaska. Na 9 m od gola nalazi se isprekidana polukru�na linija tzv. deveterac. Ispred gola na udaljenosti 7 m nalazi se kratka ravna crta koja ozna�ava mjesto izvo�enja kaznenog udarca, tzv. sedmerca.
Rukometna lopta je takve veli�ine da je prosje�ni igra� mo�e dr�ati u jednoj ruci prstima, s dlanom prema dolje, iako naravno smije loptu dr�ati i s obje ruke. Standardno se kao materijal izrade koristi ko�a, iako ima i lopti od umjetnih materijala.
Osnovna pravila rukometa [uredi]
Izvo�enje sedmerca u rukometu. Na golu je trenutno najbolji svjetski vratar Thierry Omeyer.Cilj igre je loptom pogoditi gol, tj. posti�i pogodak. Igra se po dva poluvremena od po 30 minuta, i mom�ad koja postigne vi�e golova je pobjednik. Igra�i smiju rukama dodirivati loptu i dodavati se me�usobno, kao i �utirati prema golu. Svaki igra� smije napraviti do tri koraka dr�e�i loptu u ruci, dok za svaki slijede�i korak mora loptu voditi odbijaju�i je od poda, ili je mora dodati suigra�u.
Svi igra�i se slobodno kre�u po cijelom terenu, osim u prostoru 6 m ispred oba gola. U tom prostoru smije stajati samo po jedan �lan obrambene mom�adi koji se naziva vratar (golman). Ostali igra�i smiju iznad prostora od 6 m loptu poku�ati uhvatiti ili dodati samo u skoku, dakle za vrijeme leta.
Dvije osnovne faze igre za svaku mom�ad su faza napada i faza obrane. U fazi napada igra�i naj�e��e koriste formaciju s dva bo�na igra�a (lijevo i desno krilo), tri vanjska igra�a (lijevi vanjski, srednji vanjski i desni vanjski) te pivot ili centar. U obrani se koristi nekoliko razli�itih varijanti, koje ozna�avaju na�in postavljanja tj formacije obrambenih igra�a ispred svog prostora od 6 m. Tako se recimo koriste obrana 6-0 (�esti igra�a u ravnini ispred crte od 6 m), zatim 5-1 (pet igra�a u liniji te jedan ispred njih koji poku�ava ometati organizatora igre protivni�ke mom�adi), zatim 4-2 a rije�e se koristi i formacija 3-2-1. Mom�ad u napadu �e ovisno o formaciji obrane poku�ati na�i na�in da do�u �to bli�e golu u �to povoljniju poziciju za �ut na gol.
Obrambeni igra�i smiju do odre�ene mjere ometati napada�e u poku�aju dodavanja lopte ili �uta na gol. Ukoliko pri tome koriste udarce ili grubo potezanje protivnika jedan od dva suca �e dosuditi prekr�aj. Za izrazito grube prekr�aje mo�e se dobiti kazna �utog ili crvenog kartona, isklju�enja na dvije minute ili trajnog isklju�enja iz igre. Kod isklju�enja na dvije minute mom�ad nema pravo zamjene isklju�enog igra�a za vrijeme trajanja kazne. Prekr�aj se izvodi s mjesta gdje je po�injen osim u dva slu�aja:
ukoliko je prekr�aj napravljen u zoni deveterca a pri tom nije bilo izrazite prilike za postizanje gola, dosu�uje se tzv. deveterac, koji se izvodi s isprekidane crte deveterca na mjestu najbli�e prekr�aju
ukoliko je prekr�aj bio u zoni oko 6 m i to u trenutku izrazite �anse za postizanje pogotka (ve� upu�en �ut ili igra� koji je slobodan u izglednoj poziciji za �ut na gol) dosu�uje se kazneni udarac sedmerac. Kod izvo�enja sedmerca svi obrambeni igra�i moraju stajati iza prostora deveterca, a jedan napada� upu�uje izravni udarac na gol s pozicije sedam metara.
Rukomet se danas igra u mu�koj i �enskoj konkurenciji, te u razli�itim dobnim skupinama. Rukomet je i standardni olimpijski sport, u programu Igara neprekidno od Igara u Munchenu 1972. godine do danas.
- 19:11 -
ODBOJKA
Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparni�ke mom�adi natje�u na terenu s razapetom mre�om na sredini. Cilj igre je prebaciti loptu preko mre�e u protivni�ko polje na na�in da je protivnik ne uspije odr�ati u zraku i vratiti natrag preko mre�e na dozvoljen na�in prije nego li padne na teren
Povijest odbojke [uredi]
William G. Morgan (1870 - 1942), ro�en u dr�avi New York ostao je zapisan u povijesti kao stvoritelj odbojke, koju je originalno nazvao "Mintonette". Morgan je diplomirao na Springfield Collegeu gdje je upoznao James Naismitha, koji je 1891. godine izmislio ko�arku. Godinu dana nakon �to je diplomirao, Morgan odlazi na Holyoke (Massachusetts), gdje dobiva mjesto direktora fizi�kog odgoja. To mjesto mu je omogu�ilo direktan utjecaj na vje�be za rekreaciju, te razvoj sporta.
Njegovo vodstvo je odli�no prihva�eno i njegovi razredi su se svakodnevno pove�avali. Shvatio je da bi bilo dobro da izmisli neku rekreacijsku natjecateljsku igru kako bi svoj program u�inio raznovrsnijim. Ko�arka mu se u�inila kao dobar izbor, ali samo za mla�e �lanove, za one malo starije mu je trebala neka manje nasilna.
U to vrijeme Morgan nije nigdje mogao prona�i igru koja je sli�ila odbojci, pa ju je on stvorio iz svojih osobnih metoda treniranja i rekreacije. Opisuju�i svoje prve eksperimente, Morgan je rekao: "U potrazi za odgovaraju�om igrom, prvo mi je tenis pao na pamet, ali za njega su nam bile potrebne loptice, reketi, mre�a i ostala oprema pa sam od njega odustao, no ideja mre�e mi se u�inila zgodnom. Podigli smo mre�u na visinu od 1,98 metar, iznad glave prosje�nog mu�karca. Uz to nam je trebala i lopta. Prvo mi je pala na pamet ko�arka�ka, ali ta je bila prevelika i prete�ka."
Na kraju, Morgan je zamolio da u tvrtci A.G. Spalding i Bros. naprave odgovaraju�u loptu, �to su ovi i u�inili. Napravili su ko�nu loptu, �iji je opseg bio oko 65 cm, a te�ina oko 300 grama. Nakon toga, Morgan, s jo� dva prijatelja, pi�e prva pravila odbojke. Po�etkom 1896. godine u Springfieldu na YMCA Collegu organizirana je konferencija gdje su se okupili svi direktori fizi�kog odgoja YMCA-a. Na toj konferenciji je Morgan prvi puta demonstrirao novo stvorenu igru. Slo�io je dvije ekipe od po pet igra�a koji su prije same konferencije odigrali "Mintonette". Morgan je prisutnima objasnio da se je ova igra predvi�ena za dvoranu, ali da se mo�e igrati i na otvorenome. U igri je mogao sudjelovati neograni�en broj igra�a, a glavni cilj je bio odr�avati loptu u zraku, iznad mre�e, s jedne strane na drugu. Igra je na konferenciji vrlo dobro prihva�ena samo je promijenjeno ime u "Volley ball". Zanimljivo je spomenuti da se tijekom godina ime nije mijenjalo, osim �to je 1952. godine odlu�eno da �e se pisati kao jedna rije� (Volleyball).
Morgan je jo� poradio na pravilima igre i 1897. godine je iza�ao prvi priru�nik s glavnim podacima o igri i kao dodatak su iza�la i prva pravila odbojke.
Razvitak odbojke u svijetu [uredi]
Odbojka se u po�etku �irila po SAD putem sveu�ili�ta, da bi se 1900. godine pojavila i u Kanadi, �ime je Kanada postala prva strana zemlja u kojoj se po�ela igrati odbojka. Nakon toga po�inje se �iriti na sve strane svijeta: na Filipine, u Kinu, u Burmu, u Indiju, Japan, Meksiko, Europu, Afriku� Do 1913. se odbojka u Aziji toliko razvila da je uklju�ena u program Daleko-isto�nih Igara, organiziranih u Manili. Va�no je napomenuti da se u Aziji odbojka dugo godini igrala sa 16 igra�a u polju, da bi se pove�ao broj sudionika. U Americi je 1916. godine 200.000 ljudi igralo odbojku, �to na sveu�ili�tima, �to u �kolama, a igrali su je i mu�karci i �ene.
1918. pravila su promijenjena. Broj igra�a limitiran je na �est i dogovoreno je da �e dozvoljeni broj odbijanja lopte biti tri puta.
Do 30-ih godina odbojka je bila prvenstveno sport za zabavu i rekreaciju, koja se u razli�itim zemljama igrala po razli�itim pravilima, pa je postojalo samo par me�unarodnih turnira. Uglavnom su se odigravali turniri na dr�avnim razinama i putem njih je odbojka postajala sve zanimljiviji i natjecateljskiji sport, koji iziskuje sve vi�e psihi�ke i fizi�ke snage. 18. travnja 1947. godine stvorena je Me�unarodna odbojka�ka federacija FIVB u Parizu u svrhu promoviranja odbojke u svijetu, stvaranja zajedni�kih pravila igre, organiziranja me�unarodnih turnira, te uvr�tavanje odbojke u program Olimpijskih igara. FIVB je prvotno uklju�ivala 14 dr�ava �lanica, a danas ih ima 218, �ime je najve�i me�unarodni sportski savez na svijetu.
1948. godine u Rimu je odr�ano 1. Europsko prvenstvo u odbojci.
1949. odr�ano je u Pragu 1. Svjetsko prvenstvo.
1952. odigrano je 1. Svjetsko prvenstvo za �ene u Moskvi.
U tom razdoblju diljem svijeta se osnivaju nacionalne odbojka�ke federacije.
1955. u Tokyu je odigrano prvo prvenstvo Azije.
1957. odbojka biva uvr�tena u program Olimpijskih igara, a prve Olimpijske igre na kojima je
zaigrana odr�ane su 1964. godine u Tokyu.
90-tih godina 20. stolje�a raste popularnost i utjecaj odbojke na pijesku, varijante odbojke koja se igrala uglavnom na pla�ama na zapadnoj obali SAD-a i Brazila. Rast popularnosti te varijante kulminira uvr�tavanjem odbojke na pijesku u program Olimpijskih igara 1996. godine.
Tijekom zadnje dekade odbojka do�ivljava sve ve�i rast, a kvaliteta i masovnost na me�unarodnim natjecanjima neprestano raste.
Pravila igre [uredi]
Odbojka je sport koji obiluje brzinom i svestranim pokretima tijela pa se od igra�a o�ekuju brze reakcije, sabranost i trenutna snala�ljivost. Glavna obilje�ja dana�njih nacionalnih selekcija su snaga i visina, ali sposobnost ekipe i trenera da razvije nove taktike i strategije igre je ono �to donosi uspjeh na utakmicama.
Karakteristike igre [uredi]
Odbojka je timska (grupna) igra u kojoj se dvije ekipe od po �est igra�a bore na terenu dimenzija 18x9 metara. Po sredini igrali�ta razapeta je mre�a �iroka 1 metar i duga 9,5 metara. Razmak izme�u gornjeg ruba mre�e i tla je razli�it: 243 cm za seniore i 224 cm za seniorke.
Igrali�te je sredi�njom linijom podijeljeno na dva polja; na 3 metra od nje teku sa strane paralelne linije koje ozna�avaju zonu napada, a iza njih zonu obrane. Prostor za serviranje je iza zadnje linije i mo�e se slobodno servirati s bilo kojeg mjesta du� linije.
Po�etni udarac (servis) izvodi desni igra� stra�nje linije, nastoje�i da prebaci loptu u protivni�ko polje. Ako je servis izveden nepravilno ili ako je protivnik u toku nadigravanja bio uspje�niji, protivnik stje�e pravo serviranja.
Ekipa smije loptu taknuti tri puta u jednom poenu, a isti igra� ne smije odigrati loptu dvaput uzastopce (blok se ne vrijedi kao dodir, tako da kad igra� odigra blok, mo�e igrati jo� jednom).
Lopta ostaje u igri dok ne dodirne teren, zid ili neki predmet, odnosno dok netko od igra�a ne u�ini pogre�ku.
Pravila bodovanja [uredi]
2000.godine done�ena su nova pravila bodovanja u odbojci. Prema novim pravilima poeni se osvajaju poslije svake zavr�ene akcije, bez obzira na to koja ekipa je servirala. Prema prija�njim pravilima samo ona ekipa koja je servirala je mogla osvojiti poen.
Utakmice se igraju na tri dobivena seta od po 25 poena, a najvi�e se mo�e odigrati pet setova. Za razliku od prva �etiri seta, peti (koji se jo� zove i tie-break) se igra do 15 poena. U slu�aju izjedna�enog rezultata krajem seta, pobjedniku su potrebna dva poena razlike da bi zavr�io susret u svoju korist.
Libero [uredi]
Nakon Olimpijskih igara u Atlanti 1996. FIVB je za predstoje�e Olimpijske igre u Sydneyu 2000. godine uveo novog specijalnog igra�a: LIBERA. Libera je lako prepoznati na terenu jer nosi razli�itu boju dresa od svojih suigra�a i uvijek se nalazi u stra�njem dijelu terena gdje mo�e zamijeniti bilo kojeg igra�a. Libero ne smije servirati, sme�irati niti se rotirati s igra�ima na prvoj liniji terena, ali igra vrlo va�nu ulogu u prijemu protivni�kog servisa i obrani polja. Libero je uveden da bi uz pomo� bolje obrane polja poeni du�e trajali i da bi se dala prilika i ni�im igra�ima koji u dana�nje vrijeme nemaju velike �anse uspjeti kao napada�i ili op�enito igra�i prve linije.
Pravilo rotacije [uredi]
Tijekom igre svih �est igra�a se u polju rotiraju u smjeru kazaljke na satu, nakon osvojenog servisa. To je glavni klju� dvoranske odbojke - ne mo�e se cijelo vrijeme igrati s najboljim napada�ima na mre�i ili najboljim obrambenim igra�ima u pozadini. Prije servisa igra�i moraju biti na mjestima koje im redom pripada, a nakon servisa mogu zamijeniti mjesta, ali igra�i iz obrane ne smiju mijenjati igra�e na mre�i. Oni tako�er smiju sudjelovati u napadu, ali mogu sme�irati samo iza napada�ke linije (linije tri metra). Pravilo rotiranja obja�njava za�to tehni�ar ponekad izgleda kao da se "skriva" iza igra�a. Prije servisa, kao i ostali, i on mora biti na svom mjestu, a nakon servisa mo�e tr�ati na mre�u kako bi organizirao napad. Ako dotr�i na mre�u prije nego je protivnik odservirao, poen se daje protivniku.
Lopta
Nakon testiranja mnogih boja za odbojka�ku loptu FIVB je na Svjetskom prenstvu u Japanu 1998. godine predstavila loptu sa �utim, plavim i bijelim prugama. Njome je zamijenjena tradicionalna bijela lopta.
Elementi tehnike igre [uredi]
Servis [uredi]
To je po�etni udarac kojime po�inje svaki poen, izvodi se na po�etku seta i poslije svake pogre�ke. Igra� mora udariti loptu tako da lopta prije�e mre�u i pogodi unutar terena protivnika. Postoje dvije vrste servisa - gornji i donji, ali danas u vrhunskoj odbojci vi�e nitko ne servira donji servis. Najpopularniji servis je servis u skoku koji mo�e biti iznimno te�ak za prijem ako ima veliku brzinu i rotaciju.
Odbijanje podlakticama (prijem servisa, obrana polja) [uredi]
Primjenjuje se kod primanja protivni�kog servisa, obrane polja i prijema odbijenih lopti od bloka. Ruke se spajaju u tzv. �eki�, podlaktice su paralelne i unutarnji dio podlaktica je okrenut prema gore. Ovaj na�in odbijanja se koristi za prvi dodir s loptom kod prijema servisa i za efiksanu obranu polja kod sme�iranja protivni�kih napada�a. U dana�nje vrijeme kada je uveden libero kao igra� specijaliziran za ovu tehniku, libero preuzima glavni dio obrane terena kako u prijemu servisa tako i u obrani od protivni�kog sme�a.
Dizanje [uredi]
Dizanje je vr�no odbijanje lopte iznad glave koje se koristi da bi promijenilo smjer lopte od primljenog servisa i �to bolje pozicioniralo loptu napada�u. Tehni�ar naj�e��e odigrava drugu loptu u akciji. Dizanje je glavni takti�ki dio odbojke jer tehni�ar mora biti toliko dobar da svojim napada�ima omogu�i napad na mjestima gdje je blok protivnika najslabiji. Zato mora uz svoje igra�e stalno pratiti i protivni�ke, pogotovo njihovo kretanje na mre�i. U pravilu danas u postavi igra jedan diza�, no postoje jo� i ekipe koje igraju s dva diza�a.
Pucanje (sme�, sme�, smash) [uredi]
Ovo je najefikasniji i najatraktivniji oblik upu�ivanja lopte u polje protivnika, a time i postizanja poena. Lopta dignuta iznad razine mre�e hvata se u skoku u najvi�oj mogu�oj to�ki i �to ve�om brzinom i �to strmije upu�uje u protivni�ko polje.Jako ga je te�ko zaustaviti pogotovo ako je brz,no naj�e��e se zaustavlja �eki�em.
Blok [uredi]
Blok je prva linija obrane u odbojci i najefikasnija obrana od sme�a. Za blokiranje su zadu�ena tri igra�a koja se nalaze na mre�i. Oni mogu postaviti blok tako da prate protivni�kog tehni�ara i njegovo dizanje, pa se ravnaju po njemu ili da prije same akcije protivnika odlu�e da li �e poku�ati blokirati brzi napad sa sredine mre�e. Glavna zna�ajka dobrog bloka je prelazak rukama na drugu stranu mre�e u trenutku skoka, jer ako ruke blokera stoje ravno na bloku dobar sme�er �e to znati iskoristiti tako da �e bloker na kraju izblokirati sme�, ali na svoju stranu, naj�e��e sam sebi pod noge.
- 19:02 -
SHAKIRA
Shakira Isabel Mebarak Ripoll (Barranquilla, 2. velja�e 1977.), kolumbijska latino pop pjeva�ica i kantautorica.
�ivotopis [uredi]
Znana samo kao "Shakira" poznata je po svojim pjesmama, a neke od njih su: "Estoy Aqui", "Ciega, Sordomuda", "Ojos Asi", "Whenever, Wherever", "Underneath Your Clothes", "La Tortura", "Hips Don't Lie" "waka waka" i po svom provokativnom trbu�nom plesu i micanju bokovima. Trbu�ni ples nau�ila je od bake Libanonke. Govori portugalski, �panjolski, engleski i talijanski jezik.
Prvi album je izdala sa 14 godina.
Za vrijeme svoje svjetske turneje Oral Fixaton, Shakira je posjetila i Hrvatsku, odr�av�i koncert u Velikoj Gorici 15. srpnja 2006.
Diskografija [uredi]
Vista-xmag.pngPodrobniji �lanak o temi: Diskografija Shakire
Albumi [uredi]
* Magia (1991.)
* Peligro (1993.)
* Pies Descalzos (1996.)
* �D�nde Est�n los Ladrones? (1998.)
* Laundry Service (2001.)
* Fijaci�n Oral Vol. 1 (2005.)
* Oral Fixation Vol. 2 (2005.)
* She Wolf (2009.)
* Sale el Sol (2010.)
Rodno ime Shakira Isabel Mebarak Ripoll
Poznat/a i kao Shakira
Ro�en/a 2. velja�e 1977.
Mjesto ro�enja Barranquilla, Kolumbija
�anr/ovi Pop, �panjolski rock, pop rock, latino
Zanimanje Tekstopisac, glazbena producentica, plesa�ica, glumica
Instrument Vokal, gitara, usna harmonika, bubnjevi
Djelatno razdoblje 1990-ih - danas
Producentska ku�a Sony BMG, Epic
- 09:24 -
ENIS BE�LAGI�
Enis Be�lagi�, ro�en 6. januara 1975. godine u Doboju, je bosanskohercegova�ki pozori�ni i filmski glumac. Porijeklom je iz Te�nja. Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 2001. godine. Ostvario je uloge u vi�e od 30 predstava.
Filmografija [uredi]
Godina Ime filma Uloga Re�iser Napomena
1999 Wariors Hrvatski oficir Peter Kosminsky
2001 �udan pazar Danijela Gogi� Kratki film
2002 10 minuta Vojnik 1 Ahmed Imamovi� Kratki film
2003 Gori vatra Faruk Pjer �alica
2003 Ljeto u zlatnoj dolini Hod�a Sr�an Vuleti�
2004 Kod amid�e Idriza De�ko iz mahale Pjer �alica Cameo
2005 Ivkova slava Ibro Zdravko �otra
2005 Ram za sliku moje domovine Dervi� Elmir Juki�
2006 Duhovi Sarajeva Tref Dejan Radonji�
2006 Sve d�aba Marko Antonio Nui�
2007 Armin Putnik sa novinama Ognjen Svili�i�
TV serije [uredi]
* Na�a mala klinika
* Praonica
* Cimmer fraj
* Viza za budu�nost
* �ene s broja 13
* Super Bili
* Lud, zbunjen, normalan
Nagrade [uredi]
* Nagrada "Najbolji student" Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu
* Nagrada "Ve�ernjakova ru�a"
* Nagrada "Ve�ernjakov ekran"
- 09:20 -
utorak, 04.01.2011.
TO�E PROESKI
Todor �To�e� Proeski (Prilep, 25. sije�nja 1981. � Nova Gradi�ka, 16. listopada 2007.), makedonski pjeva� pop i tradicionalne glazbe
�ivotopis
Od malih nogu pokazivao je ljubav prema glazbi. Glazbeni talent naslijedio je od oca Nikole i majke Domenike. Glazbeno obrazovanje dobio je u muzi�koj �koli, te na skopskoj Muzi�koj akademiji. Do diplome su mu nedostajala samo dva ispita. Te ispite planirao je rije�iti na prolje�e 2008., a najvi�e ga veselio diplomski rad � cjelove�ernji klasi�ni koncert. Glazbenim finesama podu�avao ga je William Rey u New Yorku, gdje je i�ao na glazbeno usavr�avanje. Kod istog je u�itelja svojedobno i�ao i jedan od triju tenora: Luciano Pavarotti.
Karijera
Na prvom nastupu, kao desetogodi�njak, pjevao je �Ave Mariju� i ostavio publiku bez daha. Studirao je solo pjevanje i bio je jedan od najboljih studenata. Karijeru pop pjeva�a po�eo je s 15 godina, kada je sudjelovao na festivalu �Makfest�. Godinu dana poslije po�inje glazbenu suradnju s Grigorom Koprevom, �to se pokazalo dobitnom kombinacijom. Pjesme �Usne na usnama� i �Sunce u tvojoj zlatnoj kosi� otvaraju mu vrata makedonske glazbene scene. U vrlo uspje�noj 1999. godini, izdao je prvi album, �Negdje u no�i�, i odr�ao svoj prvi samostalni koncert. Usprkos tomu �to je nizao uspjehe, ostao je skroman. Kako je po�eo pjevati u tined�erskoj dobi, obo�avatelji su ga zasipali pli�anim igra�kama, kojih je imao napretak, pa je jednu posebnu sobu u svojoj ku�i u Kru�evu imao samo za njih. Njegova je rodna ku�a, zahvaljuju�i njegovoj popularnosti, postala turisti�ka atrakcija.
Godine 2002., kre�e na turneje izvan granica Makedonije. Velike uspjehe ostvaruje prvo u Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, a kasnije i u Hrvatskoj i Sloveniji. Glazbeni kriti�ari su ga nazivali pjeva�em an�eoskog glasa. No, veliku popularnost nije stekao samo iznimnim glasovnim mogu�nostima te je 2003. godine dobio Humanitarnu nagradu Majke Tereze za svoje brojne humanitarne nastupe. Kao UNICEF-ov veleposlanik dobre volje pomagao je djeci. Njegova pjesma �This world�, snimljena 2004. postala je UNICEF-ova himna.
Jo� ve�u slavu stekao je nakon nastupa na Eurosongu 2004. u Turskoj s pjemom �Life�, gdje je osvojio 14. mjesto. Mnogi se makedonski pjeva�i na makedonsko natjecanje za pjesmu Eurovizije nisu ni prijavili, uvjereni u To�etovu pobjedu, daju�i mu time iznimno priznanje kao pjeva�u.
Na hrvatsko tr�i�te probija se 2004., zahvaljuju�i suradnji s Tonijem Cetinskim, s pjesmom "Lagala nas mala". On ga je pozvao i da mu gostuje na turneji. Sve popularniji postaje izdavanjem albuma na hrvatskom jeziku �Dan za nas�, �ime je dobio priliku, da se �uje u hrvatskom eteru. Hrvatska publika brzo ga je prihvatila i zavoljela, a najbolji pokazatelj je izbor prema kojem je To�e Proeski izabran za najboljeg hrvatskoga pjeva�a i izvo�a�a, iako nije hrvatskog podrijetla. Imao je �etrdesetak pjesama na hrvatskom jeziku i 40 tisu�a prodanih albuma u Hrvatskoj u posljednje dvije godine. Jedini je inozemni pjeva�, koji je osvojio glavnu nagradu Hrvatskog radijskog festivala. Nakon pobjede na HRF-u rekao je, da mu nagrade nisu va�ne, ve� da pjeva za publiku: �Ljubav, tolerancija i to da svoj �ivot �ivimo kao da �emo �ivjeti milijun godina, to nas �inu ljudima�. Imao je velike hitove u duetima s Gocom Tr�an, Esmom Red�epovom, Tonijem Cetinskim i Antonijom �olom, koja je za njega napisala i mo�da njegov najve�i hit �Srce nije kamen�. To je bila najizvo�enija skladba na hrvatskim radijskim postajama 2006. godine. Posljednjih godina je trijumfirao na brojnim festivalima u dr�avama biv�e Jugoslavije. To�e nije nikad zaboravio svoje makedonske korijene, a makedonskoj narodnoj glazbi posvetio je album �Bo�ilak� (duga), gdje je najdojmljivija izvedba pjesme Zajdi, zajdi, jasno sonce.
Diskografija
1999. Nekade vo nokta
2000. Sinot Bo�ji
2001. Ako me pogleda� u o�i
2004. Dan za nas
2005. Pratim te
2006. Bo�ilak
2007. Igra bez granica
2009. The Hardest Thing
Smrt
To�e Proeski poginuo je u prometnoj nesre�i 16. listopada 2007. oko 6.20 sati na autocesti A3 Zagreb-Lipovac, na putu iz Skopja prema Zagrebu. Naime, njegov prijatelj i voza�, 32-godi�nji Georgij Georgijevski, izgubio je kontrolu nad vozilom marke Volkswagen Touareg i udario u teretni kamion. To�e je smrtno stradao na licu mjesta, zbog ozljeda vratne kralje�nice. Njegova menad�erica Ljiljana Petrovi� zadobila je lak�e, a voza� te�e tjelesne ozljede. U trenutku sudara, svi su spavali, uklju�uju�i i voza�a. Prema prvim informacijama nisu bili vezani za�titnim pojasevima, no to se kasnijim slu�benim vje�ta�enjem demantiralo. U sudaru, nisu se aktivirali zra�ni jastuci.
Ova vijest se brzo pro�irila balkanskim medijima, a kasnije su je prenijele i neke uglednije TV postaje. Makedonska televizija prekinula je emitiranje programa, kako bi objavila vijest o njegovoj smrti. U toj je zemlji, 17. listopada progla�en danom �alosti. Koliko je bio cijenjen u domovini govori podatak, da je predsjednik dr�ave nakon vijesti o pogibiji dao izvanrednu izjavu, te se uputio na trg i zapalio svije�u. Isto je u�inio i premijer. Predsjednik parlamenta kroz suze priop�io javnosti o odgodi rada parlamenta, a svoju izjavu za javnost dao je i poglavar Makedonske pravoslavne crkve. Svi su makedonski kafi�i, radijske i televizijske postaje spontano pu�tali samo njegove pjesme.
Svoj je posljednji intervju dao ve�er prije pogibije, u emisiji �Vrtele�ka� Vesne Petru�evske, u kojem je izme�u ostalog iznio i svoje planove u budu�nosti, koji se igrom sudbine ne�e mo�i ostvariti. Sama voditeljica istaknula je, da je To�e bio ne�to najbolje �to je Makedonija imala u posljednjih 50 godina i da je cijela dr�ava s nevjericom primila tragi�nu vijest, te da su gotovo svi gra�ani odmah po primitku vijesti, do�li mu iskazati po�ast paljenjem svije�a u Skopju i njegovom rodnom Kru�evu.
To�e je ispra�en 17. listopada uz prisustvo obitelji, velikog broja svojih �tovatelja, prijatelja, glazbenih suradnika s cijelog prostora Balkana.
To�e ukratko
25. sije�nja 1981. � ro�en je u Kru�evu u Makedoniji
1996. � zapo�inje njegova profesionalna karijera
1996. � pojavljuje se u holivudskom hitu �Mirotvorac� u prvoj sceni s njegovom najdra�om glumicom, Nicole Kidman
1999. � izdaje album prvijenac �Negdje u no�i� (�Nekade vo nokta�)
2000. � izdaje drugi album, �Sinot Bo�ji�
2001. � prvi rasprodani koncert u beogradskom Sava centru
2001. � zapo�inje suradnju s menad�ericom Ljiljanom Petrovi� i izdaje tre�i album, �Ako me pogleda� u o�i�
2003. � postaje UNICEF-ov veleposlanik dobre volje
2003. � osvaja priznanje za humanitarni rad � Statuu Majke Tereze
2004. � nastupa na izboru za Pjesmu Eurovizije � 14. mjesto s pjesmom �Life�
2004. � objavljuje album �Dan za nas�
2005. � objavljuje album �Pratim te�
2006. � pjesma �Srce nije kamen� postala najizvo�enija pjesma u hrvatskom eteru
2006. � u Makedoniji izlazi strip �Super To�e�, gdje je on prikazan kao junak koji se bori protiv piratstva
2007. � pobje�uje na finalnoj ve�eri Hrvatskog radijskog festivala na Hvaru
2007. � s Antonijom �olom snima pjesmu �Volim osmijeh tvoj� za kampanju koja djecu podu�ava pranju zubi
5. listopada 2007. � na Gradskom stadionu u Skoplju odr�ao posljednji veliki koncert
Rodno ime Todor Proeski
Poznat/a i kao To�e
Ro�en/a 25. sije�nja 1981.
Prilep, Makedonija
Umro/Umrla 16. listopada 2007.
Nova Gradi�ka, Hrvatska
�anr/ovi pop, makedonska tradicionalna glazba, klasi�na glazba
Zanimanje pjeva�, tekstopisac
Djelatno razdoblje 1996. - 2007.
- 19:58 -
MILAN STANKOVI�
Milan Stankovi� (srpski: 8;0= !B0=:>28[; Beograd, 9. rujna 1987.)[1] je srpski pop-folk pjeva� i predstavnik Srbije na Eurosongu 2010.[2] �iroj javnosti postao je poznat nakon nastupa u Zvezdama Granda 2007. u kojem je zahvaljuju�i brojnim glasovima publike stigao do superfinala.[1] Za predstavnika Srbije izabran je tijekom natjecanja 3 pa 1 za Oslo s pjesmom Gorana Bregovi�a Ovo je Balkan. Pjesma je pobijedila dobiv�i ukupno 58.428 glasova gledatelja.[3]
U popularnoj televizijskoj emisiji Zvezde Granda je bio me�u favoritima za pobjedu, me�utim mjesto pobjednika mu je preuzeo njegov kolega Du�an Svilar. U emisiji je nastupao s raznim pjesmama, koje su bile pop ili rock �anra, a njihovi prvobitni izvo�a�i su bili Zdravko �oli�, �eljko Samard�i� itd. Naro�itu popularnost je stekao izvode�i pjesmu Zdravka �oli�a �Krasiva�. Njegov za�titni znak je njegova frizura koja je gotovo jedinstvena na estradnoj sceni u Srbiji.
Godine 2007. njegovi singlovi se pojavljuju na kompilacijskim diskovima Zvezda Granda (u nakladi od 100.000 primjeraka). U svibnju 2009. iza�ao je njegov debitantski album Solo, koji se prodao u 50.000 primjeraka.[2]
Diskografija
2009. - Solo
Reference
� 1,0 1,1 Milan Stankovi�. RTS (3. o�ujka 2010). Preuzeto 14. o�ujka 2010.
� 2,0 2,1 D. S. (14. o�ujka 2010). Milan Stankovi� ide u Oslo (video). Danas. Preuzeto 17. o�ujka 2010.
� Milan Stankovi� na Pesmi Evrovizije. Beta. B92 (14. o�ujka 2010). Preuzeto 14. o�ujka 2010
- 19:53 -
STOJA
Stoja je poluotok, gradski turisti�ki predio i jedan od mjesnih odbora Grada Pule. Mjesni odbor Stoja obuhva�a podru�je gradskih �etvrti Musil, Vergarola, Sveti Petar, Barake, Valkane i gradskih turisti�kih predjela Valovine i Stoja smje�tenih na povr�ini od 2.955.950 m� na kojem �ivi 1.622 stanovnika. Gusto�a naseljenosti iznosi 548,7 st./km�.
Gradski turisti�ki predio Stoja zapravo je poluotok koji je malenom prevlakom na sjeveru spojen s kopnom i podru�jem Valovina. Sa zapadne strane poluotoka nalazi se uvala Valovine, a sa isto�ne strane uvala Stoja. Na ju�noj strani poluotoka izbo�uje se rt Stoja unutar velikog zaljeva Brankoras.
Na poluotoku se nalazi autokamp "Stoja" kojeg ljeti posje�uju brojni turisti. �itava obala na poluotoku zapravo je ogromna pla�a na kojoj se kupaju korisnici autokampa, ali i lokalno stanovni�tvo
- 19:51 -
SLA�ANA DELIBA�I�
Biografija
Ro�ena je 7. novembra 1968. u Kosovskoj Mitrovici. Godine 1986, udala se za �oleta �oganija, sa kojim ubrzo otvara plesnu �kolu i Sla�a tada postaje najpoznatija plesa�ica. Godine 1992. snimaju svoj prvi album "Storm", a 2 godine kasnije - 1994. album "Idemo na Mars" i postaju veoma poznata dens grupa. Posle petnaest godina braka, 2001. godine se razvode.
[C@548] Albumi
Sla�ana je 2001. godine snimila svoj prvi samostalni album sa nazivom "�esto �ulo". Pesme "Ne�u da slu�am la�i", "�ene", "Daj" i "Mo�nica" ubrzo su postali hitovi. Godine 2002. snima album "Sla�a zauvek - kraljica ritma", a hitovu su "Svake noci", "Iza�i", "Pusti me", "Na odre�eno". 2004. godine se proslavila najvi�e do tada sa album "Nekad i sad" i hitovima "Dupla doza", "U tvojoj sobi", "Hajde reci medu", "Hajde do�i" i "Nepodno�ljiva". 2007. snima album "Ba� to...", i pesme postaju hitovi leta: "Don perinjon (Poznata, vi�ena, slavna)", "Sedmi sprat", "Ne reci", "Veza bez obaveza", "Made in Serbia" i "Slaki".
[C@548] Diskografija
�esto �ulo - 2001.
�ene
Ne�u da slu�am la�i
Daj
Mo�nica
Mogu mi re�i
�esto �ulo
DJ
Opasan
Ne�u uspeti
Jo� te volim
Ti si pravi
Sladja zauvek kraljica ritma - 2002.
Svake no�i
Pusti me
Iza�i
Na odre�eno
Zauvek
�armantan
Kraljica ritma
Get on up
Srculence
Litica
�ta je to
Ne nije meni
O, mama
Svake no�i (Remix)
Ti si preko
Dupla doza - 2004.
Dupla doza
U tvojoj sobi
Pinokio
La�i me
Prorok
Hajde reci medu
Kazna
Hajde do�i
Nepodno�ljiva
Po nervima
Bas to... - 2007.
Don Perignon
Sedmi sprat
Ne reci
Veza bez obaveza
Ljubim ti rame
Hipnoza
Made in Serbia
Slaki
Crne o�i
Kasno je
5... - 2010.
Dlanovi
Hit u gradu
Prestani da me cima�
Umre�e� pod nekom suknjom
Zajedno
D�ek sa ledom
Ajmo sad u provod (feat. �ogani)
Bilderu
Slikaj me
5 minuta (feat. Elvir Meki�)
Dizel power (feat. Shwarz 93fukru)
- >102Y5=> 87 �http://sr.wikipedia.org/wiki/Sla%C4%91ana_Deliba%C5%A1i%C4%87�
- 19:49 -
SINAN SAKI�
Sinan Saki� (Loznica, 13. listopada 1956.) je srpski pjeva� narodne glazbe romskog porijekla.
Diskografija [uredi]
Mala �emsa (kompilacija singlova od 1978. - 1981.)
Miko, dru�e moj (1982.)
�to me pita� kako �ivim (1983.)
Pogledaj me (1984.)
Reci sve �elje (1985.)
Pusti me da �ivim (1986.)
Svi gre�imo (1987.)
�a�a po �a�a (1988.)
Reci �a�o (1989.)
Kad se vrate skitnice (1990.)
Na Balkanu (1991.)
Ljubila me ta �ena (1992.)
Korak do sna (1993.)
U meni potra�i spas (1994.)
Ru�a i trn (1995.)
Zoko, moja zoko (1996.)
Dodirni me (1997.)
Dr��se mile jo� si �iv (1998.)
Ne, ne daj da te ljubi (2000.)
Nisi vi�e zaljubljena (2001.)
Pijem na eks (2002.)
Emotivac (2005.)
To je moj �ivot (2009.)
Rodno ime Sinan Saki�
Ro�en/a 13. listopada 1956.
Mjesto ro�enja Loznica, Srbija
�anr/ovi folk
Instrument vokal
Djelatno razdoblje 1978
- 19:48 -
NEDELJKO BAJI�
Diskografija
Malo kockam, malo pijem (1992)
Eh, Neno, Neno (1994)
Usijanje (1996)
Ljubavnik (1997)
�e�nja, strast i mr�nja (1998)
Svetski �ovek (1999)
Do�lo vreme (2002)
Koktel ljubavi (2005)
Zapisano u vremenu (2007)
Puno ime Nedeljko Baji�
Datum ro�enja 9. jun 1965.
Mesto ro�enja �ipovo, SR Bosna i Hercegovina, SFRJ, (danas Republika Srpska, BiH)
Instrument Vokal
�anr Pop-folk
- 19:46 -
ACO PEJOVI�
Biografija
Zavr�io je srednju muzi�ku �kolu �Vasa Pavi� u Podgorici. Klavir je izu�avao u klasi profesora Katice Viksanovi�, a kontrabas u klasi profesora Pavela Aksemita. Svoj prvi javni nastup je bele�io 1993. godine sa grupom "Trag" iz Prijepolja, na festivalu �Beogradsko prole�e�. Do�ao je u Beograd 1994. godine i svoj prvi nastup je imao u Beogradskoj piceriji "Bata" na Zvezdari.
Aco Pejovi� je izdao svoj prvi album za Best Records 2000. godine. Na prvom albumu nalazile su se pesme: �Vi�a� li je dru�e moj�, �Crni rob�, �Prolaze dani, prolaze no�i� i druge. Dobio je nagradu �Oskar popularnosti� iste godine kao debitant. Usledila su mnoga gostovanja po zemlji i inostranstvu, intervjui, emisije.
Nakon toga, 2002. godine objavio je svoj drugi album pod nazivom "Prevara". Nastavio je svoju saradnju sa Zlajom Timoti�em i ovog puta sara�ivao je sa izdava�kom ku�om "Music Star Production". Izdvajaju se pesme "Pet minuta", "Ne diraj mi no�i", kao i pesma "Prevara" za koju je snimio i svoj drugi spot u karijeri, ali ovog puta u saradnji sa "Visual Infinity". Reditelj spota je Keki.
Aco je nastavio svoj uspon na estradi i 2004. godine u opu�tenoj atmosferi u studiju "Galaxy" sa vlasnikom i producentom Zlajom Timoti�em, snimio je svoj tre�i album "Opu�teno". Iste godine nastupao je na "Budvanskom festivalu" i osvojio je 2. mesto publike i 4. mesto �irija. Pesma "Opu�teno" za koju je Aco snimio spot u produkciji "Visual Infinity" inicira i dve nagrade, "Zlatni melos" i "Melco". Za spot 2005. godine dobio je nagradu za spot godine od TV Palma. U Vr�cu na manifestaciji "Dani estrade" dobio je nagradu za hit godine. Sa tre�eg albuma izdvaja se i pesma "Tahi" za koju je snimio spot sa Dejanom Mili�evi�em.
Uspe�no je zavr�io i svoj �etvrti album 2006. godine koji je izdao za "Grand produkciju". Najpopularnije pesme sa ovog albuma su "Neverna", "Jelena", "Litar krvi", "Spava� li" i druge.
Njegov poslednji album je izdat 2007. godine za "Grand produkciju" sa osam hitova kao �to su: "U mojim venama", "Seti me se", "Uvenu�e jasmin beli" i ostale pesme.
[uredi] Diskografija
2000. Album 1
2002. Prevara
2004. Opu�teno
2006. Neverna
2007. U mojim venama
2010. Aco Pejovi� 2010
Puno ime Aco Pejovi�
Datum ro�enja 18. april 1972.
Mesto ro�enja Prijepolje, SR Srbija, SFRJ
Aktivni period 2000 � danas
Instrument Vokal, klavir
�anr Pop-folk
- 19:44 -
�ELJKO SAMARD�I�
�eljko Samard�i� (ro�en 3. oktobra 1955. godine u Mostaru, Bosna i Hercegovina) je pop peva� popularan u biv�im jugoslovenskim republikama.
Najve�e uspehe ostvario je u Beogradu. Omiljen je na svim prostorima biv�e SFRJ.
[uredi] Diskografija
1994 Oko tvoje neverno
1995 Bilo je lepo
1995 Sudbina
1996 Jednom kad nam do�u sijede
1996 Sje�anje na ljubav
1997 Zveket srca
1998 Sve je moje tvoje
2001 Sentimentalan �ovek
2004 Poka�i mi �ta zna�
2005 The best of
2006 Lice ljubavi
2009 Kojim dobrom mila moja
- 19:42 -
�ELJKO JOKSIMOVI�
�eljko Joksimovi� (ro�en 20. aprila 1972) je srbijanski pjeva�. Osim u Srbiji, popularan je i u susjednim dr�avama
�eljko i Eurosong [uredi]
Na Eurosongu 2004. predstavljao je Srbiju i Crnu Goru pjesmom Lane Moje i time osvojio drugo mjesto iza ukrajinske pjeva�ice Ruslane.
2005. godine, opet je komponovao pjesmu koja se plasirala u nacionalnu selekciju za Euroviziju, ali je njegova pjesma Jutro, koju je izvodila Jelena Toma�evi�, osvojila drugo mjesto na izboru nakon podgori�ke grupe No Name koji su te godini predstavljali Srbiju i Crnu Goru na Euroviziji.
�eljko Joksimovi� 2006. godine komponuje muziku za pjesmu kojom je sarajevska grupa Hari Mata Hari predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu u Ateni 2006. godine.
Diskografija [uredi]
1999 �eljko Joksimovi� - �eljko Joksimovi� [City Records]
2001 �eljko Joksimovi� - Rintam [City Records]
2002 �eljko Joksimovi� - III, album [City Records]
2003 �eljko Joksimovi� - The Best Of (najbolje pesme) [City Records]
2005 Ivkova slava, The Soundtrack (�eljko Joksimovi�, Jelena Toma�evi� and Nikola Kojo)
2006 �eljko Joksimovi� - Ima ne�to u tom �to me ne�e� [City Records]
2007 �eljko Joksimovi� - The Platinum Collection [City Records]
2008 �eljko Joksimovi� - Beogradska Arena Live (DVD+CD)
Singles [uredi]
2004 �eljko Joksimovi� - Le�a o le�a [City Records]
2004 �eljko Joksimovi� - Lane moje CD+DVD [PGP RTS]
2004 �eljko Joksimovi� - Lane moje/Goodbye (maxi-single) [Warner Music Group]
2005 �eljko Joksimovi� & Tamee Harrison - I live my life for you [Automatik Records/Mascom records]
2007 �eljko Joksimovi� - Devojka [Minacord]
2007 �eljko Joksimovi� - Nije do mene [Minacord]
2009 �eljko Joksimovi� - Ljubavi (Minacord
Dr�ava Srbija
Karijera 1997 -
Ro�enje 20. april 1972. Valjevo, Srbija
�anr pop, folk
Izdava� City Records, Minacord
Album
Beogradska Arena Live The Platinum Collection Ima ne�to u tom �to me ne�e�
(2008) (2007) (2006
- 19:40 -
MILE KITI�
Milojko "Mile" Kiti� (Donji Cerani, blizu Dervente, Bosna i Hercegovina, 1. sije�nja 1952.), bosansko-hercegova�ki turbo folk pjeva�. Od po�etka njegove karijere do 1991., pjevao je u ijekavskom dijalektu. Godine 1992. po�etkom rata u BiH preselio se u Beograd i odlu�io je pjevati na ekavskom dijalektu, tradiciju vi�e popularnu u Srbiji . U�inio je to zbog svojih srpskih korijena.
�ivotopis [uredi]
Ro�en je u Donjim Ceranima, blizu Dervente u Bosni i Hercegovini. Kada je imao 13 godina preselio se u Sarajevo. Njegove prve pjesme pisane su u ijekavskom dijalektu hrvatsko-srpskog jezika u Bosni i Hercegovini. U osnovnoj �koli, Kiti� je vodio glazbenu sekciju u okviru koje je svirao kontrabas u tambura�kom orkestru �kole. Diplomirao je 15. svibnja, 1970. godine na prometno-tehni�koj �koli u Sarajevu. Sa �esnaest godina je pjesmom "U svijetu sam �ivot ostavio" pobjedio na manifestaciji 'Prvi glas Vogo�ca'. 1974. godine objavio je svoj prvi singl "O, gitaro". Pjevao je u najelitnijim lokalima u Sarajevu. Od 1974. do 1980. je svirao elektri�nu gitaru u sastavu 'Princovi'. Sastav je dobio ime po automobilu 'Prince'. Njegov uspjeh je po�eo kada se pridru�io ansamblu 'Ju�ni Vetar'.
Tijekom rata on i njegova obitelj preselili su u Beograd. Smrt njegovog ne�aka bio je velik gubitak za njega i njegovu obitelj. U Beogradu se upoznao sa ekavskim dijalektom koji je popularniji u Srbiji.
S biv�om suprugom Bosiljkom ima k�er koja se zove Sanja. Danas �ivi sa svojom drugom suprugom, Martom Savi� (tako�er pjeva�icom) i s k�erkom Elenom u Beogradu. Imaju drugi dom u Hannoveru, Njema�ka. Tako�er je djed jer njegova starija k�er ima ve� dvoje djece.
Karijera [uredi]
Svoju glazbenu karijeru zapo�eo je 1982. godine, kada je objavio svoj prvi studijski album Moja slatka mala. U to vrijeme ne stje�e veliku popularnost, nakon �to je 1983. izdao album Jorgovani plavi, 1984. godine ulazi u 'Ju�ni Vetar'. Godine 1984. postao je poznat sa svojom pjesmom "�a�a ljubavi". Pjevao je s pjeva�ima Sinanom Saki�em, Draganom Mirkovi�, Kemalom Malov�i�em i �emsom Suljakovi�. Oni su svi bili ugovorom vezani sa ansamblom 'Ju�ni Vetar'.
Diskografija [uredi]
Albumi s Ju�nim Vetrom: [uredi]
1984. �a�a ljubavi
1985. Ja ne�u ljep�u
1986. Kockar
1987. Mogao sam biti car
1988. �to da ne
1989. Osvetnik
1990. Stavi karte na sto
1991. Gledaj me u o�i
1992. �ao, Jelena
1993. Vuk samotnjak
1994. Moj sokole
1995. Okreni jastuk
Nakon posljednjeg albuma Okreni Jastuk 1995. Mile napu�ta Ju�ni Vetar i odlazi u 'PGP-RTS' gdje po�inje izvoditi pjesme modernijim zvukom od onog �to je prije radio. Tada nastaju uspje�ni albumi Ratnik za ljubav (1996.) i Ostaj ovde (1997.)
1998. Ulazi u 'Grand Production' kada izlazi njegov novi album Do sre�e daleko, do Boga visoko'.
1999. je izdao album "Tri �ivota", te 2000. godine izdaje album "Zlato Srebro, Dukati".
Albumi s Grand Productionom: [uredi]
2001. Plava Ciganka
2002. Policijo, oprosti mi
2004. Zemljotres
2005. �ampanjac
2008. �anker
Danas jo� pjeva na koncertima diljem svijeta, uklju�uju�i SAD, Njema�ku, Austriju, �vicarsku i naravno Balkan.
Albumi 82.-83. [uredi]
1982. Moja slatka mala
1983. Jorgovani plavi
Albumi PGP-RTS [uredi]
1996. Ratnik za ljubav
1997. Ostaj ovde
Singlice [uredi]
1974. "O, gitaro" & "Sanjam li to mo�da ljudi"
1975. "�ija si ljubav" & "Ja �elim da sam sunce"
1977. "Brigu brinem" & "Ti mi be�e sve �to sam imao"
1980. "Mala iz Novog Pazara" & "Ljubavi na�e sad nema vi�e"
1981. "Aldijana" & "Dvoje zaljubljenih
Rodno ime Milojko Kiti�
Poznat/a i kao Mile Kiti�
Ro�en/a 1. sije�nja 1952.
Mjesto ro�enja Donji Cerani
�anr/ovi Turbo Folk
Zanimanje Glazbenik
Djelatno razdoblje 1974. - danas
Producentska ku�a Grand Production
- 19:38 -
HALID BE�LI�
Halid Be�li� (20. novembar 1953, Vrapci kod Kne�ine, Sokolac, Bosna i Hercegovina) je bosanskohercegova�ki pjeva� narodne muzike
Biografija [uredi]
Halid Be�li� je ro�en 20. novembra 1953. godine u zaseoku Vrapci, kod Kne�ine, op�ina Sokolac. Amaterski se po�eo baviti muzikom, odnosno pjevanjem jo� kao u�enik osnovne �kole, kroz razna kulturno-umjetni�ka dru�tva, a najdu�e vremena je proveo u KUD "Zija Dizdarevi�". To je potrajalo sve do odslu�enja vojne obaveze u biv�oj Jugoslaviji. Nakon povratka iz vojske, svoju estradnu karijeru je aktivirao kroz nastupe u poznatim sarajevskim i drugim restoranima, �to je potrajalo nekih 5-6 godina.
Prvu �singl plo�u� je snimio 1979. godine od kada po�inje njegov uzlazni put uspjeha i popularnosti na bosanskoj, odnosno balkanskoj estradnoj sceni. Rezultat Halidovog rada od 1979. godine do 2003. je 16 snimljenih albuma, kao i dva albuma u�ivo, koji su prodani u milionskim nakladama raznih nosa�a zvuka. Odr�ao je na hiljade solisti�kih koncerata �irom svijeta.
Mo�e se naglasiti, da je Halid Be�li� dao ogroman doprinos na humanitarnom planu za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-95). Odr�ao je preko 500 humanitarnih koncerata �irom zapadne Evrope.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za muzi�ka ostvarenja i dostignu�a. �lan je Udru�enja muzi�ara BiH.
Sarobra�ajna nesre�a [uredi]
10. marta 2009. godine Halid Be�li� je te�ko povrije�en u saobra�ajnoj nesre�i u naselju Kobilja Glava kod Sarajeva kada je u automobilu marke �koda superb sletio s ceste.[1] Be�li�, koji nije bio vezan pojasom imao je nekoliko povreda na licu i desnom oku. Poku�aji za spa�avanje njegovog desnog oka su poduzimani u mnogim bolnicama u Bosni i Hercegovini, Turskoj i Belgiji ali bez uspjeha. Od svog oporavka odr�ao je dva velika koncerta u Zagrebu krajem Oktobra 2009. godine.
Diskografija [uredi]
1979 - Singlovi
1981 - Sijedi starac
1982 - Pjesma samo o njoj
1984 - Ne�u, ne�u dijamante
1985 - Zbogom no�i, zbogom zore
1986 - Zajedno smo ja�i
1986 - Otrov mi dajte
1987 - Eh kad bi ti
1988 - Mostovi tuge
1990 - More i planine
1991 - Ljiljani
1993 - Grade moj
1996 - Ne zovi me, ne tra�i me
1997 - Robinja
2000 - U ime ljubavi
2003 - Prvi poljubac
2007 - 08
Ro�en 20. novembar 1953. (1953-11-20) (57 godina)
Bosna i Hercegovina
- 19:33 -
DARA BUBAMARA
Radojka "Rada" Ad�i� (ro�ena 21. svibnja 1976. u Novom Sadu, Srbija) poznatija kao Dara Bubamara, je pjeva�ica narodne i turbofolk glazbe.
Biografija [uredi]
Radojka Ad�i� je jo� u osnovnoj �koli pokazala naklonost prema pjevanju i glumi. Pristupanjem �kolskom zboru razvija svoj talent za pjevanje. Sa 11 godina po�inje se natjecati i pojavljivati na raznim glazbenim manifestacijama �irom biv�e Jugoslavije.
Ubrzo poslije toga bila je gost na koncertu Lepe Luki�. U 12. godini predstavlja Vojvodinu na "Zmajevim de�ijim igrama" u Novom Sadu i osvaja prvo mjesto. Dvije godine kasnije pobje�uje na manifestaciji �Najlep�i glas Jugoslavije�.
1989. pristupa bendu �Dara Bubamara Show Band� sa kojim kre�u i njena prva honorarna gostovanja. Pet godina kasnije snima prvi album �Ko�ava sa Dunava� sa istoimenom pjesmom koja je ubrzo postala hit.
Po izlasku iz grupe nastavlja solo karijeru u suradnji sa produkcijom �Grand Grand�.
Neke od najpoznatijih Darinih pjesama su: �Ja ne�u da ga vidim�, �Opa, opa� �Vero nevero�, �Sebi�na�, �Pali mali�, �Dodirni me�, �Mami, mami � i �Sangrija�.
Diskografija [uredi]
Ko�ava sa Dunava (1992.)
�eljo moja (1994.)
Svi su tu (1997.)
Nisu to ki�e (1999.)
Opa Opa - Best of (2000.)
Dvojnica (2001.)
Polje jagoda (2003.)
Bez milosti (2005.)
Dodirni me (2007.)
Dara Bubamara 2010 (2010.)
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Dara_Bubamara"
Rodno ime Radojka Ad�i�
Poznat/a i kao Dara Bubamara
Ro�en/a 21. svibnja 1976.
Mjesto ro�enja Novi Sad
Prebivali�te Beograd
�anr/ovi turbofolk
Zanimanje glazbenica
Djelatno razdoblje 1989. - danas
Producentska ku�a Grand Production
- 19:32 -
COLONIA
Colonia je naziv popularnog hrvatskog glazbenog sastava iz Vinkovaca
Povijest sastava [uredi]
Nastala je kao plod suradnje Borisa i Tomislava, radijskih voditelja i producenata, i Ire, koja im je pjevala vokale pri snimanju reklama i d�inglova. Ime Colonia potje�e od rimskog naziva za Vinkovce, grad u kojem su odrasli Boris i Tomislav.
Za dance glazbu su se opredijelili zato �to su i Boris i Tomislav radili kao DJ-evi po clubovima, pa su dobro znali �to ta vrsta glazbe zna�i ljudima �eljnim ritma i plesa.
Prvi album prodan je u 36 tisu�a primjeraka, drugi u 42, a tre�i prema�uje 60 tisu�a primjeraka.
Indira [uredi]
Indira (Ira) Vladi� je pjeva�ica grupe i obrazovani glazbenik.
Ira se rodila 15. rujna 1973. godine u �upanji, od oca Franja i majke Ismete. Igru klikera s dje�acima prekinula je kad je s tek navr�enih devet godina po�la u muzi�ku �kolu "Sre�ko Albini" u �upanji, gdje je ostala punih �est godina.
U dvanaestoj godini postaje �lan �upanijskog orkestra limene glazbe, gdje punih 13 godina svira klarinet. U osmom razredu osnovne �kole osniva band s �etiri drugarice - "Zauvijek mladi". Band se uskoro raspada i slijede godine njezina lutanja po raznim grupama.
U jesen 1993. zapo�ljava se u �upanijski ured za op�u upravu, gdje je provela �etiri godine rade�i po osam sati dnevno i poku�avaju�i da zaradi �to vi�e novca, koji bi ulo�ila u glazbu. Tada se na pragu njezinog doma pojavljuje Boris i predla�e joj da pjeva u bandu koji jo� nema ni ime, ali on je siguran da �e posti�i uspjeh.
Boris [uredi]
Boris �ur�evi� je autor sviju tekstova i glazbe, 0 zajedno s Tomislavom radi i aran�mane. Ro�en je 15. o�ujka 1973. godine u Vinkovcima.
Prvi band je osnovao s dru�tvom iz �kole. Uz pomo� ra�unala i klavijatura sklada svoje prve pjesme. Bila je to rap glazba glupih tekstova. Krajem osamdesetih i po�etkom devedesetih godina, sa svoja dva najbolja druga osniva novu grupu i snima pet demo kaseta disco glazbe, koje ne nalaze svjetlost dana, jer disco vi�e nije u modi - nastupa vrijeme housea.
Krajem 1993. godine, Boris se vra�a u rodne Vinkovce i po�inje raditi na VFM radiju i kao DJ i producer. Zahvaljuju�i tom poslu, upoznaje Iru i Tomislava. U studiju CBS snima svoj prvi single "Nek vatre gore sve" koji se po�inje vrtiti po svim radio stanicama i dovodi ga do sklapanja ugovora s diskografskom ku�om CBS. Osniva Coloniu.
Tomislav [uredi]
Tomislav Jeli� (umjetni�ki DJ Kameny) klju�na je osoba za �ive nastupe Colonije, radi na aran�manima za pjesme i glavna je osoba za kontakt s javno��u. Ro�en je 2. svibnja 1973. godine u Vinkovcima.
Vi�e godina radio je u diskotekama kao DJ i u Radiju VFM iz Vinkovaca u kojem je upoznao Borisa i Iru.
Diskografija [uredi]
Vatra i led, (Crno Bijeli Svijet, 1997.)
Ritam ljubavi, (Crno Bijeli Svijet, 1999.)
Ja�a nego ikad, (Crno Bijeli Svijet, 2000.)
Milijun milja od nigdje, (Croatia Records, 2001.)
The best of volume 1, (Croatia Records, 2001.)
Oduzima� mi dah, (maxi) (Croatia Records, 2002.)
Izgubljeni svijet, (Croatia Records, 2002.)
Svjetla grada, (maxi) (Croatia Records, 2002.)
Dolazi oluja, (Croatia Records / Colonia production, 2003.)
Obi�an dan, (maxi) (Croatia Records / Colonia production, 2004.)
Najbolje od svega, (Menart Records, 2005.)
Gold edition, (Croatia Records / Colonia production, 2005.)
Do kraja, (Menart Records, 2006.)
Do kraja , (limited edition) (Menart Records, 2007.)
Mirno more , (promo) (Menart Records, 2008.)
Pod sretnom zvijezdom, (Menart Records, 2008.)
Pod sretnom zvijezdom , (limited edition) (Menart Records, 2008.)
Avantura zove me , (promo) (Menart Records, 2008.)
La�u o�i moje , (promo) (Menart Records, 2009.)
Retroactive Early Years , (Menart Records, 2010.)
X , (Menart Records, 2010.)
Osnivanje 1996.
Mjesto Hrvatska
�anr/ovi dance, pop, house, electro
Djelatno razdoblje 1996.-danas
Producentska ku�a Menart Records
- 19:24 -
JELENA KARLEU�A
Jelena Karleu�a (srpski 5;5=0 0@;5CH0; Beograd, 17. kolovoza 1978.) je srpska pop pjeva�ica
Karijera [uredi]
Jelena Karleu�a je k�i voditeljice Divne Karleu�e i beogradskog policajca Dragana Karleu�e.
Prvi album ("Ogledalce") objavljen je 1995. godine, kada je Karleu�a imala 16 godina. Tre�i album je izdan za ku�u "ZAM", a Karleu�a goli�avim slikama izaziva pa�nju javnosti.
�etvrtim albumom Karleu�a definitivno dobiva status srpske pop superzvijezde.
Peti album je izdala za "Grand Production" 2000. godine. Me�utim, ubrzo po izlasku CD-a njen tada�nji de�ko, Zoran Davidovi� �anda, poduzetnik �ije se ime spominjalo u kontekstu kriminala[nedostaje izvor], je ubijen, a Karleu�a je prekinula promociju. 2001. godine je izdala �esti album, za ku�u "Best music" Zorana Ba�anovi�a. Poslije ovoga Karleu�a je potpisala ugovor sa gr�kom ku�om "Heaven music" i po�ela razmi�ljati o me�unarodnoj karijeri.
Karleu�u od tada nazivaju i "MTV Djevojka", zbog vijesti o njenoj me�unarodnoj karijeri, a na srpskoj televiziji Pink su emitirane reporta�e o snimanju najnovijih spotova koji su trebali biti premijerno emitirani upravo na MTV-u. Nekoliko puta je radila sa Dejanom Mili�evi�em, poznatim fotografom i redateljem video-spotova �ije fotografije naj�e��e objavljuju tabloidi.
Zbog sukoba sa estradnim kolegicama Darom Bubamarom, Gocom Tr�an, Gogom Sekuli�, Svetlanom Ra�natovi� i drugim, kao i politi�kim i duhovnim li�nostima u Srbiji - �eljko Ra�natovi� Arkan, Otac Pavle itd., �esto je bila tema "�utog tiska". Poznata je tako�er i zbog kratkog tromjese�nog braka sa Bojanom Kari�em kojem je, kako pi�u tabloidi, bila nevjerna[nedostaje izvor], no to se nikada nije dokazalo, s obzirom da je Jelena rekla da Bojan zna da ti navodi nisu istiniti, no on i dalje nije opovrgnuo te navode. Drugi skandal je bio njen spot za pjesmu "Slatka mala" u kojem Karleu�a ple�e sa transvestitima, kao i "Upravo ostavljena", u kojem se vidi razapeta kao Isus Krist �to je rekla da predstavlja neshva�enu nju u Srbiji, isto kao �to je i Isus bio svojevremeno, a na fotografijama objavljenim u tabloidu "Svet" Karleu�a ljubi kri�.
Najnovijim singlom, pa potom i albumom "JK Revolution" Karleu�a planira osvojiti i doma�e tr�i�te, ali kako je sama rekla: "Na velika vrata." �elja joj je odr�ati veliki koncert u Domu sportova u Zagrebu.
2008. godine (u lipnju) Jelena se udala za srpskog reprezentativca i Werderovog nogometa�a Du�ka To�i�a te mu 7. rujna 2008. godine rodila k�er Atinu, a 7. rujna 2009. drugu k�er Niku.
Diskografija [uredi]
Godina Naziv albuma Popis pjesama
1995. Ogledalce Ogledalce
Gde smo pogre�ili mi
Najbolja drugarice
Da mi nisi drag
Bi�u tvoja
Lagao si, lagao
Suze, devoja�ke
Dala sam ti no�
1996. �enite se momci Ho�u sa tobom
Tvojom ulicom
Moji drugovi
Ne mrzim te ni sad
Sad smo stranci postali
Sad znam
Mogu biti pamuk
A sad idem
1997. Ve�tice, vile Antihrist
Ve�tice, vile
Cicija
Grom nek' ubije
Oko crno
Ko ovu dramu re�ira
Zemlja se zaustavlja
Ko�uljica
1998. Jelena �ena zmija
Ne veruj �enama
Sudbinu poreci
Jelena
Kume
�ene vole dijamante
Kraljica i sluga
Zar sam ja to zaslu�ila
1999. Gili, gili Oro osmoro
Beznade�an slu�aj
Gili, gili
Zamena za ljubav
Trauma
Na�a �ena
Lepa mlada
Sve joj moje daj
2001. Za svoje godine Luda�a
Bezobrazna
Pregorela
Bye, bye
Za tobom hodam ja
Pa, naravno
Nije ona nego ja
Mene pale
Balada za Zorana
2002. Samo za tvoje o�i Manijak
Samo za tvoje o�i
Pazi se
Moj dragi
Ne, ne, ne
Radoznala
Jo� te volim
Zar ne
Love
Manijak - rmx
2005. Magija Slatka mala
Magija
Nisi u pravu
Da te nisam prevarila
Ne smem da se zaljubim u tebe
Upravo ostavljena
Ide maca oko tebe
Kra�a
Sve je dozvoljeno
Moli me
2008. JK Revolution Tihi ubica
Testament
Ko ti to baje
Saki
Casino
Jedna Noc I Kajanje
Pamet U Glavu
Bas Je Dobro Biti Ja (Feat. Marcus)
Mala
Mala (Teatro Mix)
2008. Duet sa Galetom Mani se
2009. The Diamond Collection CD 1
CD 2
2010. Insomnia Insomnia (duet sa Mirza Hamzi� Hamza
Rodno ime Jelena Karleu�a
Ro�en/a 17. kolovoza 1978. Beograd
�anr/ovi Pop
Zanimanje pjeva�ica
Djelatno razdoblje 1995. - danas
- 19:22 -
�AKO POLUMENTA
Sakib "�ako" Polumenta (ro�en 27. mart 1968. u Bijelom Polju) je crnogorski folk pjeva�.
[uredi] Diskografija
Ej, sudbino (1993.)
Skitnica (1995.)
Hej, �eno (1997.)
Aman, Aman (1999.)
Od ljubavi oslepeo (2000.)
Di�em za tebe (2002.)
Uvijek blizu (2004.)
Najbolje do sada... (2005.)
Karta za budu�nost (2006.)
Sanjao sam san... (2008.)
Puno ime Sakib Polumenta
Datum ro�enja 27. mart 1968.
Mesto ro�enja Bijelo Polje, SR Crna Gora, SFRJ
Aktivni period 1993 � danas
Instrument Vokal
�anr Pop-folk
- 19:20 -
SA�A MATI�
Aleksandar Sa�a Mati� je popularni srpski peva�. Ro�en je 26. aprila 1978. godine u Drvaru, Bosna i Hercegovina. Ima brata blizanca, Dejana Mati�a, koji je tako�e popularni peva�. Obojca su slepi.
Tokom rata u Bosni, sa svojom porodicom se preselio u Beograd. Zavr�io je ni�u i srednju muzi�ku �kolu u Zemunu, odsek klavir
[uredi] Karijera
Karijeru je zapo�eo 8. marta 1994. godine u tr�nici na Banovom Brdu.
Tri godine je pevao u klubu �panac, koji se nalazi u okviru Studentskog grada, u Novom Beogradu. Tada je bio popularan po idealnom interpretiranju pesama Harisa D�inovi�a.
Prvi album je objavio 15. marta 2001. godine i odmah je stekao �iroku popularnost.
[uredi] Albumi
Maskara (2001)
Kad ljubav zakasni (2002)
Zbogom ljubavi (2003)
An�eo �uvar (2005)
[uredi] Hitovi
Maskara
Neke ptice nikad ne polete
Kad ljubav zakasni
Ruzmarin
[uredi] Nagrade
2003. - Budvanski festival
2003. - Ohridski trubaduri
- 19:19 -
DADO POLUMENTA
Damir Dado Polumenta (*29. avgusta 1982. u Bijelom Polju u Crnoj Gori) je crnogorski peva� narodne muzike.
On isti�e, da mu je gluma, jedina neostvarena ljubav, ali veruje, da �e jednog dana i taj svoj san realizovati. Od malih nogu je zavolio muziku i po�eo amaterski pevati i svirati[tra�i se izvor od 01. 2010.].
�Godine 1998. se na nastupu pojavljujem pred tri hiljade ljudi, i tog trenutka shvatam da je najve�e priznanje za �ovjeka kada ga vole zbog onog �to jeste�
(ka�e Damir Polumenta povodom svog prvog nastupa.)
[tra�i se izvor od 01. 2010.]
Sa stricem �akom Polumentom (koji je imao veliki uticaj na njegovu karijeru[tra�i se izvor od 01. 2010.]) je snimio pesmu �Ljep�a od no�i".
[uredi] Diskografija
Jasmina (2000)
100 stepeni (2005)
Volim te... (2007)
Kafa Espresso ... (single) (2007)
Moja srno (single) (2008)
Zauvijek tvoj (2008)
Ime po ro�enju Damir Polumenta
Poznat i kao Dado
Datum ro�enja 29. avgust 1982.
Mesto Bijelo Polje, SR Crna Gora, SFRJ
�anr Pop-folk
Zanimanje Peva�
- 19:13 -
SELMA BAJRAMI
Selma Bajrami (rodjena 4. jula 1980. godine u Tuzli) je poznata bosanskohercegova�ka pop-folk pjeva�ica. Prvi album pod nazivom �Kad suza ne bude� snimila je u Beogradu u studiju �Time�. Autor pjesama je bio Mili� Vuka�inovi�. Drugi album je ra�en u studiju Mi�e Nikoli�a. Sa njega, pored naslovne pjesme �Ljubav si ubio gade�, izdvojile su se i pjesme ��ivot lije�i rane� i �Pijanica�. Svoj slijede�i album i prvi u produkciji Dejana Abadi�a, koji je iza�ao pod nazivom ��ena sa Balkana�, donio je neki novi zvuk, pjesme poput �Nano�, ��korpija�, ��ena sirena� i �Bi�e� moj� su krenule prema vrhovima pop-folk top lista. Zahvaljuju�i pjesmi ��ena sirena� Selma je od publike i kolega dobila nadimak koji, prema sopstvenim rije�ima s ponosom nosi[citat potreban]. Autori pjesama na Selminom albumu koji je iza�ao 2005. godine pod nazivom �Kakvo tijelo Selma ima� su bili Dragan Brajovi� Braja, Dragi�a Ba�a i Nanin iz Tuzle. Zanimljivo je da je tekst za pjesmu �ljubavi jedina� napisala sama Selma[citat potreban]. Ovo je bio drugi album ura�en u produkciji Dejana Abadi�a. U pauzama izme�u snimanja albuma Selma je imala par izleta u �anr zabavne muzike. Njen rad sa grupom �IF� iz Tuzle ostao je veoma zapa�en, kao i njeno u�e��e na �Eurosongu� sa pjesmom Ranka Bobana �Zaljubljena�.
Diskografija [uredi]
Kad suza ne bude
Ljubav si ubio gade (1998)
Revolucija (2001)
�ena sa Balkana (2003)
Kakvo tijelo Selma ima (2005)
Ostrvo tuge (2007)
- 19:08 -
BOBAN RAJEVI�
Boban je hrvatsko prezime te srpsko i crnogorsko osobno ime.Me�u Srbima i Crnogorcima Boban se rabi kao skra�eno ime od Slobodan.
Boban mo�e zna�iti:
Ervin Boban-hrvatski nogometa�
Gordana Boban-BiH glumica
Ljubo Boban-hrvatski povjesni�ar
Marcel Boban-hrvatski nogometa�
Mate Boban-hrvatski politi�ar iz BiH
Rafael Boban-hrvatski politi�ar i �lan usta�kog pokreta
Ranko Boban-hrvatski pjeva� iz BiH
Vjekoslav Boban-hrvatski pisac iz BiH
Zvonimir Boban-hrvatski nogometa�
Slobodan "Boban" �ivojinovi�-srpski tenisa�
Eug�ne Boban-francuski kolekcionar
Boban Markovi�-srpski truba�
Boban Babunski-makedonski nogometa�
Boban Nikoli�-srpski nogometa�
Boban Maksimovi�-srpski nogometa�
Boban Bajkovi�-crnogorski nogometa�
Boban �abarkapa-crnogorski nogometa�
Boban Rajovi�-crnogorski pjeva�
- 08:47 -
GOGA SEKULI�
Gordana Goga Sekuli� (Pljevlja, 27. velja�e 1977.), crnogorska turbo-folk pjeva�ica. Popularna je u Srbiji i ostalim dr�avima biv�e Jugoslavije.
Diskografija [uredi]
2000. Ljubavnica
2001. I lep�a i bolja
2002. Opasno po �ivot
2003. Po zakonu
2006. Srce na pauzi
2008. Zlatna koka
- 08:44 -
DRAGANA MIRKOVI�
Dragana Mirkovi� (Kasidol, 18. sije�nja 1968. ) jedna je od najpopularnijih srpskih turbofolk i pop-folk pjeva�ica. Popularna je u cijeloj biv�oj Jugoslaviji, u Bugarskoj, Rumunjskoj i u Turskoj
�ivotopis [uredi]
Odrasla je u �estero�lanoj obitelji u Kasidolu u blizini Po�arevca. S glazbom se upoznala zahvaljuju�i svom djedu Dragutinu, kojeg je slu�ala dok je svirao harmoniku. S 5 godina nau�ila je prvu pjesmu "Devojka sokolu zulum u�inila". Njena glazbena nadarenost je brzo primje�ena, jer je sudjeluju�i na lokalnim natjecanjima privukla pa�nju va�nih ljudi iz "Diskosa" koji su joj ponudili snimanje albuma.
Njen prvi album bio je "Imam de�ka nemirnog" koji je postao veliki hit i prodan je u 160.000 primjeraka. Sljede�ih godina snima nove albume. Kao �lan "Ju�nog vetra" imala je koncerte diljem Jugoslavije. Na koncertu na "Ta�majdanu" pjevala je pred rekordnih 11.000 ljudi.
Nagli uspon po�eo je u devedesetima. Prelazi u diskografsku ku�u "ZaM" i snima jedan od najprodavanijih albuma ikada.[nedostaje izvor] Nakon udaje za Tonija Bjeli�a nakratko se povla�i iz javnosti, a u folk vode vra�a se 2004. godine albumom "Trag u vremenu".
Pretposljednjim albumom "Lu�e moje", u produkciji srpske nacionalne televizije, izaziva veliki turbofolk "bum" sa pjesmama kao �to su Na kraju pri�e, Sudbina, Ljubi il' ubi, Nepo�eljna itd. Ove pjesme su zabilje�ile velik uspjeh po doma�im diskotekama �to je Dragani omogu�ilo zbli�avanje sa hrvatskom publikom.[nedostaje izvor]
Danas Dragana ima u svom vlasni�tvu diskografsku i TV ku�u nazvanu upravo DM SAT.
Koncerti [uredi]
Dragana je poznata po velikom broju odr�anih koncerata, kako po rekordnom broju posjetitelja, tako i po koreografiji zbog koje su neki Draganu zvali "Srpska Madonna". Najve�i koncert ikada odr�an je u Bugarskoj na stadionu Levski pred 55000 posjetitelja. Zadnji veliki koncert odr�ala je u Srbiji 1998. u prepunoj dvorani Pionir (10000 posjetitelja). Zapam�eni su ostali koncerti u Novom Sadu, Podgorici, Ni�u, Kragujevcu, Tuzli (dvorana Mejdan), Carigradu itd.
Diskografija [uredi]
Imam de�ka nemirnog (1984.) - Singlerica
Umiljato oko moje (1985.)
Spasi me samo�e (1986.)
Ru�e cvetaju samo u pesmama (1987.)
Najlep�i par (1988.)
Simpatija (1989.)
Pomisli �elju (with Ju�ni vetar) (1990.)
Dobra devojka (1991.)
Umirem majko (1992.)
Do poslednjeg daha (1993.)
Nije tebi do mene (1994.)
Slatko od snova, Soundtrack
Pla�i zemljo (1995.)
Nema promene (1996.)
Kojom gorom (1997.)
Dragana & Zlaja band (1999.)
Sama (2000.)
Trag u vremenu (2004.)
Lu�e moje (2006.)
Eksplozija (2008.)
Glazbene suradnje [uredi]
"Svi gre�imo" sa Sinanom Saki�em (1987.)
"E, moj doktore" sa Zanom (1990.)
"Sele moja" sa Zoricom Brunclik (1995.)
"Divlja devojka" sa Ninom (1996.)
"O�i pune tuge" sa �eljkom �a�i�em (1997.)
"Srcu nije lako" sa Divljim Kestenom (2003.)
"Ja imam te, a k'o da nemam te" sa Hari Mata Harijem (2003.)
"�ivot moj" sa Danijelom �oki�em (2007.)
"Ja�i nego ikad" sa �emsom Suljakovi�, Milom Kiti�em, Sinanom Saki�em i Kemalom Malov�i�em (2008.)
"Gromovi" sa Bobanom Rajovi�em (2009.)
Rodno ime Dragana Mirkovi�
Ro�en/a 18. sije�nja 1968. Po�arevac, Srbija
�anr/ovi Turbofolk, Pop folk
Zanimanje pjeva�ica
Djelatno razdoblje 1984. - danas
- 08:36 -
SEVERINA
Na�a najve�a estradna zvijezda Severina svoje je mjesto prona�la i na svjetskoj razini, s obzirom na to da su je samo 12 sati nakon objavljivanja fotografija pod nazivom �Boemska Severina� na internetskim stranicama njezina fun kluba urednici najpopularnije i najopse�nije enciklopedije na svijetu Wikipedije svrstali me�u Objavljeno: Ponedjeljak, 01. o�ujka 2010.
Izvor: jutarnji.hr Ispi�i
Severina Wikipedija
Na�a najve�a estradna zvijezda Severina svoje je mjesto prona�la i na svjetskoj razini, s obzirom na to da su je samo 12 sati nakon objavljivanja fotografija pod nazivom �Boemska Severina� na internetskim stranicama njezina fun kluba urednici najpopularnije i najopse�nije enciklopedije na svijetu Wikipedije svrstali me�u predstavnice pin up djevojaka ovog stolje�a.
U pin up povijesti Seve, odnosno njezina fotografija, na�la se uz bok najseksepilnijim �enama svijeta poput Dite von Teese, Dolly Lamour, Bernie Dexter, Jami Deadly, Loulou Brochwitz, Sabini Kelley, Rose McGowan i Heidi van Horne.
Seve svoje mjesto u tom presti�nom dru�tvu mo�e zahvaliti Viktoru Dragi, Formasani i SeveFanClubu koji su osmislili njezin imid� kao pin up ljepotice.
Iako je najpoznatija pin up djevojka pro�log stolje�a bila Marilyn Monroe, prva u povijesti taj je status stekla Betty Grable kao maskota ameri�kih trupa tijekom II. Svjetskog rata �iji su posteri slu�ili kao motivacija vojnicima na boji�nici. Slavu koju su tada imale pin up djevojke mo�e se usporediti s onom koju danas imaju Playboyeve ze�ice.
- 08:23 -
ponedjeljak, 03.01.2011.
INDIJANA JONES I UKLETI HRAM
Indiana Jones i ukleti hram (eng. Indiana Jones and the Temple of Doom) je pustolovni film Stevena Spielberga iz 1984. s Harrisonom Fordom u ulozi naslovnog junaka.
Kao i film Otima�i izgubljenog kov�ega, temeljen je na originalnoj pri�i Georgea Lucasa. Mnogi �lanovi originalne ekipe su se pojavili i na ovom filmu, uklju�uju�i snimatelja Douglasa Slocombea, monta�era Michaela Kahna i skladatelja Johna Williamsa. Uz Forda, u glavnim ulogama su se pojavili Kate Chapshaw, koja je glumila Wilhelminu 'Willie' Scott (druga glavna �enska uloga nakon Karen Allen u ulozi Marion Ravenwood, u Otima�ima izgubljenog kov�ega), i Jonathan Ke Quan u ulozi Jonesova 11-godi�njeg potr�ka Kratkog. Film je dobitnik Oscara za najbolje vizualne efekte.
Uz teme kao �to su dje�je ropstvo i destruktivni kultovski rituali, film je snimljen u mra�nijem tonu nego prethodnik. Originalni naslov filma bio je "Indiana Jones i hram smrti".
Sadr�aj [poka�i]
1 Radnja
2 Produkcija
3 Reakcije
4 Glumci
5 Vanjske poveznice
Radnja [uredi]
Smje�ten u 1935., godinu dana prije Otima�a izgubljenog kov�ega, film po�inje s Indianom Jonesom u �angajskom no�nom klubu zvanom Obi-Wan (o�ita asocijacija), gdje poku�ava prodati ostatak Nurhacija za veliki dijamant gangsteru Lao Cheu. nakon �to posao propada, a Indyjev prijatelj Wu Han biva ubijen u obra�unu koji je uslijedio, Indy i mlada pjeva�ica iz kluba, Wilhelmina "Willie" Scott, uspijevaju pobje�i kriminalcima u autu koje vozi dje�ak zvan Kratki, Indyjev prijatelj. Ukracavaju se na teretni avion ne znaju�i da je njegov vlasnik Lao Che. Dok Indy, Willy i Kratki drijemaju tijekom leta, piloti izbacuju gorivo i iska�u iz aviona s padobranom. Indy, Willie i Kratki iska�u iz aviona u �amcu za napuhavanje.
Nakon pogibeljne vo�nje niz Himalaje i uzburkanu rijeku, trojac kona�no sti�e u zaba�eno selo u Indiji. Siroma�ni seljani zatra�e njihovu pomo� u potrazi za svetim kamenom Sankara, kao i za otetom djecom, koja se nalaze u obli�njoj pala�i Pankot.
Isprva se pala�a Pankot �ini dosta normalnom; stanovnici pala�e se uvrijede nakon pitanja o tvrdnjama seljaka. Kasnije te no�i, Indyja napada ubojica, nakon �ega otkriva tajna vrata. On, Willie i Kratki prolaze kroz tajni prolaz i otkrivaju ogromni podzemni hram ispod pala�e, gdje Tagiji dr�e kamen iz sela i jo� njih dva. Zli kult �tuje bo�icu Kali ljudskom �rtvom, dok Tagiji prisiljavaju djecu iz sela da kopaju u potrazi za dva preostala kamena Sankare koja su nestala u rudnicima pala�e. Njihov vo�a Mola Ram nada se da �e upotrijebiti mo� pet ujedinjenih kamena Sankare kako bi zavladao svijetom.
Indyja, Willie i Kratkog zaorbljavaju Tagiji te ih razdvajaju. Indy se pridru�uje Tagijima nakon �to su ga prisilili da popije "krv Kali Ma", napitak kojim se kontroliraju misli koji baca onoga tko ga popije u "crni Kalin san". Willie je zarobljena kao ljudska �rtva, a Kratkog bacaju u rudnik s ostalom djecom iz sela kao roba. Me�utim, Kratki razbije svoje lance i pobjegne natrag u hram, gdje Willie spu�taju u jamu ispunjenu u�arenom lavom. Poma�e Indyju da se pribere udariv�i ga bakljom. Iako Mola Ram uspijeva pobje�i kroz skrivena vrata, Indy i Kratki spa�avaju Willie, uzimaju tri kamena Sankare i osloba�aju djecu iz sela. U borbi tijekom bijega iz dvorca, trojac uska�e u kolica u rudniku, a �uvari kre�u za njima. U jurnjavi, Kratki umalo upada u lavu, a jedan Tagi ska�e na njihova kolica. Willie ga neo�ekivano udara i baca ga natrag na prugu. Drugo vozilo nalije�e na njegovo tijelo i iska�e s pruge.
U me�uvremenu, Mola Ram i ostali uru�avaju vodenu branu, izlijevaju�i vodu u tunele kako bi utopili troje junaka. Nakon �to je Indy zaustavio kolica, izbjegavaju jure�u vodu istr�av�i van - samo kako bi se na�li na rubu strmog kanjona. Poku�avaju ga prije�i preko vise�eg mosta, ali upadaju u zamku jer se Tagiji nalaze s obje strane. Povukav�i o�ajni�ki potez, Indy do�ap�e svojim prijateljima da se dr�e na kineskom. Uzima ma� kako bi prepolovio most, poslav�i ve�inu Tagija u rijeku s krokodilima.
Mola Ram i nekoliko njegovih sluga se uspijevaju uhvatiti za stranu na kojoj se nalazi i Indy. Po�ne se tu�i s Indyjem za kamenja, ali ovaj zazove njihovu magiju �ime izaziva uru�avanje kamenja koja �alju opakog sve�enika u rijeku gdje ga do�ekuju krokodili. U tom trenutku se pojavljuju britanske trupe kako bi svladali preostale Tagije. Junaci se trijumfalno vra�aju u selo s drugim svetim kamenom i njihovom djecom.
Produkcija [uredi]
Steven Spielberg i George Lucas htjeli su da nastavak Otima�a izgubljenog kov�ega bude mnogo mra�niji, zbog njihovih privatnih raspolo�enja povodom prekida veze i razvoda koje su obojica pro�la. Lucas je radnju filma smjestio prije one iz originala jer nije htio da nacisti opet budu negativci.
Snimanje je po�elo na �ri Lanci. Harrison Ford ozlijedio je le�a dok je jahao slonove, pa je kaskader Vic Armstrong proveo pet tjedana kao zamjena u raznim kadrovima. Produkcija se ve�inom odvijala u studijima Elstree te zauzela osam od devet onda�njih hangara. Pomo�na ekipa provela je �est dana snimaju�i dijelove auto potjere iz �angaja u Macauu, dok je producent Frank Marshall predvodio drugu pomo�nu ekipu na Floridi koja je koristila aligatore kao zamjenu za mo�varne krokodile. Dodatna snimanja obavljena su u Mammoth Mountainu i na rijeci Tuolumne za potrebe rafterske scene. Ford je opet pretrpio ozljedu le�a za vrijeme snimanja u Elstreeju pa je poslan u bolnicu u Los Angelesu. Bez obzira na sve, Spielberg je dovr�io film pet dana prije zadanog roka s bud�etom od oko 28 milijuna dolara.
Reakcije [uredi]
Ukleti hram zaradio je 180 milijuna dolara (30 manje od Otima�a), postav�i tre�i najve�i hit 1984. (uz Istjeriva�e duhova i Policajca s Beverly Hillsa). Film je zaradio podijeljene kritike.
Prikaz Indijaca prouzrokovao je neke kontroverze u Indiji pa je film privremeno bio zabranjen u toj zemlji.
Glumci [uredi]
Glumac Uloga
Harrison Ford Indiana Jones
Kate Capshaw Willie Scott
Jonathan Ke Quan Kratki
Amrish Puri Mola Ram
Roshan Seth Chattar Lal
Philip Stone Satnik Blumburtt
Roy Chiao Lao Che
David Yip Wu Han
Ric Young Kao Kan
Chua Kah Joo Chen
Rex Ngui Maitre d'
Philip Tan Glavni ubojica
Dan Aykroyd Weber
Dr. Akio Mitamura Kineski pilot
Michael Yama Kineski kopilot
D.R. Nanayakkara �aman
Dharmadasa Kuruppu Poglavica
Stany De Silva Sajn
Indiana Jones and the Temple of Doom
Redatelj Steven Spielberg
Producent Robert Watts
Scenarist Pri�a:
George Lucas
Scenarij:
Willard Huyck
Gloria Katz
Glavne uloge Harrison Ford
Kate Capshaw
Ke Huy Quan
Amrish Puri
Glazba John Williams
Snimatelj Douglas Slocombe
Monta�a Michael Kahn
Distributer Paramount Pictures
Godina izdanja 1984.
Trajanje 118 min.
Dr�ava SAD
Jezik engleski
Bud�et $28,000,000
Prethodni 'Otima�i izgubljenog kov�ega'
Sljede�i 'Indiana Jones i posljednji kri�arski pohod'
- 17:48 -
INDIANA YONES I KRALJEVSTO KRISTALNIH LUBANJA
Indiana Jones i Kraljevstvo kristalne lubanje (eng. Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull) je pustolovni film Stevena Spielberga iz 2008. Objavljen 19 godina nakon filma Indiana Jones i posljednji kri�arski pohod, u njemu se u naslovnoj ulozi ponovno pojavljuje Harrison Ford, a radnja je ovaj put smje�tena u 1957. Film odaje po�ast SF B-filmovima iz te ere, suprotstavljaju�i ovaj put Jonesa protiv sovjetskih agenata - predvo�enih Irinom Spalko (Cate Blanchett) - u potrazi za izvanzemaljskom kristalnom lubanjom. U filmu se pojavljuju i Marion Ravenwood kao Karen Allen, Shia LaBeouf kao Mutt Williams, Ray Winstone i Jim Broadbent.
Film je dugo �ekao na produkciju jer se Spielbergu i Fordu nije svidjela originalna koncepcija Georgea Lucasa, koja se ve�im dijelom fokusirala na izvanzemaljce. Scenaristi Jeb Stuart, Jeffrey Boam, Frank Darabont i Jeff Nathanson napisali su svoje verzije scenerija, a na kraju je trojac zadovoljila verzija Davida Koeppa. Snimanje je po�elo 18. lipnja 2007., a odvijalo se u Novom Meksiku, New Havenu, Connecticutu, Havajima, Fresnu, Kaliforniji i u tonskim studijima u Los Angelesu. Kako bi se zadr�ao vizualni kontinuitet s prija�njim filmovima, ekipa se oslanjala na tradicionalne kaskaderske scene umjesto na digitalnu tehnologiju, a snimatelj Janusz Kami�ski je prou�avao stil Douglasa Slocombea iz prethodnih filmova.
Marketing se ve�im dijelom oslonio na nostalgiju publike za serijalom, a proizvodi su tra�ili inspiraciju iz sva �etiri filma. Nestrpljenje je raslo zajedno s tajno��u koja je pratila produkciju, a sve je rezultiralo pravnim sporom sa statistom koji je prekr�io ugovor o tajnosti i uhi�enjem drugog mu�karca zbog kra�e ra�unala na kojem su se nalazili brojni dokumenti povezani s produkcijom. Indiana Jones i Kraljevstvo kristalne lubanje objavljen je 22. svibnja 2008. te je postigao veliki komercijalni uspjeh, zaradiv�i u cijelom svijetu preko 783 milijuna dolara, postav�i tako drugi najunosniji film 2008. Film je op�enito ocijenjen pozitivno od strane kriti�ara, dok je reakcija obo�avatelja bila podijeljena.
Radnja [uredi]
1957., pukovnica i doktorica Irina Spalko i konvoj sovjetskih agenata preru�enih u ameri�ke vojnike upadaju u vojnu bazu u pustinji Nevade. Prisiljavaju Indianu Jonesa da ih odvede do sanduka u "Hangaru 51" koji sadr�i ostatke izvanzemaljskog stvorenja koje se deset godina prije sru�ilo u Roswellu u Novom Meksiku. Jones poku�a pobje�i, ali ga prevari biv�i partner Mac, koji otkriva kako radi za Sovjete. Nakon borbe i podu�e utrke vozilima po skladi�tu, Indiana pobjegne u pustinju na raketnim saonicama, gdje upadne u umjetni grad izgra�en za nuklearna testiranja. Pre�ivi nuklearni udar sakriv�i se u hladnjak. Kasnije na sastanku mu otkrivaju kako se nalazi pod istragom FBI-ja zbog Macovih veza sa Sovjetima. Jones se vra�a na koled� Marshall, gdje mu ponude trenutni prekid rada na neodre�eno vrijeme kako bi izbjegao otkaz zbog istrage. Na �eljezni�koj postaji, Jonesa zaustavi mladi� Mutt Williams i rekne mu da je njegov stari kolega, Harold Oxley, nestao nakon �to je otkrio kristalnu lubanju blizu Nazca u Peruu. Jones i Mutt odlaze do lokalnog restorana gdje po�nu razgovor o Akatoru (poznatom i kao El Dorado), kristalnim lubanjama i plemenu Ugha. Mutt dadne Jonesu pismo od Oxleyja. Prilaze im sovjetski agenti i po�ne utrka po koled�u. Indiana shva�a da su Sovjeti pratili Mutta kako bi se do�epali njega da im de�ifrira Oxleyjevo pismo.
U Peruu, Jones i Mutt otkrivaju da je Oxley zato�en u umobolnici kojom upravlja crkva, ali otmu ih Sovjeti. U Oxleyjevoj biv�oj �eliji, Jones otkriva tragove groba Francisca de Orellane, konkvistadora koji je nestao u �esnaestom stolje�u dok je tra�io Akator. Indiana pronalazi i kristalnu lubanju koju je Oxley sakrio u Orellaninom grobu. Sovjeti uhvate Jonesa i Mutta i odvode ih u svoj kamp u Brazilu gdje dr�e Oxleyja i Muttovu majku - za koju se ispostavlja da je Jonesova stara ljubav, Marion Ravenwood. Jones saznaje da Sovjeti vjeruju da lubanja, koja magnetski privla�i sve ne-�eljezne predmete, potje�e od izvanzemaljskog oblika �ivota i sadr�i veliku psihi�ku mo�; Oxley je zadobio �iv�ani slom jer se previ�e izlo�io lubanjinoj mo�i. Spalko otkriva kako predmet ukraden iz Hangara 51 tako�er ima kristalnu lubanju. Dok �etvorka poku�ava pobje�i Sovjetima, Marion otkriva Muttu da mu je pravo ime Indiana Jones III. te da je on Indianin sin. Kona�no uspiju pobje�i i zapo�inje duga potjera vozilima s mno�tvom vratolomija. Pobjegav�i na pomorskom vozilu, Indiana, Mutt, Marion, Oxley i Mac sti�u u Hram Akatora, piramidu u stilu Maja u amazonskoj pra�umi. Tvrde�i kako je dvostruki agent CIA-e koji radi protiv Sovjeta, Mac ulazi u hram s Indianom i skupinom, ali zapravo ostavlja tragove ure�aja za pra�enje kako bi ih Spalko mogla pratiti.
Skupina ulazi u hram i Jones upotrijebi lubanju kako bi otvorio veliku odaju, gdje trinaest kristalnih kostura, od kojih jednom nedostaje lubanja, sjede na tronovima. Nakon dolaska Sovjeta i Macove nove izdaje, Spalko stavi lubanju na kostur. Kostur po�ne komunicirati sa skupinom preko Oxleyja na drevnom dijalektu Maja. Indiana to prevede kao da ih izvanzemaljci �ele nagraditi nude�i im "veliki dar". Spalko prilazi i zatra�i da "sazna sve". Bi�a odobre njenu �elju i po�nu prenositi sva svoja znanja na nju. Iznad dvorane se otvara portal u drugu dimenziju, a Oxleyju se vrati zdrava svijest i on objasni kako su izvanzemaljci interdimenzionalna bi�a koja su nau�ila ratnike Ugha na pobolj�aju svoju tehnologiju. Indiana, Mutt, Marion i Oxley pobjegnu iz hrama, ali Maca i vojnike usisa portal. Kosturi se spajaju u jedan i nastavljaju hraniti Spalko znanjem; no, kolektivno znanje trinaest stvorenja je previ�e za Spalko. Njezini mozak i tijelo se zapaljuju i raspadnu, a njene ostatke usisa portal. Hram se uru�i, a lete�i tanjur se di�e iz ru�evina i nestaje dok rijeka Amazona poplavljuje dolinu. Po povratku ku�i, Indiana je vra�en na posao i promoviran u pomo�nika dekana Marshall Collegea, a on i Marion se vjen�aju.
Glumci [uredi]
Harrison Ford kao Dr. Indiana Jones, Jr.. Kako bi se pripremio za ulogu, 64-godi�nji Ford je provodio tri sata dnevno u teretani, dva tjedna vje�bao s bi�em[1] i oslonio se na visokoproteinsku dijetu od ribe i povr�a.[2] Ford je ostao u formi i tijekom stanke u serijalu jer se nadao novom filmu.[3] Izveo je mnoge svoje kaskaderske scene budu�i da su one od 1989. postale mnogo sigurnije, a smatrao je i kako je pobolj�ao svoju izvedbu.[4] Rekao je, "Privla�nost Indiane Jonesa nije njegova mladost nego njegova imaginacija, njegova domi�ljatost. Njegov fizi�ki izgled je veliki dio toga, pogotovo na�in na koji se izvla�i iz opasnih situacija. No, nije sve u udaranju ljudi i padanju s visokih mjesta. Moja ambicija je imati publiku koja �e lik gledati ravno u lice, a ne u tjeme vje�tog kaskadera. Nadam se da �u to i dalje uspijevati bez obzira koliko star bio."[5]
Ford je smatrao i kako �e njegov povratak pomo�i ameri�koj kulturi da postane manje paranoi�na oko starenja (odbio je obojiti kosu za ulogu), zbog obiteljske privla�nosti filma: "Ovo je film koji se ne obra�a samo mladom dijelu populacije, nekom odre�enom dijelu stanovni�tva (...) Imamo odli�nu priliku dokinuti demografska ograni�enja."[4] Rekao je Koeppu da u scenarij doda vi�e aluzija na njegovu dob.[6] Spielberg je rekao Fordu da nije prestar za ulogu Jonesa: "Kad �ovjek do�e u te godine i stalno prima isti udarac, a i dalje tr�i brzo i penje se visoko kao i prije, disat �e malo te�e na kraju svega. A ja sam pomislio, 'Idemo se zabaviti. Ne skrivajmo to."[7] Spielberg se sjetio re�enice iz Otima�a, "Nisu godine u pitanju, nego kilometra�a",[7] te pomislio kako ne mo�e na�i razliku izme�u Forda tijekom snimanja Posljednjeg kri�arskog pohoda i Kraljevstva kristalne lubanje.[8]
Shia LaBeouf kao Henry "Mutt Williams" Jones III., mladi buntovnik motociklist i Jonesov pomo�nik i sin. Koncept potomstva Indiane Jonesa uveden je u seriji Mladi Indiana Jones, u kojoj je stari Indy imao k�er.[9] Tijekom razvoja Kraljevstva kristalne lubanje, ova ideja je inkorporirana u scenarij Franka Darabonta, s tim da su Jones i Marion imali 13-godi�nju k�er. No, Spielberg je smatrao kako je ideja presli�na onoj iz filma Jurski Park: Izgubljeni svijet,[10] pa je umjesto k�eri uba�en sin.[11] Koepp je rekao kako su za osmi�ljavanje lika zaslu�ni Jeff Nathanson i Lucas.[6] Koepp je htio da Mutt bude �mokljan, ali je Lucas odbacio takvu ideju, objasniv�i da mora sli�iti Marlonu Brandu iz Divljaka: "on mora biti ono �to je otac Indiane Jonesa mislio o njemu - prokletstvo se vra�a u obliku njegova vlastitog sina - on je sve ono �to njegov otac ne mo�e podnijeti".[10]
LaBeouf je bio prvi Spielbergov izbor za ulogu.[1] Uzbu�en �to �e nastupiti u filmu o Indiani Jonesu, LaBeouf je potpisao bez da je pro�itao scenarij, a nije ni znao kakvog �e lika glumiti.[12] Vje�bao je i nabacio oko sedam kilograma mi�i�ne mase za ulogu,[13] a gledao je i ostale filmove kako bi se u�ivio u ulogu.[14] LaBeouf je gledao i Gu�vu na �kolskoj plo�i, Buntovnika bez razloga te Divljaka kako bi vidio kako njegov lik treba izgledati i pona�ati se,[1] kopiraju�i manire i rije�i junaka iz tih filmova, kao �to je kori�tenje no�a skakavca kao oru�je.[15] Lucas je savjetovao i kori�tenje zalizanog izgleda, �ale�i se kako je LaBeouf "poslan u �kolu zalizivanja Ameri�kih grafita".[7]
Cate Blanchett kao Irina Spalko, sovjetska agentica. Lik je osmislio scenarist David Koepp.[6] Frank Marshall rekao je kako je Spalko nastavila Indianinu tradiciju odr�avanja veza koje se�u od ljubavi do mr�nje "sa svakom �enom s kojom do�e u kontakt".[16] Blanchett je "nekoliko godina" htjela igrati zlikovku, a u�ivala je postav�i dijelom ostav�tine Indiane Jonesa budu�i da je obo�avala prethodne filmove.[17] Spielberg je hvalio Blanchett kao "majstoricu preru�avanja".[7] Bob frizura bila je njena ideja, �to uz njen strogi izgled i pona�anje podsje�a na Rosu Klebb iz filma Iz Rusije s ljubavlju.[18] Blanchett je nau�ila ma�evati, a tijekom snimanja Spielberg je odlu�io liku dodati vje�tine karatea.[19] LaBeouf se prisjetio kako je Blanchett bila dosljedna na setu, a Ford je ostao iznena�en kad ju je susreo na setu dok nije bila u kostimu. Primijetio je, "Ne postoji aspekt njenog pona�anja koji nije bio dosljedan s bizarnom osobom koju je igrala."[4]
Karen Allen kao Marion Ravenwood, Indianina stara ljubav koja se ve� bila pojavila u Otima�ima izgubljenog kov�ega. U scenariju Franka Darabonta Marion Ravenwood se vra�a kao Indianina simpatija.[10] Allen nije ni bila svjesna da je njezin lik u scenariju sve dok je Spielberg nije nazvao u sije�nju 2007. i rekao, "Bit �e objavljeno! Snimit �emo Indianu Jonesa 4! Pogodi �to! Ti si u njemu!"[20] Ford je smatrao Allen "jednom od najlak�ih ljudi za suradnju s koje je poznavao. Ona je potpuno neovisna �ena, a to je dio lika kojeg igra. Ve�ina njezina �arma i �arma njenog lika je u filmu. I opet, nije to vezano uz godine. To ima veze s njenim duhom i njenom prirodom."[4] Allen je rekla kako je s Fordom bilo lak�e raditi na ovom filmu, u suprotnosti s prvim filmom, gdje se polako sprijateljivala s glumcem.[21]
Ray Winston kao George "Mac" McHale, britanski agent s kojim je Jones sura�ivao tijekom Drugog svjetskog rata, ali koji se sada udru�io sa Sovjetima zbog financijskih problema. Lik je svojevrsni zaokret u odnosu na Sallaha i Renea Belloqa - Jonesova prijatelja i neprijatelja u Otima�ima izugbljenog kov�ega.[22] Spielberg je anga�irao Winstonea jer ga je smatrao "jednim od najbriljantnijih aktivnih glumaca", nakon �to ga je vidio u Posljednjoj plja�ki.[19] Winstone je tijekom snimanja potrgao tetive koljena. "Stalno dobivam akcijske uloge kako starim", primijetio je.[23] Kao i John Hurt, i Winstone je htio vidjeti scenarij prije nego �to se posveti filmu. U intervjuu za britansku televiziju[24] je objasnio kako je scenarij mogao pro�itati samo ako mu ga donese kurir, koji je �ekao dok ga pro�ita, a zatim se vratio u Sjedinjene Dr�ave kad ga je Winston pro�itao. Svoje razloge je objasnio rije�ima, "Ako �elim biti u njemu, �elim biti u njemu". Dodao je kako je po zavr�etku snimanja morao vratiti scenarij, koji je bio tajna. Nakon premijere mu je dan primjerak za trajno vlasni�tvo.[25]
John Hurt kao Harold "Ox" Oxley, stari Jonesov prijatelj, s kojim je izgubio kontakt 1937. �est mjeseci prije doga�aja iz filma, on je poludio nakon �to je otkrio kristalnu lubanju, koja mu je naredila da je vrati u Akator. Frank Darabont sugerirao je izbor Hurta kad je pisao scenarij.[26] Lik je inspiriran Benom Gunnom iz Otoka s blagom.[19] Hurt je htio pro�itati scenarij prije nego �to prihvati ulogu, za razliku od drugih glumaca koji su pristali "jer ga Steven - znate, 'Bo�e' - snima. A ja sam rekao, 'Ja trebam malo prethodnog znanja taman da ga Bog snima.' Pa su mi poslali kurira sa scenarijem iz Los Angelesa, dali su mi ga u tri sata popodne u Londonu, pokupili ga natrag u osam nave�er, a on se sutradan vratio u Los Angeles."[27]
Jim Broadbent kao Dan Charles Stanforth, kolega s koled�a i Jonesov prijatelj. Broadbentov lik zamjenjuje Marcusa Brodyja, kojeg je glumio Denholm Elliott, koji je umro 1992.[19] Kao po�ast Elliottu, producenti su na lokaciji koled�a Marshall postavili njegovu bistu, te fotografiju na Jonesovu stolu na kojoj pi�e kako je umro zajedno s Jonesovim ocem.
Igor Jijikine kao Pukovnik Dov�enko. Njegov lik zamjenjuje gorostasnog krvnika kojeg je u prethodnim filmovima utjelovljavao Pat Roach (Roach je umro 2004.).[19]
Joel Stoffer i Neil Flynn pojavljuju se u cameo ulogama kao agenti FBI-ja koji ispituju Jonesa, u sceni nakon uvodne sekvence. Alan Dale glumi generala Rossa, koji uvjerava agente u Jonesovu nevinost. Andrew Divoff i Pavel Lychnikoff glume ruske vojnike. Spielberg je za uloge ruskih vojnika anga�irao glumce koji znaju ruski da bi njihov naglasak bio autenti�an.[8] Dimitri Diat�enko glumi desnu ruku pukovnice Spalko koji se sukobljava s Jonesom na koled�u. Diat�enko je nabio oko 115 kilograma kako bi izgledao prijete�e, a njegova uloga je prvih deset dana snimanja bila dosta mala. Kad se snimala borba, Ford ga je slu�ajno udario u bradu, a Spielbergu se svidjela Diat�enkova duhovita reakcija, pa mu je produ�io ulogu na tri mjeseca snimanja.[28]
Sean Connery je odbio ponudu da reprizira svoju ulogu Henryja Jonesa Sr. budu�i da se povukao u gluma�ku mirovinu u kojoj je u�ivao.[29] Lucas je izjavio da je u biti dobro da se Connery nije na kratko pojavio, budu�i da bi to bilo razo�aranje za publiku kad se njegov lik ne bi pridru�io pustolovini.[30] Ford se na�alio, "Dovoljno sam star da igram vlastitog oca u ovom filmu."[4] Film obja�njava Conneryjevu odsutnost napomenom kako je lik umro ne�to prije doga�aja iz filma.
Redatelj Steven Spielberg
Producent Frank Marshall
George Lucas
Kathleen Kennedy
Scenarist Scenarij:
David Koepp
Pri�a:
George Lucas
Jeff Nathanson
Glavne uloge Harrison Ford
Cate Blanchett
Karen Allen
Ray Winstone
John Hurt
Jim Broadbent
Shia LaBeouf
Glazba John Williams
Snimatelj Janusz Kami�ski
Monta�a Michael Kahn
Distributer Paramount Pictures
Godina izdanja 2008.
Trajanje 123 min.
Dr�ava SAD
Jezik engleski
Bud�et $185,000,000
Prethodni 'Indiana Jones i posljednji kri�arski pohod'
- 17:41 -
ZMAJEVO SRCE
uloge: Dennis Quaid, Sean Connery, Jason Isaacs, Dina Meyer, David Thewlis, Julie Christie, Pete Postlethwaite, Brian Thompson, John Gielgud
scenografija: Benjamin Fernandez
kostimografija: Anna B. Sheppard
fotografija: David Eggby
monta�a: Peter Amundson
glazba: Randy Edelman & Anna Shepherd
scenarij: Charles Edward Pogue (sinopsis: Patrick Read Johnson & Charles Edward Pogue)
re�ija: Rob Cohen
proizvodnja: Universal Pictures, SAD, 1996.
distribucija: Kinematografi Zagreb
trajanje: 103 '
Oni koji paralelno prate prilike na ameri�kom tr�i�tu knjiga i na tr�i�tu kino-ulaznica mogli bi zamijetiti jedan zanimljiv paradoks. Ako je sude�i po broju napisanih knjiga i njihovoj uspje�nosti na listama bestselera, fantasy, tj. epska fantastika je u uvjerljivoj prednosti nad SF-om. Potpuno suprotno od toga se doga�a u Hollywoodu, koji jednostavno ne mo�e smisliti fantasy i prednost uvijek daje SF-u. Sociolozi bi taj fenomen obja�njavali time �to za �itanje ipak treba ve�i intelekt, a intelektualcima fantasy mnogo bolje zadovoljava eskapisti�ke prohtjeve za jednim boljim, jednostavnijim i ljep�im svijetom. Financijski analiti�ari bi to obja�njavali time �to SF manje ko�ta - utjerate nekog tipa u kostim vanzemaljca i pustite ga da tumara ulicama Los Angelesa, pa ste dobili SF-film, dok stvaranje jednog fantasy svijeta ipak nije tako jednostavno. U svakom slu�aju, Hollywood se po pitanju preno�enja fantasyja na veliki ekran nije previ�e iskazao - od neopravdano potcijenjenog Milliusovog remek-djela CONAN BARBARIN (1981) nije se snimilo ni jedno spomena vrijedno djelo, uz izuzetak simpati�ne Lucas-Howardove tolkienovske replike WILLOW (1988). Zbog svega toga ZMAJEVO SRCE valja pozdraviti, makar zbog toga �to razbija �anrovsku jednoli�nost suvremenog Hollywooda.
Radnja filma ZMAJEVO SRCE zbiva se u nekoj neimenovanoj evropskoj zemlji krajem 10. stolje�a (neke indicije govore da bi mogla biti rije� o Engleskoj, ali slova�ki eksterijeri otklanjaju tu mogu�nost). Vitez Bowen (Quaid) u�i mladog princa Einona borila�kim vje�tinama i vite�koj etici. Njihovu lekciju prekida glasnik s pozivom da se priklju�e kralju u smirivanju pobunjenih kmetova. Kmetovi se pokazuju mnogo manje sklonim popu�tanju od Pankreti�a & Co. pa usprkos izvojevane pobjede kralj gine, a princ bude smrtno ranjen. Njegova o�ajna majka (Christie) se za pomo� obra�a zmaju - za�titniku njegovih keltskih predaka koji mladom princu daruje pola svog srca. Dvanaest godina kasnije Einon (Thewlis) se pokazao jo� gorim tiraninom od svog prethodnika (zvu�i poznato, zar ne?). Razo�arani Bowen je uvjeren kako je zmijsko srce zmajeva krivo za to, pa se zarekao da �e ih sve istrijebiti. Kako u srednjem vijeku nije bilo ekologa i boraca za prava �ivotinja, njegov posao je gotovo zavr�en kada se susre�e s posljednjim zmajem po imenu Draco (glas Seana Conneryja). Nakon dvoboja koji zavr�ava fizi�kom i mentalnom pat-pozicijom, Bowen shvati da je Draco zapravo �ovjekoljubivo stvorenje, koje se nastoji iskupiti za to �to je gre�kom darovalo �ivot nedostojnom tiraninu. Njih dvojica se udru�uju i poma�u kmetici Kari (Meyers) u ustanku protiv Einona.
Iako daleko od savr�enstva, ZMAJEVO SRCE je mnogo bolje nego �to je to sugeriralo mu�no snimanje i �injenica da se na mjestu producenta na�la Rafaella de Laurentiis, k�i mnogo poznatijeg Dina, sklonog tome da na svako remek-djelo snimi pet-�est nepodno�ljivih celuloidnih brabonjaka. Pogueov scenarij je tako�er napravljen u tipi�noj maniri dana�njih holivudskih studija - s dosta logi�kih rupa i predvidljivim elementima. Umjesto da su bespotrebno uba�eni likovi Kare (kao da se ne mo�e bez romanse glavnih junaka) i oca Gilberta kao "comic reliefa", mnogo je vi�e truda trebalo ulo�iti da Bowenov lik bude vi�edimenzionalniji i njegovi postupci bolje motivirani. Ali, pomalo slaba�ni scenarij ipak spa�avaju dvije stvari: prije svega je to dobra Cohenova re�ija, zatim vrhunski specijalni efekti s digitaliziranim �udovi�tem, te, na kraju sam Sean Connery koji zmaju ne samo posu�uje glas, nego i svoje manire. Veliki �kot, koji je svojim �armom od potpune propasti spasio i onakvu neuvjerljivu holivudsku besmislicu kao �to je HRID, imao je mnogo manje razloga da u tome ne uspije u ZMAJEVOM SRCU.
Ukratko, ZMAJEVO SRCE nije veliki i nezaboravan film, ali ljubiteljima fantasyja �e biti vi�e nego potrebno osvje�enje.
- 17:39 -
1001 NO�
Knjiga tisu�u i jedne no�i (C*'( #DA DJD) HDJD) na arapskom ili G2'1 H ̩ 4( na perzijskom), predstavlja zbirku od preko 300 bajki, �aljivih pripovijesti, legendi i anegdota.
Zbirka je povezana okvirnom pri�om o �ahrijaru, nesmiljenom vladaru koji je, zga�en nevjerno��u svoje supruge, zapovijedio da mu se svake no�i druga �ena dovodi u postelju kako bi je slijede�eg jutra pogubili. �eherezada, dovitljiva vezirova k�i, tu sudbinu izbjegava tako �to �ahrijaru svake no�i po�ne pri�at neku zanimljivu pri�u te je prekinuv�i je na najzanimljivijem dijelu.
Zbirka se sastoji od niza pri�a, prili�no razli�itih po sadr�aju, od kojih su neke, poput legendi o Sinbadovim putovanjima, Aladinovoj lampi i Ali Babi i 40 hajduka, i samostalno postale dio svjetske kulture. Nastanak zbirke se obi�no vezuje za Bagdad u doba kalifa Haruna al-Rashida, koji je tada bio najkozmopolitskiji grad na svijetu i na �ijim ulicama su se mogle �uti raznolike pri�e porijeklom iz Perzije, Kine, Indije, Afrike i Evrope. Jezgra pri�e se, s druge strane, vezuje uz drevnu perzijsku knjigu Hazar Afsana (Tisu�u mitova).
Prva arapska kodifikacija Alf Layla spominje ve� u 9. vijeku, a zapadno �itateljstvo je knjigu upoznalo tek po�etkom 18. vijeka zahvaljuju�i prijevodu Antoinea Gallanda na francuski. Ipak, najpoznatiji zapadni prijevod je onaj britanskog istra�iva�a Sir Richarda Burtona, koji je u svojoj verziji zadr�ao mnoge erotske i lascivne dijelove izba�ene iz Gallandove i mnogih drugih izdanja, i zahvaljuju�i kojoj su mnogi Orijent dugo vremena shva�ali kao mjesto u kome, za razliku od u�togljenog Zapada, vladaju tjelesni u�ici.
1001 no� je slu�ila kao vrelo inspiracije likovnim umjetnicima i filma�ima, uklju�uju�i neka od klasi�nih djela Starog Hollywooda i ne�to modernijih djela poput Pasolinijevog Cvijeta 1001 no�i.
- 17:37 -
NAJBOLJE GODINE
RADNJA
Druga sezona popularne serije donosi brojne nove zaplete i likove u Drago�je. Pratili smo dolazak i prilagodbu lijepe Lorene (Katarina Radivojevi�) u seoskom okru�enju, njen novi po�etak i su�ivot sa stanovnicima ovog dra�esnog sela. U�li smo u �ivote �ivopisnih Drago�jana, pratili njihove dogodov�tine, a novi nastavci upoznaju nas s udanom Lorenom, ali i novim �iteljima, odnosima i obratima u radnji. Dvojica bra�e Hajduk borila su se za Loreninu naklonost, a za njenu ruku naposljetku izborio se Tomo (Amar Bukvi�). Samo naizgled je spokoj zavladao ovim slavonskim selom jer novi nemiri sti�u s likovima poput Violete (Mira Furlan), ambicioznih politi�ara i mo�nika poput Suzane Gajs (Ksenija Paji�) i Tune (Enes Vejzovi�).
Zbog kaznenog djela selo postaje bogatije za jo� jednu obitelj iz Zagreba - Gajs. Suzana Gajs, mo�na i ambiciozna �ena glava je te obitelji. Zajedno sa svojim k�erima blizankama Tenom (Ma�a Dejanovi�) i Lenom (Mia Dejanovi�) te majkom Spomenkom (Zrinka Kolak), Suzana mora prihvatiti svoju sudbinu. Pred njom je �ivot u selu daleko od luksuza velegrada na kakav je navikla. Suzana postaje nova op�inska na�elnica sela Vime�ine, Rudina i Drago�ja. Ova zanosna i beskrupulozna poslovna �ena poku�at �e unijeti velike promjene u selima i tako uznemiriti lokalno stanovni�tvo. Njena majka Spomenka izazvat �e pak nemire samo u Bo�inom srcu. Kako �e vrijeme prolaziti Suzana �e unato� svojoj hladno�i po�eti gajiti simpatije prema jednom od �itelja Drago�ja.
Mo�ni Tuna (Enes Vejzovi�) jo� je jedna osoba koja ima veliki utjecaj na svakodnevicu Drago�ja. Vlasnik hipodroma i kandidat za Sabor ostvarit �e zabranjenu avanturu s mladom Koranom (Petra Cicvari�), dok �e ljubavni �ivot njene sestre Zrinke (Marija Bori�) biti poljuljan povratkom Damira (Janko Rako�) u selo. Vrckasta i lijepa Tunina k�i Marta (Iskra Jirsak) uvu�i �e se pod ko�u Ranka (Janko Popovi� Volari�) i tako u Loreni probuditi tra�ak ljubomore.
Nakon �to su mu roditelji oti�li na put oko svijeta te ga ostavili na nemilost zahtjevne Bebe (Ljubica Jovi�), Marko (Karlo Feren�ak) �e zamoliti svog brata Sebastijana (Hrvoje Horvat) da mu zajedno sa Zvjezdanom (Svjetlana Magdi�) pomogne u vo�enju obiteljske trgovine. Omiljeni seoski lije�nik Dra�en (Robert Jozinovi�) zagledat �e se u Sa�ku (Mirta Ze�evi�), a njegovi simpati�ni poku�aji zavo�enja �esto �e zavr�iti neuspjehom.Politi�ke intrige poku�at �e se uvu�i u Drago�je, no seosko okru�enje ostaje mjesto u kojem �e se roditi neke nove ljubavi, ali probuditi i neke stare
- 17:31 -
SAM U KU�I
Sam u ku�i (eng. Home Alone) ameri�ka je obiteljska komedija iz 1990. godine s Macaulayjem Culkinom u glavnoj ulozi.
Radnja [uredi]
Upozorenje �itatelju: Slijedi tekst koji sadr�i pojedinosti o radnji i/ili zavr�etku ovog djela.
Kevin McCallister (Macaulay Culkin) je dje�ak koji se s obitelji sprema na putovanje u Francusku gdje �e provesti bo�i�ne blagdane. U�urbano spremanje u obiteljskoj ku�i ne dira previ�e flegmati�nog Kevina koji ne uspijeva privu�i pa�nju niti jednog �lana obitelji. Naposljetku ostaje zaboravljen i sam u ku�i �to isprva nitko ne primje�uje.
Tad na scenu stupaju Harry (Joe Pesci) i Marv (Daniel Stern), plja�ka�i �ija je specijalnost "olak�avanje" bogata�a za vrijeme praznika. Na njihovoj listi je i ku�a McCallisterovih, ali tu je isprva prepla�eni Kevin koji ubrzo dolazi k sebi i priprema obranu svog doma postavljaju�i brdo zamki za ne�eljene goste.
Nastavci [uredi]
Sam u ku�i 2: Izgubljen u New Yorku iz 1992.
Sam u ku�i 3 iz 1997.
Sam u ku�i 4 iz 2002.
- 17:27 -
GUMU�
Gumu� (hrv. Srebro, turski: G�m��), turska je serija koja se od 21. studenoga 2010. prikazuje na Novoj TV u Hrvatskoj. Radnja serije smje�tena je u Istanbulu u Turskoj. Glavne uloge imali su Song�l �den, K1van� Tatl1tu i Ekrem Bora.
Sa�etak radnje [uredi]
�ivot prostodu�ne, neiskvarene djevojke G�m�� mijenja se kada joj imu�na obitelj �adoglu dogovori brak s mu�kim nasljednikom Mehmetom koji je, nakon �to mu je voljena djevojka poginula u prometnoj nesre�i, zapao u te�ku krizu. Uva�ena obitelj �adoglu odabrala je G�m�� za �enu svog sina Mehmeta i nakon �to je to saznala G�m�� je presretna, na pragu ostvarenja svoga vje�nog sna.
G�m�� napokon dobiva priliku pribli�iti se Mehmetu u kojeg je zaljubljena od djetinjstva i povrh svega, postati mu �enom. U nevjerici zbog brzog i lakog odvijanja stvari, G�m�� kre�e na put u Istanbul koji �e vidjeti prvi put. Mehmet je godinu dana ranije izgubio voljenu Nihan, s kojom je bio u �estogodi�njoj vezi i s kojom se njegova obitelj nije slagala. Nihan pogiba u stra�noj prometnoj nesre�i za �to Mehmet ne prestaje kriviti sebe.
Mehmet, �vrsto zatvoriv�i vrata ikakvoj mogu�nosti za ljubav i sre�u, po�inje voditi razuzdan �ivot. Iz toga bijednog �ivota izvla�i ga djed Mehmet Fikri. Mehmet jedne ve�eri upada u nevolju i tu�njavu, zbog �ega djed po�uruje planove koje ima za unuka. Zbog nastalih okolnosti Mehmet pristaje na �ivot kakav mu je djed zamislio. U njegovim je planovima i vjen�anje s G�m��. Iako u srcu nosi drugu �enu, Mehmet mora o�eniti �enu koju ne voli. Mehmet je nesretan i prisiljen �ivjeti sa �enom koju nije sam odabrao i, bez obzira �to je G�m�� lijepa, nje�na i pa�ljiva, njegovo srce ostaje zatvoreno.
Naizgled Mehmet pristaje na taj brak, ali ne mo�e Gumus ni primiti za ruku. Povrh svega, u jednom trenutku poku�ava pobje�i i odustati od braka �ime izaziva veliki skandal zbog kojeg mu otac do�ivljava sr�ani udar. Vrlo brzo G�m�� uvi�a da njen novi �ivot uop�e ne�e biti bajka o kakvoj je ma�tala. G�m�� se unato� nesuglasicama s Mehmetom blago odnosi prema njegovom pona�anju. Osim rezerviranog i odbojnog supruga, nesposobnog da je prihvati kao pravu �enu, svakodnevicu �e joj zagor�avati svekrva �eref i �ogorica Pinar. Bez drugog izlaza Gumus �e prihvatiti ulogu koja joj je dana, ali �e se okrenuti vlastitom usavr�avanju i obrazovanju u nadi da �e tako lak�e jednog dana odlediti Mehmetovo srce.
Format romantika, drama
Autor Eylem Canpolat
Sema Ergenekon
Redatelj Kemal Uzun
Glumci Song�l �den
K1van� Tatl1tu
Ekrem Bora
Dr�ava podrijetla Turska
Jezik turski / engleski / francuski
Broj epizoda 100
Broj sezona 3
Produkcija
Producent Irfan Sahin
Lokacija Turska
Emitiranje
U Hrvatskoj Nova TV
Uloge [uredi]
Glumac Lik
Song�l �den G�m��
K1van� Tatl1tu Mehmet
Ekrem Bora Mehmet Fikri
G�ng�r Bayrak �eref
Funda 0lhan Esra
Ay�a Varl1er P1nar
La�in Ceylan G�ls�n
Sevin� G�rsen Aky1ld1z Bahar
Tar1k �nl�o lu Tar1k
Bar1� Ba c1 Emir
C�neyt �al1�kur Ahmet
Serdar Or�in Onur
Kamil G�ler G�khan
Emre Karayel Engin
Tayfun Eraslan Levent
Hikmet Karag�z Osman
Cans1n �zyosun Didem
F�sun Erbulak Dilruba
Murat Akda K�yl�
�i dem Batur Dilek
- 17:22 -
NINA BADRI�
Nina Badri� (Zagreb, 4. srpnja 1972.), hrvatska je pop pjeva�ica i vi�estruka osvaja�ica presti�ne nagrade Porin. Jedna je od najcjenjenijih i najtrofejnijih glazbenika �ija se popularnost pro�irila i izvan granica Hrvatske.
Sa devet godina pjevala je u dje�jem zboru 'Zvjezdice', sa kojim je putovala po svijetu, snimila nekoliko albuma i stekla velikog iskustva u zborskom i gospel pjevanju[1]. Svoj prvijenac Godine nestvarne objavljuje 1995. godine za diskografsku ku�u Croatia Records, ali ve�i uspjeh dolazi tek nakon dueta sa Emilijom Koki� i skladbe "Ja sam vlak"[2]. 2002. godine u Bosni i Hercegovini progla�ena je najboljim stranim izvo�a�em i dobitnica je glazbenog 'Oscara'. �etiri puta se natjecala na Dori (Hrvatsko natjecanje za pjesmu Eurovizije).
11. rujna 2006. godine Nina Badri� se u intimnoj atmosferi u istarskim Balama, udala za svog dugogodi�njeg de�ka Bernarda Krasni�a
Zvjezdice [uredi]
Nina Badri� rodila se 4. srpnja 1972. godine u Zagrebu. Poha�ala je osnovnu �kolu "Otokar Ker�ovani", koja kasnije 1995. godine mijenja ime u "Dr. Ivan Merz"[4]. Glazbom se po�inje baviti ve� kao devetogodi�nja djevoj�ica, pjevaju�i u dje�jem zboru 'Zvjezdice'. Sa 'Zvjezdicama' je proputovala gotovo �itavi svijet, snimila nekoliko albuma i stekla veliko glazbeno iskustvo u zborskom i gospel pjevanju. Nina nije prva kojoj su 'Zvjezdice' pomogle u daljnjoj karijeri, pa tako nakon sedam godina provedenih u zboru, Nina odlazi u studijo gdje pjeva prate�e vokale izvo�a�ima kao �to su Parni valjak, Prljavo kazali�te i drugi.
Po�etak uspjeha [uredi]
Jedan od najzaslu�nijih ljudi za njezinu glazbenu karijeru je pokojni Dino Dvornik, koji joj je prema njezinim rije�ima jako puno pomogao. Dok je pjevu�ila uz radio u jednom butiku u kojem je radila, na vratima se pojavio Dino Dvornik, koji je tada bio velika hrvatska zvijezda. Dino je tada ugasio radio i rekao joj da sad otpjeva to isto bez pratnje. Bio je vrlo impresioniran onim �to je �uo i sutra dan je odmah sa Ninom obi�ao nekoliko diskografskih ku�a po Zagrebu[5].
�"Dino mi je tada dao vjetar u le�a i prijateljski zagrljaj, i nikad nisam, niti �u mu to ikada zaboraviti. Tijekom godina postali smo dobri prijatelji. Bio je moja glazbena ikona, htjela sam biti takva, hrabra, druk�ija i svoja"[5]�
({{{2}}})
Kasnije je imala svoj prvi ve�i nastup na 'Croviziji', gdje je pobijedila sa skladbom "Ostavljam te", u suradnji sa Rajkom Dujmi�em, Jesenkom Hourom i svojim prvim menad�erom Danijelom Koleti�em. Ubrzo nakon toga potpisuje svoj prvi profesionalni ugovor sa izdava�kom ku�om Croatia Records i 1995. godine objavljuje svoj prvijenac Godine nestvarne. Tonski snimatelji na albumu bili su Tihomir Boro�ak i Dejan Parmak, a izvr�ni producent bio je Denis Curman, dok se materijal miksao i snimao u studiju Nostradamus. Album je vrlo dobro pro�ao kod publike, me�utim Nina prvi ve�i uspjeh bilje�i u duetu sa pjeva�icom Emilijom Koki� i skladbom "Ja sam vlak".
Uspjeh i daljnja karijera [uredi]
Nakon toga slijedi vrijeme Ninine uspje�ne glazbene karijere, koja dolazi na vrhunac objavljivanjem albuma Personality iz 1997. godine, za izdava�ku ku�u Zg Zoe Music. Album je najprodavaniji u godinama 1997. i 1998., a Nina sa njim osvaja dva Porina, i to za najbolju �ensku vokalnu izvedbu i za najbolji album pop i zabavne glazbe. Tako�er obrada skladbe "I'm so excited" od ameri�kog R&B sastava 'The Pointer Sisters', donosi joj i inozemni uspjeh.
Nakon toga 1999. godine objavljuje album Unique, na kojemu se nalazi 13 kompozicija od kojih se dvije pojavljuju u dvije verzije, "Woman in love" u obi�noj i remiks i "Po dobru ti me pamti" u vokalnoj i instrumentalnoj. Na snimanju su sudjelovali brojni hrvatski glazbenici, Boytronic, Ilan Kabiljo, Ante Pecoti�, �eljko Bani�, Pegy, Davor Dev�i�, Igor Ger�ina, Mario Igrec, te �lanice sastava Divas. Ve�ina materijala snimljena je u studiju 'Croatia Records' i 'J.M. Trooly'.
Singlom "Nek ti bude kao meni", Nina najavljuje svoj �etvrti album pod nazivom Nina, koji izlazi 2000. godine, pod oznakom Croatie Records. Materijal na albumu sastoji se od dvanaest skladbi, a njihovi autori su Darko Juranovi� (producent albuma), Ivana Husar, Sandra Sagena, Bre�kovi� Brothers, Baby Dooks, Miroslav Lesi�, Aleksandra Kova�, Sonja Kova�, Predrag Martinjak, Miro Vidovi�, Nino Mlinac, Fresh Jay i Nina Badri�. Uz ovu ekipu na snimanju, koje se obavljalo u zagreba�kom studiju Morris, sudjelovali su i brojni drugi glazbenici kao �to su; Kre�imir Tomec (Cubismo), Daria Hodnik Marinkovi�, Jadranka Kri�tof, sastav 'XL', Zlatan Do�li� (Cubismo), Hrvoje Rup�i� (Cubismo), Davor Kri�i� (Cubismo), Renata Sabljak, Robert Vrban�i�, Kristijan Zorjan, Josip Grah, D.J. 279 (London). Album Nina donosi i drugi singl "Ako ka�e� da me ne voli�", za kojeg je snimljen i video spot[6]. 2003. godine objavljuje kompilaciju Collection i studijski album Ljubav. Album Ljubav sadr�i trinaest skladbi, od kojih su dvije objavljene kao singlovi, "�arobno jutro" (izvedena na natjecanju "Dora") i "Za dobre i lo�e dane". Materijal je snimljen u zagreba�kom studiju Morris, a na njemu je opet sudjelovala brojna skupina glazbenika.
Velikim solisti�kim koncertom kojeg je odr�ala 14. velja�e 2005. godine (dan Valentinovo) u Domu sportova u Zagrebu, Nina je obilje�ila vrhunac svoje glazbene karijere[7]. Koncert je bio i humanitarnog karaktera s kojim je Nina podr�ala akciju UNICEF-a za udomljavanje napu�tene djece. Posebno za ovu priliku Nina je pripremila svoje stare hitove u novom aran�manu, koje su obradili Ante Gelo i Darko Juranovi�. Koncert je sniman i iste godine izlazi u�ivo album na dvostrukom CD-u, Ljubav za ljubav - Live, kojeg objavljuje izdava�ka ku�a Aquarius Records. Materijal se sastoji od 23 skladbe, koje su pokrile do tada �itavu Nininu glazbenu karijeru.
U studenom 2007. godine, izlazi njezin sedmi studijski album simboli�nog naziva 07. Nakon �to je njezin zadnji album Ljubav napunio vrhove svih Top ljestvica, istim putem je krenuo i 07, kada se odmah po objavljivanju po�eo vrtjeti po svim radio postajama. Album je pripremala u londonskim glazbenim studijima. O samom nazivu albuma Nina je rekla:
�"Sedmi je po redu u mojoj karijeri, sedam je moj najdra�i broj i nekako mi se u�inilo zgodno tako nazvati album. Ionako niti jedan svoj album nisam nikada nazvala po samo jednoj pjesmi, jer �elim da ljudi sami odaberu svoju najdra�u, bez moga sugeriranja."[8]�
({{{2}}})
Album otvara skladba "Kralj �ivota moga", koju u duetu izvodi sa romskom divom Ljiljanom Petrovi� - Buttler. Materijal sadr�i jo� jedan duet, kojeg Nina izvodi sa Montellom Jordanom u skladbi "Ne dam te nikom"[9]. Album je stvarala vi�e od dvije godine, a na njemu su sudjelovali brojni velik glazbenici, a neki od njih su: Thomas Buri�, Dra�en Kvo�i�-Dash, Aleksandra Milutinovi�, Ljiljana Petrovi� Buttler, Montell Jordan, te Steve Sidwell.
Diskografija [uredi]
Albumi [uredi]
Studijski
Godine nestvarne - 1995. #2
Personality - 1997. #1
Unique - 1999. #1
Nina - 2000. #1
Ljubav - 2003. #1
07 - 2007. #1
Kompilacije
Collection (kompilacija) - 2003. #2
Ljubav za ljubav - Live (U�ivo) - 2005. #2
Festivali i kompilacije [uredi]
1997. - Dance 1
1998. - Supergirl
2000. - Super Hitovi 1998-2000
2001. - Super Hitovi 2000-2001
2001. - Tonika 2001
2003. - Dora 2003
2004. - Galeb i ja
2004. - Hrvatski Radijski Festival 2004
2005. - Hitomanija 2
2005. - Turky party - prvih 10 godina 2
2006. - Ja sam zaljubljen
2006. - Tulum za du�u Vol. 2
Nagrade [uredi]
Nina Badri� osvojila je mnoge glazbene nagrade, a izme�u ostalog vi�e puta je pobijedila na dodijeli presti�ne diskografske nagrade Porin.
1998. Porin za najbolju �ensku vokalnu izvedbu - za izvedbe na albumu Personality
1998. Porin za najbolji album pop i zabavne glazbe - Personality
2001. Porin za najbolju �ensku vokalnu izvedbu - za izvedbe na albumu Nina
2004. Porin za najbolju �ensku vokalnu izvedbu - za izvedbu skladbe "�arobno jutro"
2004. Porin za pjesmu godine - "�arobno jutro"
2004. Porin za najbolji album pop i zabavne glazbe - Ljubav
2004. Porin za album godine - Ljubav
2008. Porin za najbolju �ensku vokalnu izvedbu - za izvedbu skladbe "Da se opet tebi vratim"
Uz Porina, Nina je osvojila brojne nagrade Hrvatskog radijskog festivala (HRF), dobitnica je bosanskohercegova�ke nagrade 'Index', koja joj je dodijeljena u Sarajevu u kategoriji najbolja �enska vokalna izvedba
Rodno ime Nina Badri�
Ro�en/a 4. srpnja 1972.
Mjesto ro�enja Zagreb
�anr/ovi Pop, rock, ritam i blues
Zanimanje Glazbenica
Instrument Vokal
Djelatno razdoblje Po�etkom 1990-ih - danas
Producentska ku�a Croatia Records, Aquarius Records
- 17:19 -
ANA NIKOLI�
Biografija
Ro�ena je u Para�inu 27. septembra 1978. Zavr�ila je jezi�ku gimnaziju u Para�inu, a zatim je upisala vi�u politehni�ku �kolu u Beogradu, na odsek za dizajn. Svoju karijeru je zapo�ela sa 22 godine pevaju�i po beogradskim splavovima. Sa pesmom �Januar� je na Beoviziji 2003. osvojila nagradu za najbolji debitantski nastup, a pesma je postala veliki hit. Ana je tokom leta iste godine izdala svoj prvi studijski album Januar na kome je najdominantniji autorski rad kompozitora Aleksandra Mili�a Milija i tekstopisca Marina Tucakovi�. Objavila ga je u izdanju Siti rekordsa. Album prvenac sa nekoliko hitova kao �to su: �Ho�u da te gledam�, �Ptica skitnica�, �Vatra�, �Atina�, �Moj klub� i sa dva visokobud�etna spota za pesme: �Vatra� i �Ho�u da te gledam�. Ana je 2003. godine dobila i oskar za pop pevacicu, za hit godine i album godine. Na Beoviziji 2004. je dobila nagradu za otkri�e godine.
Posle albuma �Januar� usledila je podu�a pauza od tri godine. Na muzi�ku scenu se vratila na Beoviziji 2006. sa pesmom �Romale Romali� zauzev�i tako drugo mesto, odnosno �etvrto mesto u finalnom izboru. Pesma je postala veliki hit.
Godinu dana posle, ta�nije 2007., Ana izdaje svoj drugi album pod nazivom �Devojka od �okolade� koji su potpisale dve izdava�ke ku�e, Siti rekords i Miligramusic. Album koji je nadma�io prethodni sa ubedljivom prodajom nosi hitove poput: �Devojka od cokolade�, �Dum jedan konjak�, �Plaka�ete za mnom oboje�, �Klovn� i za mnoge najlep�a Anina balada �Ipak se okre�e�. Ana je 2007. po prvi put odr�ala veliku turneju pod nazivom ��okolada�.
U decembru 2008. izlazi CD The platinum collection sa najve�im Aninim hitovima i dve nove numere �Ekstaza� i ��izofrenija�. Po�inje i saradnja peva�ice i dva mlada autora Milo�em Roganovi�em i Filipom Aleksi�em.
Na Beoviziji 2009. Ana Nikoli� je otpevala pesmu �Bili smo najlep�i�, gde u polufinalnoj ve�eri nije pro�la dalje, zatim je nadkadnim prebrojavanjem glasova ustanovljeno da je pro�la u finale, kao i njena koleginica Ivana Selakov. Ipak, Ana je odbila da se takmi�i u finalu.
U junu 2010, Ana je objavila pesmu �D�ukelo� koja je predstavlja singl za novi album koji je iza�ao u julu 2010.
[uredi] Diskografija
2003. Januar
2006. Devojka od �okolade
2008. Platinum collection
2010. Mafia caffe
[uredi] Spolja�nje veze
Ana Nikoli�: Oficijalni sajt
- 17:16 -
LEPA BRENA
�ivotopis [uredi]
Ro�ena je u Tuzli kao dijete Bo�njaka. Odrastala je u Br�kom. Jo� kao studentica se preselila u Beograd. Potom napu�ta studij i zapo�inje pjeva�ku karijeru. Jedno vrijeme �ivi u Novom Sadu. Brena govori i pjeva na srpskom jeziku, na ekavskom dijalektu.
Karijeru je zapo�ela 1981. godine i to u jednoj od tada najpopularnijih emisija koju je ure�ivao pokojni srpski voditelj Minimaks. U kratkoj majici i bermudama je sa svojim sastavom "Slatki greh" sudjelovala tom snimanju, no upravo zbog drasti�ne razlike od ostalih "novih nada" njena izvedba je izba�ena iz emisije. Ta snimka je upotrijebljena u "Nedjeljnom popodnevu sa Minimaksom" kao �ala na njen ra�un, no njena karijera tada polazi uzlaznom putanjom. Snimila je 17 albuma, par filmova, izme�u ostalih hit-seriju "Hajde da se volimo". Prva je pjeva�ica koja se spustila helikopterom na koncert (1989. u Sofiji i 1994. u Beogradu), umjetnica je s najve�im glazbenim tira�ama u povijesti balkanske glazbe.
Bila je prva �ena iz Jugoslavije koja je snimala spotove na egzoti�nim mjestima, u Turskoj za pjesmu "Robinja", u srednjoj Africi za "Tamba lamba", u �panjolskoj "4 godine", Ujedinjenom Kraljevstvu "Hajde da se volimo" (engleska verzija), na Floridi za "I da odem iza le�a Bogu" i "Bol za bol" i dr. Najve�i hitovi su joj "�eik" (1984.), "Jedan dan �ivota" (1985.), "Okre�e� mi le�a" (1986.), "On ne voli me" (1987.), "Golube" (1987.), "Jugoslovenka" (1989.), "Bosanac" (1983.), "�ik pogodi" (1990.), "Ja nemam drugi dom" (1994.), "Izdajice" (1995.), "Ti si moj greh" (1996.), "Luda za tobom" (1996.), "Pazi kome zavidi�" (2008.), "U�i slobodno" (2008) i t.d..
Spektakularni koncert je odr�ala u Bugarskoj pred 85.000 posjetitelja, na stadionu na koji je sletjela helikopterom. Brena je za svaku Novu godinu imala i svoj poseban nastup u programu na televizijskim postajama jugoslavenskih republika i pokrajina. 1991. godine se udala za srpskog tenisa�a Slobodana Bobu �ivojinovi�a s kojim ima dva sina, Stefana i Viktora. 2000. godine im je otet stariji sin Stefan, a poslije njegovog osloba�anja (otmi�arima je pla�ena otkupnina), Brena s obitelji seli na Floridu. Brena je sinonim za zvijezdu i jedna od najbogatijih pjeva�ica danas na prostoru biv�e Jugoslavije. Posljednjih godina s obitelji �ivi u Beogradu.
Vlasnica je folk i turbofolk produkcije "Grand", predstavni�tva "Red Bull" i "Ford" za Crnu Goru i Srbiju. 2004. godine je odr�ala koncert u Br�kom i u Tuzli.
Diskografija [uredi]
1980. - �a�ak, �a�ak - 350.000
1982. - Mile voli disko - 780.000
1983. - Sitnije Cile, sitnije (singlica) - 800.000
1984. - Bato, Bato - 800.000
1984. - Pile moje - 500.000
1985. - Jedan dan �ivota (duetski EP Lepa Brena & Miroslav Ili�) - 800.000
1986. - Voli me, voli - 500.000
1987. - Uske pantalone - 600.000
1987. - Hajde da se volimo - 700.000
1988. - �etiri godine - 550.000
1990. - Boli me uvo za sve - 450.000
1991. - Zaljubi�ka - 150.000
1994. - Ja nemam drugi dom
1994. - Kazna Bo�ija
1996. - Luda za tobom
2000. - Pomra�enje sunca
2004. - Best of
2008. - U�i slobodno
Filmovi [uredi]
Kamiond�ije opet voze
Tesna ko�a
Nema problema
Hajde da se volimo
Hajde da se volimo 2
Hajde da se volimo 3
Hajde da se volimo 4-u pripremi
Rodno ime Fahreta Jahi�
Poznat/a i kao Lepa Brena
Ro�en/a 20. listopada 1960.
Mjesto ro�enja Tuzla
�anr/ovi folk, pop-folk, pop
Zanimanje glazbenica, glumica
Djelatno razdoblje 1982. - danas
Producentska ku�a PGP, Diskoton, ZaM, Grand Production
Anga�man Slatki greh
- 17:14 -
B
Beyonc� Giselle Knowles (Houston, Teksas, 4. rujna 1981.) ameri�ka je R&B pjeva�ica, glumica i plesa�ica. Glazbom se bavi od djetinjstva. Prve ve�e glazbene uspjehe postigla je krajem 1990-ih u sastavu Destiny's Child. Knowles je sa sastavom prodala vi�e od 50 milijuna albuma[1], a u cijeloj karijeri vi�e od 75 milijuna.[2]
Godine 2003. izdala je svoj debitantski samostalni album Dangerously in Love, koji je postao jedan od najuspje�nijih albuma godine. Album je postigao veliki komercijalni i kriti�ki uspjeh, a 2004. je nagra�en s pet Grammyja. Nakon raspada Destiny's Childa 2005. nastavlja s uspjesima u samostalnoj karijeri. Njezin drugi album, B'Day, izdan 2006., debitirao je na prvom mjestu ameri�ke ljestvice albuma. Njezin tre�i album, I Am... Sasha Fierce, objavljen je u studenom 2008. Knowles je imala pet singlova na prvom mjestu Hot 100 ljestvice, �ime je postala jedna od dvije pjeva�ice s najvi�e takvih singlova 2000-ih. Tako�er je i pjeva�ica s najve�im brojem uzastopnih tjedana na prvom mjestu 2000-ih, s ukupno 37 tjedana na prvom mjestu.
Godine 2001. zapo�ela je gluma�ku karijeru pojaviv�i se u filmskom mjuziklu Carmen: A Hip Hopera. Godine 2006. dobila je glavnu ulogu u filmskoj adaptaciji broadwayjskog mjuzikla Komadi iz snova iz 1981. Ta joj je uloga donijela dvije nominacije za Zlatni globus. Pokrenula je i obiteljsku modnu liniju, House of Der�on, a promovirala je i brandove kao �to su Pepsi, Tommy Hilfiger, Armani i L'Or�al. 2009., Forbes je uvrstio Beyonc� na �etvrto mjesto popisa 100 najmo�nijih i najutjecajnijih slavnih osoba, na tre�e mjesto popisa glazbenika s najve�im prihodima i na prvo mjesto najbolje pla�enih slavnih osoba ispod 30 godina s vi�e od 87 milijuna dolara zarade izme�u 2008. i 2009.[3][4] Godine 2009. ameri�ki �asopis Billboard proglasio ju je �enom godine.[5] Udana je za ameri�kog repera Jay-Z-a.
Djetinjstvo (1981. - 1988.) [uredi]
Njezin otac Mathew Knowles je bio prodava� medicinske opreme, a majka Tina Beyinc� modni i frizerski dizajner i stilist. Beyonc�n otac je afroameri�kog porijekla, dok majka ima afroameri�keafroameri�kih, indijanskih i francuskih korijena. Ime je dobila po maj�inom djevoja�kom prezimenu, kako bi se sprije�ilo izumiranje tog imena, jer je vrlo malo mu�kih nasljednika imena Beyinc�. Nezini baka i djed po majci, Lumis Albert Beyinc� i Agn�z Der�on, francuski su doseljenici koji govore francuskim jezikom[6], koji i Beyonc� te�no govori. Beyonc� tako�er ima i mla�u sestru Solange, koja se poput svoje starije sestre, bavi glazbom i glumom. Beyonc� je zavr�ila osnovnu �kolu St. Mary's Elementary School u Texasu, gdje je poha�ala satove plesa, baleta i jazz glazbe. Njezin talent za pjevanje otkriven je kada je njezin u�itelj plesa po�eo pjevati jednu pjesmu, a Beyonc� ju je zavr�ila, savr�eno pogodiv�i najvi�i glazbeni ton.[7] Beyonc� je bila stidljiva djevojka, no njezin interes za glazbom i nastupom brzo se po�eo razvijati, nakon �to je sudjelovala u �kolskom talent natjecanju. �im je prvi put stala na pozornicu, nestala je sva nesigurnost i trema i Beyonc� je u tom trenutku odlu�ila da �eli postati pjeva�ica i izvo�a�. Sa samo sedam godina prijavila se na prvo talent natjecanje, na kojem je pjevala pjesmu Johna Lennona "Imagine".[8] Pobijedila je i do�ivjela svoje prve ovacije publike, a njezino ime se iste godine prvi puta pojavilo u novinama, kada je lokalni Houston Chronicle objavio �lanak o lokalnim izvo�a�kim nagradama The Sammy.[9] Na jesen 1990. Beyonc� prelazi u �kolu Parker Elementary School, najpoznatiju po razvijenom glazbenom programu i otkrivanju talenata. Beyonc� tamo po�inje pjevati u �kolskom zboru, a nakon toga odlazi na visoku umjetni�ku �kolu u Houstonu gdje usavr�ava svoje izvo�a�ke i pjeva�ke sposobnosti.[10] U isto vrijeme Beyonc� dvije godine pjeva u lokalnom crkvenom zboru.
Girl's Tyme (1989. - 1994.) [uredi]
S osam godina Beyonc� upoznaje LaTaviu Roberson na audiciji za dje�ji �enski hip-hop sastav, u koji ulaze zajedno s Beyonc�nom prijateljicom Kelly Rowland.[11] Sastav dobiva ime Girl's Tyme, sadr�i �est �lanova i izvodi hip-hop i dance. Girl's Tyme provla�e pozornost cijele nacije, a R&B producent s Zapadne obale, Arne Frager, dolazi u Houston kako bi ih osobno pogledao. Frager ih odvodi u The Plant Recording Studios u Sjevernoj Kaliforniji gdje je odu�evljen Beyonc�nom osobno��u i glasovnim sposobnostima. Kako bi im osigurao izdava�ki ugovor, Frager prijavljuje Girl's Tyme na tada najve�i televizijski talent show Star Search, no Girl's Tyme nisu pobijedile, jer je izbor pjesme koju su izvodile bio lo�, priznala je poslije Beyonc�.[12] Bio je to ujedno i njezin prvi profesionalni poraz, no povratila je samopouzdanje nakon �to je �ula da su jednako pro�li i mladi talenti Britney Spears i Justin Timberlake.[6]
Po�eci Destiny's Childa (1993. - 1997.) [uredi]
Beyonc�in otac Mathew Knowles 1995. godine napu�ta svoj tada�nji posao i postaje menad�er sastava te po�inje trenirati djevojke. Njegov odlazak s posla prepolovio je prihode obitelji Knowles, a pritisak je rezultirao razila�enjem Beyonc�nih roditelja. Mathew Knowles je smanjio broj �lanova sastava na �etiri i doveo novu djevojku LeToyu Luckett. Djevojke su vje�bale za svoje nastupe u salonu majke Tine, koja im je izra�ivala kostime za nastupe, a ti nastupi uglavnom su bili prednastupi za neke ve�e glazbene R&B zvijezde tog vremena. Djevojke su redovito odlazile na audicije raznih izdava�kih ku�a, ne bi li kona�no potpisale ugovor s diskografskom ku�om Elektra Records, no taj je ugovor raskinut samo nekoliko mjeseci kasnije, prije no �to je sastav uop�e stigao objaviti prvi album. Godine 1993. sastav uzima ime Destiny's Child iz starozavjetne Knjige Izajine.[11] Uslijedili su nastupi po lokalnim doga�ajima, a nakon �etiri godine nastupanja, sastav kona�no krajem 1997. godine uspjeva potpisati ugovor s izdava�kom ku�om Columbia Records. Iste godine Destiny's Child snimaju svoju prvu veliku pjesmu "Killing Time", koja ulazi na soundtrack filma Ljudi u crnom.[11]
Svjetska slava (1998. - 2000.) [uredi]
Destiny's Child izvode njihov hit "Independent Women Part I"Godinu dana kasnije sastav objavljuje svoj prvi album i ostvaruje prvi uspjeh sa singlom "No, No, No". Ovaj album postavio je sastav Destiny's Child visoko u svijetu glazbene industrije, ostvario zavidnu prodaju te donio sastavu tri nagrade na Soul Train Lady of Soul Awards u kategorijama Najbolji R&B/Soul singl za "No, No, No", R&B/Soul album godine i najbolji novi R&B/soul izvo�a�.[11] Sljede�i album, The Writing's on the Wall iz 1999. godine, di�e ih u sam vrh ameri�ke R&B glazbene scene s njihovim najve�im hitovima "Bills, Bills, Bills" (njihovim prvim brojem jedan), "Jumpin Jumpin" i "Say My Name", koja postaje njihov najuspje�niji singl i postaje jedna od njihovih najprepoznatljivijih pjesama. Pjesma "Say My Name" osvaja 2001. godine Grammy u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastava s vokalom i jo� jedan u kategoriji najbolja R&B pjesma.[11] Album The Writing's on the Wall prodaje se u vi�e od sedam milijuna kopija i postaje njihov najuspje�niji i najzna�ajniji album.[12] Uz veliki komercijalni uspjeh, Destiny's Child po�inju puniti medije sudskom parnicom koju podi�u LaTavia Roberson i LeToya, koje su izostavljene iz snimanja videospota "Say My Name",[11] a umjesto njih su anga�irane dvije nove djevojke Michelle Williams i Farrah Franklin, �to je jasno dalo naslutiti da su njih dvije izba�ene iz benda. Luckett i Roberson su na kraju same slu�beno napustile sastav, no nakon samo pet mjeseci nestaje i Farrah Franklin, koja svoj odlazak obja�njava napeto��u i neslaganjem u sastavu.[12] Nakon �to su uspostavili kona�ni line-up kao trio Beyonc� Knowles, Kelly Rowland i Michelle Williams, objavljuju singl "Independent Women Part I" koji je 2000. godine uklju�en u soundtrack filma Charijevi an�eli. Pjesma postaje njihov najuspje�niji singl, osvojiv�i broj jedan ameri�ke top ljestvice singlova i zadr�av�i se tamo 11 tjedana.[13] Ovaj uspjeh potvrdio je sastavu da u ovoj postavi najbolje djeluju i sastav dalje nastavlja djelovati kao trio, a Luckett i Roberson koncentriraju se na tu�bu protiv menad�era Mathewa Knowlesa, koja se zavr�ava nagodbom.
Raspad sastava i po�etak samostalne karijere (2001. - 2003.) [uredi]
Destiny's Child izvode svoj hit "Say My Name"Destiny's Child objavljuju u svibnju 2001. godine svoj tre�i album koji nosi naziv Survivor. Istoimeni najavni singl pak ponovno daje razloge Luckettovoj i Robersonovoj za tu�bu, jer je pjesma napisana direktno kao odgovor na njihovo pona�anje, no i ova se tu�ba u kona�nici rje�ava nagodbom u lipnju 2002. godine. Album Survivor debitira na samom vrhu ameri�ke top ljestvice albuma sa 663.000 prodanih primjeraka u prvom tjednu prodaje[14], a u do danas se ta brojka popela do 10 milijuna, od �ega 40% otpada samo na ameri�ke tr�i�te.[15] Singl "Survivor" osvaja Grammy u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastava s vokalom, a i on, kao i novi singl "Bootylicious", osvaja broj jedan ameri�ke top ljestvice singlova. Iste godine Destiny's Child objavljuju bo�i�ni album 8 Days of Christmas nakon kojega se djevojke razilaze i posve�uju se svaka svom novom samostalnom projektu.[11] Godine 2000. Beyonc� Knowles je potpisala ugovor s Columbia Records za tri samostalna albuma, a prvi puta se samostalno predstavlja jo� 1999. godine za vrijeme sastava Destiny's Child, snimiv�i duet s Marcom Nelsonom "After All Is Said and Done" za soundtrack filma Najbolji �ovjek. Godine 2000. tako�er samostalno gostuje na singlu "I Got That" repera Amila. Po�etkom 2001. godine, za vrijeme snimanja albuma Survivor, Beyonc� dobiva svoju prvu filmsku ulogu u filmu Carmen: A Hip Hopera, modernoj adaptaciji opere Carmen iz 19. stolje�a, francuskog skladatelja Georgesa Bizeta. Godine 2002. godine Beyonc� se pojavljuje i u filmu Austin Powers u Goldmemberu, koji postaje box office hit sa zaradom od $73,1 milijuna u prvom tjednu prikazivanja. Na soundtracku za taj film na�ao se i prvi Beyonc�in samostalni singl "Work It Out".[16] Godinu dana kasnije Beyonc� snima i novi film Povratak ubojice mekog srca te singl "Fighting Temptation" zajedno s kolegicama Missy Elliott i MC Lyte za filmski soundtrack. Iste godine Beyonc� sa svojim tada�njim de�kom Jay-Z-em snima hit singl "03 Bonnie & Clyde", a zatim s Lutherom Vandrossom snima duet "The Closer I Get to You", koji biva nagra�en Grammyem u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastav s vokalom.
Dangerously in Love (2003. - 2005.) [uredi]
U to vrijeme Michelle Williams i Kelly Rowland ve� su objavile svoje samostalne albume pa isto �ini i Beyonc� u lipnju 2003. godine, objaviv�i svoj prvi samostalni album nazvan Dangerously in Love. Na albumu se na�lo nekoliko gostuju�ih vokalista, a album se sastojao od niza dinami�nih i niza laganih pjesama. Album je debitirao na broju jedan ameri�ke top ljestvice s prodajom od 317 tisu�a u prvih tjedan dana, a do danas se taj broj popeo na 4,2 milijuna. Na albumu su se na�la dva singla broj jedan. Prvi singl "Crazy in Love" uz gostovanje repera Jay-Z-a, zadr�ao se na vrhu top ljestvice punih osam tjedana. Drugi singl "Baby Boy" uklju�ivao je gostovanje dancehall zvijezde Seana Paula i tako�er je osvojio broj jedan i bio jedan od dominantnih singlova 2003. godine, a na broju jedan ameri�ke top ljestvice zadr�ao se �ak vi�e od singla "Crazy in Love" � punih devet tjedana. Beyonc� je za ovaj album 2004. godine nagra�ena s pet Grammya, uklju�uju�i onaj u kategoriji najbolji �enski R&B izvo�a� za pjesmu "Dangerously in Love 2", zatim u kategoriji najbolja R&B pjesma za pjesmu "Crazy in Love" te u kategoriji najbolji R&B album. 2004. godine Beyonc� je planirala objaviti novi album s pjesmama koje su ostale sa snimanja pro�log albuma, no to se nije dogodilo zbog pretrpanih obaveza, me�u kojima je bilo i snimanje posljednjeg zajedni�kog albuma sastava Destiny's Child. Nakon pune tri godine provedene odvojeno, Beyonc�, Kelly i Michelle ponovno su zajedno i snimaju album Destiny Fulfilled koji izlazi u studenom 2004. godine. Album osvaja drugo mjesto ameri�ke top ljestvice i sadr�i tri hit singla: "Lose My Breath", "Soldier" i "Girl". U sklopu promocije albuma, Destiny's Child su u travnju 2005. godine krenule na veliku svjetsku turneju Destiny Fulfilled ... And Lovin' It nakon koje objavljuju i kona�ni prestanak djelovanja. U listopadu 2005. godine sastav jo� objavljuje kompilacijski album hitova nazvan #1's, na kojem su se na�le sve njihove najuspje�nije pjesme te tri potpuno nove pjesme. Destiny's Child su u o�ujku 2006. godine nagra�ene sa svojom zvijezdom na �etali�tu Hollywood Walk of Fame. Iste su godine progla�ene najprodavanijim �enskom sastavom svih vremena.
B' Day (2006. - 2008.) [uredi]
Beyonc� izvodi svoj hit "Listen"Beyonc� je nastavila svoju filmsku karijeru u filmu Pink Panther 2006. godine, za �iji je soundtrack snimila pjesmu "Check on It", koja osvaja prvo mjesto ameri�ke top ljestvice. U isto vrijeme dobiva i ulogu u filmu Komadi iz snova, adaptaciji broadwayskog mjuzikla iz 1981. godine o karijeri sastava The Supremes. Beyonc� je u ovom filmu dobila glavnu ulogu i otpjevala je nekoliko pjesama, uklju�uju�i i autorsku pjesmu "Listen", �to joj 2006. godine donosi nominaciju za Zlatni globus u kategorijama najbolja glumica iz mjuzikla ili komedije te najbolja originalna pjesma. Inspirirana ulogom u filmu Komadi iz snova, Beyonc� za svoj sljede�i album supotpisuje i koproducira gotovo sve pjesme, a album je zavr�en za samo tri tjedna. Njegovo ime je bilo B'day, a album izlazi u rujnu 2006. godine, na dan njezinog 25. ro�endana. Album debitira na prvom mjestu ameri�ke top ljestvice s prodajom od 541.000 primjeraka u prvih tjedan dana. Album je najavljen novom hit suradnjom s Jay-Z-em u pjesmi "D�j� Vu", no najve�i uspjeh ostvaruje singl "Irreplaceable" koji osvaja broj jedan ameri�ke top ljestvice i tamo ostaje punih 10 tjedana. Kako bi promovirala album Beyonc� odlazi na veliku Beyonc� Experience turneju na kojoj snima i koncertni DVD The Beyonc� Experience Live. Godine 2007. album osvaja Grammy u kategoriji najbolji R&B album.
I Am... Sasha Fierce (2008. - danas) [uredi]
Beyonce na inaguraciji Baracka ObameBeyonc� objavljuje svoj tre�i studijski album nazvan I Am� Sasha Fierce u studenom 2008. godine. Tada otkriva i svoj alter-ego "Sasha Fierce" kojeg uzima kad izlazi na pozornicu. U isto vrijeme, Beyonc� je anga�irana i u novim filmskih projektima: filmu Cadillac Records u kojem portretira blues pjeva�icu Ettu James, te u trileru Obsessed. Pjesme "If I Were a Boy" i "Single Ladies (Put a Ring on It)" bili su prvi singlovi s albuma, a objavljeni su i isto vrijeme kako bi predstavljali svaki svoju polovicu albuma. Singl "If I Were a Boy" osvaja broj jedan na top listi Velike Britanije, a singl "Single Ladies (Put a Ring on It)" osvaja ameri�ku top listu i dr�i broj jedan �etiri tjedna. Beyonc� se u sije�nju 2009. godine pridru�ila nizu glazbenika koji su odr�ali koncert ispred Lincoln Memoriala u �ast novoizabranog ameri�kog predsjednika Baracka Obame. Beyonc� je tako�er otpjevala pjesmu '"At Last" za prvi ples predsjednika Obame i njegove supruge Michelle na inauguracijskom balu 20. sije�nja 2009. Beyonc� Knowles provodi gotovo cijelu 2009. godinu na velikoj svjetskoj turneji I Am.. Tour koja �e od prolje�a posjetiti sve dijelove svijeta, od Amerike, Europe, Azije, Afrike i Oceanije, a 26. travnja 2009. posjetila je i Zagreb.
Humanitarni rad [uredi]
Beyonc� je tijekom karijere �esto pokazivala socijalnu svjesnost i bila je uklju�ena u brojne humanitarne akcije. Zajedno s Kelly Rowland osnovala je zakladu Survivor Foundation za izgradnju ku�a �rtvama uragana Katrina 2005. godine. Ista zaklada pro�irila je svoje djelovanje i na osnivanje Centra za mlade u Houstonu, te na pomo� �rtvama uragana Ike. Godine 2005. snimila je pjesmu "Stand Up for Love" u povodu Svjetskog dana djece, a s pjesmom se prikuplja novac za dje�je fondove diljem svijeta. Godine 2008. snimila je s nekolicinom glazbenika i pjesmu "Just Stand Up", za borbu protiv raka. Nakon zavr�etka filma Cadillac Records, Beyonc� je donirala sav svoj honorar rehabilitacijskoj organizaciji Phoenix House.
Djetinjstvo (1981. - 1988.) [uredi]
Njezin otac Mathew Knowles je bio prodava� medicinske opreme, a majka Tina Beyinc� modni i frizerski dizajner i stilist. Beyonc�n otac je afroameri�kog porijekla, dok majka ima afroameri�keafroameri�kih, indijanskih i francuskih korijena. Ime je dobila po maj�inom djevoja�kom prezimenu, kako bi se sprije�ilo izumiranje tog imena, jer je vrlo malo mu�kih nasljednika imena Beyinc�. Nezini baka i djed po majci, Lumis Albert Beyinc� i Agn�z Der�on, francuski su doseljenici koji govore francuskim jezikom[6], koji i Beyonc� te�no govori. Beyonc� tako�er ima i mla�u sestru Solange, koja se poput svoje starije sestre, bavi glazbom i glumom. Beyonc� je zavr�ila osnovnu �kolu St. Mary's Elementary School u Texasu, gdje je poha�ala satove plesa, baleta i jazz glazbe. Njezin talent za pjevanje otkriven je kada je njezin u�itelj plesa po�eo pjevati jednu pjesmu, a Beyonc� ju je zavr�ila, savr�eno pogodiv�i najvi�i glazbeni ton.[7] Beyonc� je bila stidljiva djevojka, no njezin interes za glazbom i nastupom brzo se po�eo razvijati, nakon �to je sudjelovala u �kolskom talent natjecanju. �im je prvi put stala na pozornicu, nestala je sva nesigurnost i trema i Beyonc� je u tom trenutku odlu�ila da �eli postati pjeva�ica i izvo�a�. Sa samo sedam godina prijavila se na prvo talent natjecanje, na kojem je pjevala pjesmu Johna Lennona "Imagine".[8] Pobijedila je i do�ivjela svoje prve ovacije publike, a njezino ime se iste godine prvi puta pojavilo u novinama, kada je lokalni Houston Chronicle objavio �lanak o lokalnim izvo�a�kim nagradama The Sammy.[9] Na jesen 1990. Beyonc� prelazi u �kolu Parker Elementary School, najpoznatiju po razvijenom glazbenom programu i otkrivanju talenata. Beyonc� tamo po�inje pjevati u �kolskom zboru, a nakon toga odlazi na visoku umjetni�ku �kolu u Houstonu gdje usavr�ava svoje izvo�a�ke i pjeva�ke sposobnosti.[10] U isto vrijeme Beyonc� dvije godine pjeva u lokalnom crkvenom zboru.
Girl's Tyme (1989. - 1994.) [uredi]
S osam godina Beyonc� upoznaje LaTaviu Roberson na audiciji za dje�ji �enski hip-hop sastav, u koji ulaze zajedno s Beyonc�nom prijateljicom Kelly Rowland.[11] Sastav dobiva ime Girl's Tyme, sadr�i �est �lanova i izvodi hip-hop i dance. Girl's Tyme provla�e pozornost cijele nacije, a R&B producent s Zapadne obale, Arne Frager, dolazi u Houston kako bi ih osobno pogledao. Frager ih odvodi u The Plant Recording Studios u Sjevernoj Kaliforniji gdje je odu�evljen Beyonc�nom osobno��u i glasovnim sposobnostima. Kako bi im osigurao izdava�ki ugovor, Frager prijavljuje Girl's Tyme na tada najve�i televizijski talent show Star Search, no Girl's Tyme nisu pobijedile, jer je izbor pjesme koju su izvodile bio lo�, priznala je poslije Beyonc�.[12] Bio je to ujedno i njezin prvi profesionalni poraz, no povratila je samopouzdanje nakon �to je �ula da su jednako pro�li i mladi talenti Britney Spears i Justin Timberlake.[6]
Po�eci Destiny's Childa (1993. - 1997.) [uredi]
Beyonc�in otac Mathew Knowles 1995. godine napu�ta svoj tada�nji posao i postaje menad�er sastava te po�inje trenirati djevojke. Njegov odlazak s posla prepolovio je prihode obitelji Knowles, a pritisak je rezultirao razila�enjem Beyonc�nih roditelja. Mathew Knowles je smanjio broj �lanova sastava na �etiri i doveo novu djevojku LeToyu Luckett. Djevojke su vje�bale za svoje nastupe u salonu majke Tine, koja im je izra�ivala kostime za nastupe, a ti nastupi uglavnom su bili prednastupi za neke ve�e glazbene R&B zvijezde tog vremena. Djevojke su redovito odlazile na audicije raznih izdava�kih ku�a, ne bi li kona�no potpisale ugovor s diskografskom ku�om Elektra Records, no taj je ugovor raskinut samo nekoliko mjeseci kasnije, prije no �to je sastav uop�e stigao objaviti prvi album. Godine 1993. sastav uzima ime Destiny's Child iz starozavjetne Knjige Izajine.[11] Uslijedili su nastupi po lokalnim doga�ajima, a nakon �etiri godine nastupanja, sastav kona�no krajem 1997. godine uspjeva potpisati ugovor s izdava�kom ku�om Columbia Records. Iste godine Destiny's Child snimaju svoju prvu veliku pjesmu "Killing Time", koja ulazi na soundtrack filma Ljudi u crnom.[11]
Svjetska slava (1998. - 2000.) [uredi]
Destiny's Child izvode njihov hit "Independent Women Part I"Godinu dana kasnije sastav objavljuje svoj prvi album i ostvaruje prvi uspjeh sa singlom "No, No, No". Ovaj album postavio je sastav Destiny's Child visoko u svijetu glazbene industrije, ostvario zavidnu prodaju te donio sastavu tri nagrade na Soul Train Lady of Soul Awards u kategorijama Najbolji R&B/Soul singl za "No, No, No", R&B/Soul album godine i najbolji novi R&B/soul izvo�a�.[11] Sljede�i album, The Writing's on the Wall iz 1999. godine, di�e ih u sam vrh ameri�ke R&B glazbene scene s njihovim najve�im hitovima "Bills, Bills, Bills" (njihovim prvim brojem jedan), "Jumpin Jumpin" i "Say My Name", koja postaje njihov najuspje�niji singl i postaje jedna od njihovih najprepoznatljivijih pjesama. Pjesma "Say My Name" osvaja 2001. godine Grammy u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastava s vokalom i jo� jedan u kategoriji najbolja R&B pjesma.[11] Album The Writing's on the Wall prodaje se u vi�e od sedam milijuna kopija i postaje njihov najuspje�niji i najzna�ajniji album.[12] Uz veliki komercijalni uspjeh, Destiny's Child po�inju puniti medije sudskom parnicom koju podi�u LaTavia Roberson i LeToya, koje su izostavljene iz snimanja videospota "Say My Name",[11] a umjesto njih su anga�irane dvije nove djevojke Michelle Williams i Farrah Franklin, �to je jasno dalo naslutiti da su njih dvije izba�ene iz benda. Luckett i Roberson su na kraju same slu�beno napustile sastav, no nakon samo pet mjeseci nestaje i Farrah Franklin, koja svoj odlazak obja�njava napeto��u i neslaganjem u sastavu.[12] Nakon �to su uspostavili kona�ni line-up kao trio Beyonc� Knowles, Kelly Rowland i Michelle Williams, objavljuju singl "Independent Women Part I" koji je 2000. godine uklju�en u soundtrack filma Charijevi an�eli. Pjesma postaje njihov najuspje�niji singl, osvojiv�i broj jedan ameri�ke top ljestvice singlova i zadr�av�i se tamo 11 tjedana.[13] Ovaj uspjeh potvrdio je sastavu da u ovoj postavi najbolje djeluju i sastav dalje nastavlja djelovati kao trio, a Luckett i Roberson koncentriraju se na tu�bu protiv menad�era Mathewa Knowlesa, koja se zavr�ava nagodbom.
Raspad sastava i po�etak samostalne karijere (2001. - 2003.) [uredi]
Destiny's Child izvode svoj hit "Say My Name"Destiny's Child objavljuju u svibnju 2001. godine svoj tre�i album koji nosi naziv Survivor. Istoimeni najavni singl pak ponovno daje razloge Luckettovoj i Robersonovoj za tu�bu, jer je pjesma napisana direktno kao odgovor na njihovo pona�anje, no i ova se tu�ba u kona�nici rje�ava nagodbom u lipnju 2002. godine. Album Survivor debitira na samom vrhu ameri�ke top ljestvice albuma sa 663.000 prodanih primjeraka u prvom tjednu prodaje[14], a u do danas se ta brojka popela do 10 milijuna, od �ega 40% otpada samo na ameri�ke tr�i�te.[15] Singl "Survivor" osvaja Grammy u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastava s vokalom, a i on, kao i novi singl "Bootylicious", osvaja broj jedan ameri�ke top ljestvice singlova. Iste godine Destiny's Child objavljuju bo�i�ni album 8 Days of Christmas nakon kojega se djevojke razilaze i posve�uju se svaka svom novom samostalnom projektu.[11] Godine 2000. Beyonc� Knowles je potpisala ugovor s Columbia Records za tri samostalna albuma, a prvi puta se samostalno predstavlja jo� 1999. godine za vrijeme sastava Destiny's Child, snimiv�i duet s Marcom Nelsonom "After All Is Said and Done" za soundtrack filma Najbolji �ovjek. Godine 2000. tako�er samostalno gostuje na singlu "I Got That" repera Amila. Po�etkom 2001. godine, za vrijeme snimanja albuma Survivor, Beyonc� dobiva svoju prvu filmsku ulogu u filmu Carmen: A Hip Hopera, modernoj adaptaciji opere Carmen iz 19. stolje�a, francuskog skladatelja Georgesa Bizeta. Godine 2002. godine Beyonc� se pojavljuje i u filmu Austin Powers u Goldmemberu, koji postaje box office hit sa zaradom od $73,1 milijuna u prvom tjednu prikazivanja. Na soundtracku za taj film na�ao se i prvi Beyonc�in samostalni singl "Work It Out".[16] Godinu dana kasnije Beyonc� snima i novi film Povratak ubojice mekog srca te singl "Fighting Temptation" zajedno s kolegicama Missy Elliott i MC Lyte za filmski soundtrack. Iste godine Beyonc� sa svojim tada�njim de�kom Jay-Z-em snima hit singl "03 Bonnie & Clyde", a zatim s Lutherom Vandrossom snima duet "The Closer I Get to You", koji biva nagra�en Grammyem u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastav s vokalom.
Dangerously in Love (2003. - 2005.) [uredi]
U to vrijeme Michelle Williams i Kelly Rowland ve� su objavile svoje samostalne albume pa isto �ini i Beyonc� u lipnju 2003. godine, objaviv�i svoj prvi samostalni album nazvan Dangerously in Love. Na albumu se na�lo nekoliko gostuju�ih vokalista, a album se sastojao od niza dinami�nih i niza laganih pjesama. Album je debitirao na broju jedan ameri�ke top ljestvice s prodajom od 317 tisu�a u prvih tjedan dana, a do danas se taj broj popeo na 4,2 milijuna. Na albumu su se na�la dva singla broj jedan. Prvi singl "Crazy in Love" uz gostovanje repera Jay-Z-a, zadr�ao se na vrhu top ljestvice punih osam tjedana. Drugi singl "Baby Boy" uklju�ivao je gostovanje dancehall zvijezde Seana Paula i tako�er je osvojio broj jedan i bio jedan od dominantnih singlova 2003. godine, a na broju jedan ameri�ke top ljestvice zadr�ao se �ak vi�e od singla "Crazy in Love" � punih devet tjedana. Beyonc� je za ovaj album 2004. godine nagra�ena s pet Grammya, uklju�uju�i onaj u kategoriji najbolji �enski R&B izvo�a� za pjesmu "Dangerously in Love 2", zatim u kategoriji najbolja R&B pjesma za pjesmu "Crazy in Love" te u kategoriji najbolji R&B album. 2004. godine Beyonc� je planirala objaviti novi album s pjesmama koje su ostale sa snimanja pro�log albuma, no to se nije dogodilo zbog pretrpanih obaveza, me�u kojima je bilo i snimanje posljednjeg zajedni�kog albuma sastava Destiny's Child. Nakon pune tri godine provedene odvojeno, Beyonc�, Kelly i Michelle ponovno su zajedno i snimaju album Destiny Fulfilled koji izlazi u studenom 2004. godine. Album osvaja drugo mjesto ameri�ke top ljestvice i sadr�i tri hit singla: "Lose My Breath", "Soldier" i "Girl". U sklopu promocije albuma, Destiny's Child su u travnju 2005. godine krenule na veliku svjetsku turneju Destiny Fulfilled ... And Lovin' It nakon koje objavljuju i kona�ni prestanak djelovanja. U listopadu 2005. godine sastav jo� objavljuje kompilacijski album hitova nazvan #1's, na kojem su se na�le sve njihove najuspje�nije pjesme te tri potpuno nove pjesme. Destiny's Child su u o�ujku 2006. godine nagra�ene sa svojom zvijezdom na �etali�tu Hollywood Walk of Fame. Iste su godine progla�ene najprodavanijim �enskom sastavom svih vremena.
B' Day (2006. - 2008.) [uredi]
Beyonc� izvodi svoj hit "Listen"Beyonc� je nastavila svoju filmsku karijeru u filmu Pink Panther 2006. godine, za �iji je soundtrack snimila pjesmu "Check on It", koja osvaja prvo mjesto ameri�ke top ljestvice. U isto vrijeme dobiva i ulogu u filmu Komadi iz snova, adaptaciji broadwayskog mjuzikla iz 1981. godine o karijeri sastava The Supremes. Beyonc� je u ovom filmu dobila glavnu ulogu i otpjevala je nekoliko pjesama, uklju�uju�i i autorsku pjesmu "Listen", �to joj 2006. godine donosi nominaciju za Zlatni globus u kategorijama najbolja glumica iz mjuzikla ili komedije te najbolja originalna pjesma. Inspirirana ulogom u filmu Komadi iz snova, Beyonc� za svoj sljede�i album supotpisuje i koproducira gotovo sve pjesme, a album je zavr�en za samo tri tjedna. Njegovo ime je bilo B'day, a album izlazi u rujnu 2006. godine, na dan njezinog 25. ro�endana. Album debitira na prvom mjestu ameri�ke top ljestvice s prodajom od 541.000 primjeraka u prvih tjedan dana. Album je najavljen novom hit suradnjom s Jay-Z-em u pjesmi "D�j� Vu", no najve�i uspjeh ostvaruje singl "Irreplaceable" koji osvaja broj jedan ameri�ke top ljestvice i tamo ostaje punih 10 tjedana. Kako bi promovirala album Beyonc� odlazi na veliku Beyonc� Experience turneju na kojoj snima i koncertni DVD The Beyonc� Experience Live. Godine 2007. album osvaja Grammy u kategoriji najbolji R&B album.
I Am... Sasha Fierce (2008. - danas) [uredi]
Beyonce na inaguraciji Baracka ObameBeyonc� objavljuje svoj tre�i studijski album nazvan I Am� Sasha Fierce u studenom 2008. godine. Tada otkriva i svoj alter-ego "Sasha Fierce" kojeg uzima kad izlazi na pozornicu. U isto vrijeme, Beyonc� je anga�irana i u novim filmskih projektima: filmu Cadillac Records u kojem portretira blues pjeva�icu Ettu James, te u trileru Obsessed. Pjesme "If I Were a Boy" i "Single Ladies (Put a Ring on It)" bili su prvi singlovi s albuma, a objavljeni su i isto vrijeme kako bi predstavljali svaki svoju polovicu albuma. Singl "If I Were a Boy" osvaja broj jedan na top listi Velike Britanije, a singl "Single Ladies (Put a Ring on It)" osvaja ameri�ku top listu i dr�i broj jedan �etiri tjedna. Beyonc� se u sije�nju 2009. godine pridru�ila nizu glazbenika koji su odr�ali koncert ispred Lincoln Memoriala u �ast novoizabranog ameri�kog predsjednika Baracka Obame. Beyonc� je tako�er otpjevala pjesmu '"At Last" za prvi ples predsjednika Obame i njegove supruge Michelle na inauguracijskom balu 20. sije�nja 2009. Beyonc� Knowles provodi gotovo cijelu 2009. godinu na velikoj svjetskoj turneji I Am.. Tour koja �e od prolje�a posjetiti sve dijelove svijeta, od Amerike, Europe, Azije, Afrike i Oceanije, a 26. travnja 2009. posjetila je i Zagreb.
Humanitarni rad [uredi]
Beyonc� je tijekom karijere �esto pokazivala socijalnu svjesnost i bila je uklju�ena u brojne humanitarne akcije. Zajedno s Kelly Rowland osnovala je zakladu Survivor Foundation za izgradnju ku�a �rtvama uragana Katrina 2005. godine. Ista zaklada pro�irila je svoje djelovanje i na osnivanje Centra za mlade u Houstonu, te na pomo� �rtvama uragana Ike. Godine 2005. snimila je pjesmu "Stand Up for Love" u povodu Svjetskog dana djece, a s pjesmom se prikuplja novac za dje�je fondove diljem svijeta. Godine 2008. snimila je s nekolicinom glazbenika i pjesmu "Just Stand Up", za borbu protiv raka. Nakon zavr�etka filma Cadillac Records, Beyonc� je donirala sav svoj honorar rehabilitacijskoj organizaciji Phoenix House.
Beyonc� Giselle Knowles
Ro�en/a 4. rujna 1981.
�anr/ovi R&B, pop, soul
Zanimanje pjeva�ica, plesa�ica, glumica
Djelatno razdoblje 1990. - danas
Producentska ku�a Columbia Records
Web-stranica BeyonceOnline.com
- 17:08 -
HANNAH MONTANA
Hannah Montana ameri�ka je humoristi�na serija nominirana za nagradu Emmy. Serija govori o djevojci Miley Stewart (glumi je Miley Cyrus) koja �ivi dvostrukim �ivotom, danju ide u �kolu i �ivi kao i sve njene vr�njakinje, a no�u se pretvara u slavnu pop pjeva�icu Hannah Montanu
Povijest serije [uredi]
Hannah Montana zasigurno je jedna od najuspje�nijih ameri�kih tinejd�erskih serija. Ve� je pilot epizodu, emitiranu na Disney Channelu 24. o�ujka 2006. godine, gledalo 5,4 milijuna ljudi u SAD-u,[1] a tada 13-godi�nja Miley Cyrus, preko no�i vinula se me�u najsjajnije hollywoodske zvijezde.
Autori su u po�etku �eljeli snimiti samo jednu epizodu, s pri�om o curi koja vodi dvostruki �ivot, obi�noj tinejd�erici danju i popularnoj pjeva�ici no�u, za seriju "Better Days". Miley je prvo do�la na audiciju za ulogu Lily Truscott - najbolje prijateljice Hanne Montane. No toliko se svidjela producentima da je na kraju dobila glavnu ulogu.[2]
Odu�evljena konceptom, Disneyeva se ekipa ipak odlu�ila za snimanje cijele serije, a ne samo jedne epizode. U po�etku nikako nisu mogli odabrati idealno ime, tako da se serija trebala zvati "Anna Cabana", "Samantha York", "Alexis Texas"..., no na kraju su se odlu�ili za ime "Hannah Montana". Do danas je snimljeno 66 epizoda u 3 sezone, a snimanje jo� traje. U �etvrtoj i na�alost posljednjoj sezoni najavljeno je 12 epizoda.[3]
Sadr�aj serije [uredi]
Na prvi pogled, sasvim obi�na 14-godi�njakinja iz Tennesseeja, Miley Stewart doseljava sa starijim bratom Jacksonom (Jason Earles) i ocem Robbyjem (glumi ga Billy Ray Cyrus, otac Miley Cyrus) u Kaliforniju. Me�utim, osim �to pro�ivljava svakodnevne �kolske i ljubavne probleme poput svih svojih vr�njaka, Miley krije veliku tajnu. Ona je slavna pop-zvijezda, pjeva�ica koja nastupa pod imenom Hannah Montana. Iako se u �koli osje�a totalno izgubljenom, na pozornici pred mnogobrojnom publikom pretvara se u pravu zvijezdu punu samopouzdanja. Putuje svijetom i zabavlja obo�avatelje pjevaju�i pjesme koje je napisao njen otac i menad�er. Miley se uz pomo� duge plave perike i odje�e u stilu prave pop-zvijezde pretvara u sasvim drugu djevojku, pa je nitko ne mo�e prepoznati. Iako je uspjela prevariti sve oko sebe, dvoje njenih najve�ih obo�avatelja, ujedno i dvoje najboljih prijatelja, Lilly (glumi je Emily Osment, sestra Haleya Joela Osmenta) i Oliver (Mitchel Musso), shvatili su da su Miley i Hannah zapravo ista osoba.Zadnja sezona serije je �etvrta, pod nazivom Hannah Montana Forever.Miley prekine sa svojim de�kom glumcom Jakeom Ryanom te otkrije svoj tajni identitet cijelome svijetu.
Popularnost serije [uredi]
Miley Cyrus na koncertuSerija je postigla neslu�enu popularnost u SAD-u i �irom svijeta. Ve� od prosinca 2006. godine mogu se kupiti razli�iti proizvodi u vezi s "Hannom Montanom": odje�a, nakit, lutkice koje pjevaju, kojima se mo�e mijenjati odje�a itd. Lutka Hannah Montana bila je najprodavanija igra�ka za Bo�i� 2007. godine.[4]
Ulaznice za koncert Hanne Montane (zapravo Miley Cyrus) rasprodaju se u rekordnom roku, a cijena kod preprodava�a dosti�e i tisu�u dolara.[5][6]
Originalna verzija uvodne pjesme "The Best Of Both Worlds" traje 2 minute i 54 sekunde, a u seriji je skra�ena na samo 50 sekunda. Kao specijalni gosti u seriji pojavljuju se: Ashley Tisdale, Brooke Shields, Jessse McCartney, Jonas Brothers i drugi.
Film [uredi]
Film Hannah Montana po�eo se prikazivati 10. travnja 2009. godine. U filmu, koji je re�irao Peter Chelsom, pojavljuje se ista gluma�ka ekipa kao i u seriji. Film je odmah postao veliki hit.U filmu se govori o usponu mlade zvijezde u odraslu osobu i njezinu psihi�kom sazrijevanju
Format Humoristi�na serija
Autor Michael Poryes
Richard Correll
Barry O'Brien
Glumci Miley Cyrus
Emily Osment
Mitchel Musso
Jason Earles
Billy Ray Cyrus
Moises Arias (2+)
Dr�ava podrijetla SAD
Jezik engleski
Broj epizoda 66
Produkcija
Izvr�ni producent(i) Steven Peterman
Michael Poryes
Trajanje epizode 23 min.
Emitiranje
TV ku�a Disney Channel (SAD)
Emitiranje 24. o�ujka 2006. � traje
Vanjske poveznice
Slu�bene web stranice
�lanak o seriji na IMDb-u
- 17:05 -
BRITNEY SPEARS
Britney Spears ro�ena i odrasla je u Kentwoodu u saveznoj dr�avi Louisiani od majke Lynne, u�iteljice u osnovnoj �koli, i oca Jamiea, gra�evinskog konstruktora. Svoj proboj na svjetla estrade poku�ala je ve� u osmoj godini �ivota kada se prijavila na audiciju za show Mickey Mouse Club Disney Channela. Me�utim, nije pro�la audiciju jer su se producenti jednodu�no slo�ili kako je premlada za javni nastup. No, nije bilo sve tako crno jer jedan se od producenata toliko odu�evio malom Britney da joj je pomogao na�i agenta u New Yorku. Zahvaljuju�i tome Britney je s majkom i mla�om sestrom �ivjela na Manhattanu nekoliko narednih mjeseci gdje je poha�ala Professional Performing Arts School.
Uskoro su do�li i prvi uspjesi - 1991. godine glumi opsjednuto dijete u filmu Ruthless, koji je baziran na filmu strave i u�asa iz 1956. godine The Bad Seed. U dobi od 11 godina ponovo sudjeluje na audiciji za Mickey Mouse Club. Ovaj puta je uspjela pro�i audiciju. Stoga je 1993. i 1994. godine �ivjela u Orlandu (Florida), gdje je emisija snimana. Tada je boravila u paviljonu u kojem je boravila cijela ekipa, a pored nje u emisiji su nastupala dva budu�a �lana grupe 'N Sync i Keri Russell, budu�a zvijeda Warner Brosowog serijala Felicity. Nakon zavr�etka snimanja Mickey Mouse Club showa Britney se upisala u srednju �kolu u rodnoj Louisani. Strast ka svjetlima estrade ne jenjava pa u svojoj petnaestoj godini odlazi u New York na razgovor s �elnicima tvrtke Jive Record koja se bavi nakladom zvuka. S Jive Recordsom Britney je potpisala ugovor i u naredne je dvije godine snimila svoj debi album s producentima Ericom Fosterom Whiteom (radio s Whitney Houston) i Maxom Martinom (radio s Backstreet Boysima).
1998. - 2000.: Rani komercijalni uspjeh [uredi]
Album ...Baby One More Time snimljen je po�etkom 1998. godine, ali nije pu�tan u prodaju do 12. sije�nja 1999. godine. Za to vrijeme Britney je radila promotivne nastupe u trgova�kim centrima diljem Sjedinjenih Dr�ava. Njen prvi singl "...Baby One More Time" pu�ten je u prodaju u listopadu 1998. godine. Nakon objavljivanja album se veoma brzo na�ao na vrhovima glazbenih top lista �to ga je u�inilo prvim debi albumom koji je postao album godine u Sjedinjenim Dr�avama. Videospot u kojem je Spears odjevena kao stidljiva katoli�ka srednjo�kolka tako�er je zasjeo na prva mjesta top lista glazbenih videospotova. S albuma si objavljeni singlovi: "Sometimes", "(You Drive Me) Crazy", "Born to Make You Happy" te "From the Bottom of My Broken Heart". Do rujna 1999. godine album se prodao u preko 6 milijuna primjeraka. Ne�to prije toga, u lipnju iste godine Spears je krenula na svoju prvu solo turneju. S obzirom na broj prodanih primjeraka albuma i njenu popularnosti mo�da nije ni potrebno re�i kako su njeni koncerti bili veoma dobro posje�eni. Iste godine (1999.) pokupila je podosta nagrada MTV Europe-a - Best Female, Best Pop, Best Breakthrough Artist i Best Song (ili na hrvatskom: najbolji �enski izvo�a�, najbolja pop pjeva�ica, najbolji novi izvo�a� i najbolja pjesma).
Godine 1999. s majkom je napisala knjigu Heart To Heart. U knjizi Britney Spears i njena majka pi�u o �ivotu, ljubavi, slavi i snovima. No, u knjizi mo�ete na�i i odgovore, koje nude autorice knjige, na posve realna pitanja: Kako razgovarati s majkom? Kako ohrabrivati vlastito dijete? Kako se nositi s uspjehom i neuspjehom? Mlada Britney je osnovala i Britney Spears Foundation, fondaciju koja organizira ljetne kampove u saveznoj dr�avi Massachusetts za neprivilegiranu djecu. Obrazla�u�i razloge za�to je utemeljila Britney Spears Foundation popularna Brit je rekla: "Tako sam sretna �to mogu djeci dati priliku da nau�ne pone�to o zapanjuju�em svijetu plesa i glazbe, a koji je zahvaljuju�i sre�i postao veliki dio mog �ivota."
Prije nego �to je u velja�i 2000. godine osvojila nagradu Grammy bila je i u utrci za osvajanje titule najboljeg novog izvo�a�a (Best New Artist). Nagradu je pripala njenoj dobroj znanici iz Mickey Mouse Cluba - Christini Aquileri. Drugi album Oops!... I Did It Again u prodaji se pojavio po�etkom svibnja 2000. godine. Samo u prvih tjedan dana album se prodao u SAD-u u 1,3 milijuna primjeraka. To je ovaj album u�inilo najbolje prodavanim albumom neke pjeva�ice ikada u Sjedinjenim Dr�avama. Zahvaljuju�i albumu nominirana je za dvije Grammy nagrade - Best Vocal Pop Album (najbolji vokalni pop album) i Best Female Pop Vocal Perfomance (najbolji �enska izvedba pop vokala) za singl "Oops!... I Did It Again".
2001. - 2004.: Razvoj karijere [uredi]
Tre�i album Britney u prodaj se pojavio po�etkom studenog 2001. godine, kao prvi singl objavljena je pjesma "I'm A Slave 4 U", pjesma ne ide u pravu popa kao njeni prija�nji singlovi ve� u pravcu R&B-a. U prvih tjedan dana album se prodao u SADu u 746.000 primjeraka.
Album In the Zone snimljen je krajem 2002. do desetog mjeseca 2003. godine, ali nije pu�ten u prodaju do studenog 2003. godine. Na �etvrtom studijskom albumom su se na�la velika imena kao �to su Moby i R. Kelly. Britney je napisala 9 od 13 pjesama sa albuma i po prvi put, na svom albumu je radila kao producent. In the Zone je dostigao sami vrh svih ameri�kih ljestvica u prvom tjednu, prodav�i 609.000 kopija. Time je Britney bila jedini �enski izvo�a� �ija su prva �etiri albuma debitirala na prvom mjestu.
Prvi singl "Me Against the Music", snimljen sa Madonnom, postao je svjetski hit, a drugi singl "Toxic" razvio se kao jo� ve�i, popularniji i prodaniji hit. Osim toga Spears je sa tom pjesmom osvojila va�nu Grammy nagradu u 2004. godine za titulu najboljoj dance pjesmi (Best Dance Recording).
Tre�i videospot od pjesme "Everytime" postao je malim "skandalom", zato �to je Britney Spears u videu umrla i na kraju o�ivjela.
Dana 3. sije�nja 2004. godine Spears se udala za svog prijatelja iz djetinjstva Jason Allen Alexandra, u Las Vegasu. Brak je anuliran 5. sije�nja, zavr�iv�i kao 55-satni brak. Poslije toga, Spears je zapo�ela svoju �etvrtu svjetski turneju, nazvanu Onyx Hotel Tour, s kojom je zaradila preko 34 milijuna ameri�kih dolara. Turneja je bila prekinuta kada je Britney povrijedila svoje koljeno na snimanju videospota za "Outrageous", kojih bi trebao biti �etvrti singl, ali zbog nezgode su Jive Records odlu�ili da "Outrageous" odbaci kao �etvrti, svjetski singl.
Tijekom druge polovice 2004. godine, Spears je objavila da drugi put uzima odmor. Zapostaviti �e svoju karijeru da bi se posvetila obiteljskom �ivotu. U rujnu 2004. je izdala svoj prvi parfem 'Curious', s kojim je zaradila 12 milijuna ameri�kih dolara. Nakon velikog uspjeha tog parfema, Spears je izdala i svoj drugi parfem nazvan 'Fantasy', u rujnu 2005.
Krajem studenog 2004. Britney je izdala i svoju prvu kompilaciju najve�ih hitova, nazvanom Greatest Hits: My Prerogative, a nakon toga snimila je reality show "Britney and Kevin: Chaotic".
2005. - 2006.: Sklopljeni brakovi, religija, prvo dijete i kompilacijski albumi [uredi]
14. rujna 2005. godine ro�en je Sean Preston Spears Federline, prvi sin pjeva�ice, u Santa Monica Medicinskom Centru, u Kaliforniji. S obzirom da je njena producentska ku�a Jive Records htjela skratiti fanovima vrijeme do novog studijskog albuma, izdala je album sa kolekcijom remiksanih hitova, B In The Mix: The Remixes. U tre�em mjesecu 2006. godine, pojavila se u seriji Will i Grace. U svibnju 2006. godine objavila je da je ponovo trudna.
Kraj 2006. obilje�io je razvod od mu�a Kevina, koji je zvani�no zavr�en 30. srpnja 2007. godine.
2007. - 2009.: Glazbeni povratak [uredi]
Album Blackout iza�ao krajem 2007. nakon �etiri godine odsutnosti mlade pjeva�ice s glazbene pozornice tijekom kojih je pozornost medija privla�ila izgredima, rastavom i gubitkom skrbi nad djecom. Premda su Spears kriti�ari nakon lo�eg nastupa na otvorenju MTV Video Music Awardsa 2007. u rujnu predvi�ali kraj karijere, ve�ina komentara u ameri�kima glasilima je bila pozitivna. Prvi singl iz petog studijskog albuma "Gimme More" je postao najve�im hitom pjeva�ice u SADu poslije prvog singla "...Baby One More Time". Pjesma Gimme More se prodala samo u Sjednjoj Dr�avi u 1,2 milijuna primjeraka, a u cijelom svijetu oko 4 milijuna primjeraka. Drugi singl "Piece of Me", u kojoj Spears pjeva kako komentira u glasilima nju negativno opisuju, postao je tako�er hit.
Na dodjeli nagrada MTV Video Music 2008. godine u Los Angelesu Spears je odnijela tri nagrade za pjesmu "Piece of Me" - za najbolji video, za najbolji video u pop kategoriji te najbolji video �enskog izvo�a�a. Zahvalila se bogu, sinovima i svima drugim.
15. rujna 2008. godine producentska ku�a Jive Records najavili su novi album pjeva�ice. Spears je svoj �esti album Circus izdala na 27. ro�endan 2. prosinca. Posljednji album Blackout, najhvaljeniji joj je CD u karijeri. Prvi sa singl novog albuma zove se Womanizer, singl se p�asirao na prvom mjestu u SAD-u i Kanada. Na MTV-ovoj europskoj dodjeli nagrada, Spears je osvojila nagrade za najbolji album ("Blackout") i za izvo�a�a godine. Nije bila prisutna, pa se zahvalila sa videoporukom.
Dana, 24. studenog 2009. godine, objavila je svoju drugu kompilaciju najve�ih hitova u �ast svojoj 10-godi�njoj karijeri pod nazivom The Singles Collection. Album sadr�i novu pjesmu "3" koja je objavljena kao singl. Pjesma se plasirala na vrhu ljestvice Billboard Hot 100 i time je postala njen tre�i hit koji se plasirao na vrhu ljestvice.
2010.: Sedmi studijski album [uredi]
Na sedmom studijskom albumu trenuta�no rade Ti�sto i Rodney Jerkins. Spears je preko svog Twitter ra�una rekla kako �e datum objavljivanja biti iznena�enje. Dana, 25. svibnja 2010. godine Spears je imala najvi�e obo�avatelja na Twitteru.
Filmska karijera [uredi]
U velja�i 2002, Spears se proslavila u filmu, Crossroads, koji je dosegao visoko drugo mjesto na ameri�koj listi najgledanijih filmova ve� prvog vikenda, ali je relativno kratko bio na tako visokom mplasmanu najgledanijih filmova. Film je zaradio ne�to vi�e od $60 milijuna diljem svijeta, �to je �etiri puta vi�e od svoga bud�eta. Neke pjesme iz albuma koje izvodi Britney pojavile su se u filmu. Film je dobio lo�e kritike, a i Britney je dobila Razzie Award za najgoru glumicu. Film je osvojio i Razzie za najgoru originalnu pjesmu "I�m Not a Girl, Not Yet a Woman" koju joj je Dido napisala.
Spears je napravila veliku zbrku u javnosti pojaviv�i se u filmovima Austin Powers in Goldmember(2002.) kao ona, i u Longshot(2000.) kao Lete�i Sluga. Tako�er se pojavila u dokumentarcu zvanom Guest List Only fokusiranom na Los Angeleskoj sceni.
Za film Chicago, producent Harvey Weinstein htio je Britney za ulogu koja je ipak pripala Lucy Liu. Bila je preporu�ena za ulogu Allie Hamilton u filmu The Notebook, ali ipak je bila bolja Rachel McAdams. Spears je bila na audiciji za ulogu u filmu I love Huckabees koja je pripala Naomi Watts. Britney je bila veoma zainteresirana za ulogu u filmu Daisya Dukea, The Dukes of Hazzard, ali je izgubila zanimanje jer je trebala glumiti �enu koja planira svoje vjen�anje i �ivot svoje obitelji. Uloga je pripala pop pjeva�ici i televizijskoj zvijezdi Jessici Simpson.
Diskografija [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Diskografija Britney Spears
...Baby One More Time (1999.)
Oops!... I Did It Again (2000.)
Britney (2001.)
In the Zone (2003.)
Blackout (2007.)
Circus (2008.)
Filmografija [uredi]
1990.: Ruthless (Broadway)
1993�1994.: Mickey Mouse Club (Televizija)
1999.: Longshot (Kino)
2002.: Crossroads (Kino)
2002.: Austin Powers 3 (Kino)
2005.: Chaotic (Televizija)
2006.: Will & Grace (Televizija)
2008.: How I Met Your Mother (Televizija)
2008.: Britney: For the Record (Televizija i DVD)
Rodno ime Britney Jean Spears
Poznat/a i kao Britney
Ro�en/a 2. prosinca 1981.
Mjesto ro�enja McComb, Mississippi, SAD
�anr/ovi R&B, pop, dance, electropop
Zanimanje pjeva�ica, plesa�ica, glumica
Djelatno razdoblje 1991. - danas
Producentska ku�a Jive Records
Britney Jean Spears (McComb, Mississippi, 2. prosinca 1981.), ameri�ka je pop pjeva�ica.
- 17:02 -
RIHANNA
Robyn Rihanna Fenty (Saint Michael, Barbados, 20. velja�e 1988.), poznatija kao Rihanna, barbado�ka je pjeva�ica, model i spisateljica tekstova. Kao �esnaestogodi�njakinja preselila se u SAD i zapo�ela karijeru pod upravljanjem producenta Evana Rogersa. Pjevala je u ugovoru s diskografskom ku�om Def Jam Recordings.[1]
2005. godine, Rihanna je objavila svoj debitantski album, Music of the Sun, koji je dospio na jedno od prvih 10 mjesta na top ljestvici Billboard 200 i donio joj hit singl na ljestvici Billboard Hot 100, "Pon de Replay". Manje od godinu dana kasnije, objavila je svoj drugi studijski album, A Girl Like Me koji je dospio na jedno od prvih 5 mjesta na ljestvici od Billboarda, i dao joj njen prvi singl na prvom mjestu top ljestvice Billboard 200, "SOS", kao i polo�aje na prvih 10 mjesta ljestvice Billboard Hot 100 sa singlovima "Unfaithful" i "Break It Off". Rihannin tre�i studijski album, Good Girl Gone Bad iz 2007. godine, dospio je na drugo mjesto ljestvice Billboard 200 i donio Rihanni 5 singlova koji su dospjeli na jedno od prvih 5 mjesta, uklju�uju�i tri singla na prvom mjestu Billboardove ljestvice, singlove "Umbrella", "Take a Bow" i "Disturbia", kao i svjetski hit "Don't Stop the Music". Album je nominiran za 9 Grammyja, a dobio je Grammy nagradu za najbolju rep suradnju za pjesmu "Umbrella", Rihannin duet s Jay-Z-jem.[2][3] Njen �etvrti studijski album, Rated R, objavljen je u studenom 2009. godine, dospio je na �etvrto mjesto na ljestvici Billboard 200. Njegova prva tri singla, "Russian Roulette", "Hard" i "Rude Boy" dospjela su na jedno od prvih 10 mjesta na ljestvici Billboard Hot 100, a "Rude Boy" je dospio na prvo mjesto.
Rihanna je primila nekoliko glazbenih nagrada, uklju�uju�i nagradu World Music Awards 2007. za najprodavaniju pop �ensku izvo�a�icu i najbolju �ensku soul/R&B izvo�a�icu, kao i American Music Award za najbolju pop/rock �ensku izvo�a�icu.[4][5] Jedna je od barbado�kih kulturolo�kih ambasadora.[6] U sije�nju 2010. godine primila je dva Grammyja za Jay-Zjev singl "Run This Town" iz 2009. godine.[7]
Diskografija [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Diskografija Rihanne
Music of the Sun (2005.)
A Girl Like Me (2006.)
Good Girl Gone Bad (2007.)
Rated R (2009.)
Loud (2010.)
Turneje [uredi]
Vlastite turneje
Rihanna: Live in Concert Tour (2006.)
Good Girl Gone Bad Tour (2007�2009.)
A Girl's Night Out (2008.)
Last Girl on Earth Tour (2010.)
Uklju�eni akt
Glow in the Dark Tour (2008.)
Nagrade [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Rihannine nagrade i nominacije
Rodno ime Robyn Rihanna Fenty
Ro�en/a 20. velja�e 1988. (22 god.)
Mjesto ro�enja Saint Michael, Barbados
�anr/ovi R&B, reggae, pop, dance
Zanimanje pjeva�ica, spisateljica tekstova, producentica, model, redateljica videospotova, glumica
Djelatno razdoblje 2005. � danas
Producentska ku�a Def Jam/SRP
Anga�man Jay-Z, Ne-Yo, The-Dream, Justin Timberlake, Kanye West, Akon, will.i.am, Travis Barker, Shontelle, Katy Perry, Chris Brown, Maroon 5, T.I., Nicole Scherzinger, Young Jeezy, Slash, Eminem
Web-stranica Slu�bena stranica
- 17:00 -
�OGANI
Ro�ena je 23. travnja 1981. godine, u Zvorniku kao dijete majke Ibrime i oca Milorada. Poha�ala je osnovnu �kolu �Mitar Trifunovi� U�o� u Zvorniku.[1] Dva mjeseca prije zavr�etka �etvrtog razreda, cijelu dr�avu je zahvatila oluja rata zbog �ega je Seka sa bratom i majkom izbjegla u Banju Kovilja�u, gdje je zavr�ila �etvrti razred osnovne �kole da bi se nakon godinu dana preselili u Lipolist, kraj �apca.
Prvi javni nastup u njenoj pjeva�koj karijeri je imala u prnjavorskoj kafani �Evropa�, sa samo 14 godina.
1996. godine Seka napu�ta srednju �kolu i potpuno se posve�uje svojoj pjeva�koj karijeri, preuzev�i teret hranitelja obitelji. U narednih nekoliko godina, preko Mladenovca, Dvorova, Bijeljine odlazi u �vicarsku, gdje stupa u brak i poslije nekog vremena se i razvodi. Iz �vicarske se vra�a u Bijeljinu i nastavlja sa svojom pjeva�kom karijerom, prikupljaju�i novce za svoju prvu plo�u.
Od nastupa 2002. na glazbenom festivalu u �upriji, koji je bio njen prvi ve�i nastup kao pjeva�ice, nastavila je �ivjeti i raditi u Srbiji sa svojim de�kom, poznatim srpskim menad�erom i producentom, Zoranom Kova�evi�em. Poslije prvih javnih nastupa, ljudi su je vidjeli kao novu, suvremenu, srpsko-bosansku folk pjeva�icu.
Seka uskoro pokre�e svoju liniju odje�e pod nazivom �Rich Bitch�, u isto vrijeme kad je objavljen njen tre�i album Do�i i uzmi me. Njena druga linija odje�e pod nazivom �Queen� izdana je nakon izlaska njenog �etvrtog albuma Kraljica u jesen 2007. Seka je ubrzo raskinula s de�kom i menad�erom s kojim je bila u vezi 5 godina i nastavila suradnju sa Zoranom Kova�evi�em. U svibnju 2009. raskinula je i s njim. Uskoro upoznaje Veljka Piljiki�a, a u prosincu je izdala svoj peti album Slu�ajni partneri koji je pratio novi imid�.
Gluma�ki anga�mani [uredi]
Seka je imala zna�ajnu ulogu u srpskom filmu �Mi nismo an�eli 3�, kao �Smokvica�, djevojka turbofolk zvijezde Dorijana. Uloga je prvo ponu�ena pjeva�ici Severini, ali ju je ona odbila. Seka je glumila i u srpskom filmu "Ljubav, navika, panika". Imala je sporednu ulogu pjeva�ice imena Vrela Nella.
Albumi [uredi]
Idealno tvoja (2002.)
Balkan (2003.)
Do�i i uzmi me (2005.)
Kraljica (2007.)
Slu�ajni partneri (2009.)
Projekti [uredi]
Moja desna ruka naziv je prvog reality show-a �ije je emitiranje zapo�elo sredinom travnja 2010. godine, a u njemu su se natjecatelji natjecali za Sekinog asistenta.
Prva sezona [uredi]
Prva sezona reality showa "Moja desna ruka" zapo�ela je u travnju 2010., a zavr�ila u lipnju iste godine. Sekina "desna ruka" je izabrana, a njegovo ime je Vuka�in Ili�, dvadesettrogodi�nji student gra�evine
- 16:56 -
KATY PERRY
Katheryn Elizabeth Hudson (Santa Barbara, Kalifornija, SAD, 25. listopada 1984.), umjetni�kog imena Katy Perry, ameri�ka je kantautorica. Perry je postala svjetski poznata 2008. godine sa singlom "I Kissed a Girl" (ujedno i prvi singl s albuma One of the Boys), koji je bio na vrhu glazbenih ljestvica u preko 30 zemalja
Po�eci karijere (2001. � 2007.) [uredi]
Katy Perry je prvi album, Katy Hudson, izdala 2001. godine. Radi se o albumu kr��anske glazbe, kojeg je Katy izdala pod svojim rodnim prezimenom Hudson. Nakon objavljivanja tog albuma pridru�ila se grupi The Matrix i snimila album The Matrix, koji je objavljen tek 2009. godine. Zatim je godine 2004. snimila (nikada objavljeni) album Katy Perry, s kojega su dvije pjesme dane Kelly Clarkson za njen �etvrti studijski album. Godine 2007. Perry je izdala svoj prvi EP - Ur So Gay.
One of the Boys (2008. � danas) [uredi]
Drugi studijski album, One of the Boys, iza�ao je 17. lipnja 2008. S njega su skinuta �etiri singla: "I Kissed a Girl", "Hot N Cold", "Thinking of You" i "Waking Up in Vegas". Album je postigao veliki uspjeh dosegav�i dvostruku platinastu nakladu (preko 2.000.000 prodanih primjeraka).[1] "Hot N Cold", drugi singl s albuma, iza�ao je 9. rujna i dospio u top 5 u SAD-u. Tre�i singl s albuma bio je "Thinking of You", ujedno i njena prva balada, ali pjesma nije do�ivjela ve�i uspjeh na top listama. �etvrti singl "Waking Up in Vegas" postao je novi hit te je dosegao broj 2 u Kanadi.
Turneja [uredi]
Katyna debitantska turneja Hello Katy Tour trajala je od sije�nja do studenog 2009. godine. Sadr�avala je ukupno 79 nastupa. Sponzor turneje bio je Live Nation.
Diskografija [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Diskografija Katy Perry
Studijski albumi [uredi]
Katy Hudson (2001.)
One of the Boys (2008.)
Teenage Dream (2010.)
Albumi u�ivo [uredi]
MTV Unplugged (2009.)
Kontroverze [uredi]
Katy Perry nastupa na Life Ballu u Be�u 2009. godineVeliki dio svoje popularnosti Perry duguje i kontroverznim tekstovima gej tematike ("I Kissed a Girl" te "Ur So Gay"), �to je od nje stvorilo gej ikonu. Poznata je po svojem nekonvencionalnom stilu obla�enja, po odje�i �arkih boja, �esto protkanoj vo�nim detaljima.
Katy Perry je promijenila prezime iz Hudson u Perry (djevoja�ko prezime njene majke) kako bi izbjegla zamjenu s glumicom Kate Hudson.
Televizijska pojavljivanja [uredi]
Katy se �esto pojavljivala u TV emisijama kako bi promovirala svoj album. Godine 2008. i 2009. vodila je dodjelu MTV Europe Music Awards.
Humanitarni rad [uredi]
Dana 16. svibnja 2009. nastupila je na Life Ballu, priredbi organiziranoj u svrhu borbe protiv AIDS-a.[
- 16:53 -
LADY GAGA
Stefani Joanne Angelina Germanotta (New York, 28. o�ujka 1986.), bolje poznata kao Lady Gaga, ameri�ka je glazbenica, tekstopisac, pjeva�ica i plesa�ica. Svoju karijeru je zapo�ela kao tekstopisac za nekoliko pjeva�a, poput Fergie, Pussycat Dollsa, Britney Spears i New Kids on the Block, kao i za ameri�kog pjeva�a Akona. Nakon �to je Akon prepoznao njen talent, pozvao ju je da se pridru�i njegovoj producentskoj ku�i Kon Live Distribution, i po�eli su raditi na njenom prvom albumu.
Biografija [uredi]
Lady Gaga se rodila u talijansko-ameri�koj obitelji. Glazbenica je gotovo od ro�enja. Ve� je sa 4 godine nau�ila svirati klavir, sa 13 je skladala svoju prvu baladu, a sa 17 je primljena u �kolu umjetnosti u New Yorku. Sa 20 godina pisala je pjesme za sastave kao �to su Pussycat Dolls, a nedavno je priznala da je napisala dvije pjesme za novi album Britney Spears. "Just Dance" je njezin prvi singl koji se pu�ta naveliko u svim velikim klubovima. Njezin prvi album The Fame objavljen je 19. kolovoza 2008. godine.
�Moda je meni sve. Jednako mi je va�na kao i glazba, mo�da i va�nija. Ne �elim da me ljudi u Britaniji zapamte samo po jednom hitu, �elim status istinske umjetnice koja �e 'zaraziti' njihovu kulturu...�
({{{2}}})
Odmalena je svirala i pjevala i nije mogla zamisliti nijedan dan drugi �ivotni poziv nego nego bavljenje glazbom. Roditelji su je podr�avali da ostvari svoj san. Glazbeni su joj uzori pjeva� David Bowie i sastav Queen, po �ijoj pjesmi "Radio Ga Ga" je uzela ime[1] te Madonna i Michael Jackson.
Ove godine (2010) zapo�ela je europsku turneju, Monster Ball Tour. Izme�u ostalog 5. studenog 2010. godine nastupila je i u Hrvatskoj.
Diskografija [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Diskografija Lady Gage
Studijski albumi [uredi]
The Fame (2008.)
The Fame Monster (2009.)
Born This Way (2011.)
EP-ovi [uredi]
The Cherrytree Sessions (2009.)
Hitmixes (2009.)
The Fame Monster (2009.)
Kompilacije [uredi]
The Remix (2010.)
Rodno ime Stefani Joanne Angelina Germanotta
Ro�en/a 28. o�ujka 1986. (24 god.)
Mjesto ro�enja Manhattan, New York, SAD
�anr/ovi pop, dance, electronic
Zanimanje pjeva�ica, tekstopisac, glazbenica, Go-Go plesa�ica
Instrument Vokal, klavir, sintesajzer
Djelatno razdoblje 2006. � danas
Producentska ku�a Def Jam (2007. 2008.)
Interscope (2008. danas)
Kon Live, Streamline, Cherrytree
Web-stranica Slu�bena stranica
- 16:50 -
AMERIKA (WOSINGTON)
Washington obi�no se odnosi na:
George Washington (1732�1799), General and first President of the United States of America (almost all other items are named after him.) George Washington (1732-1799), op�e i prvi predsjednik Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava (gotovo sve ostale stavke su nazvana po njemu.)
Washington (US state) , a western state of the United States of America Washington (SAD stanje) , zapadni stanje Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava
Washington, DC , the capital of the United States of America Washington, DC , glavni grad Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava
A metonym for the Federal government of the United States Metonym za savezne vlade Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava
Geografija [ edit ] United States [ uredi ] Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave [ edit ] Cities and communities [ uredi ] Gradovi i zajednice Washington, Arkansas Washington, Arkansas
Washington, California , in Nevada County Washington, Kalifornija , u Nevadi �upanije
Washington, Yolo County, California Washington, Yolo County, Kalifornija
Washington, Connecticut Washington, Connecticut
Washington, Georgia Washington, Gruzija
Washington, Illinois Washington, Illinois
Washington, Indiana Washington, Indiana
Washington, Iowa Washington, Iowa
Washington, Kansas Washington, Kansas
Washington, Kentucky Washington, Kentucky
Washington, Louisiana Washington, Louisiana
Washington, Maine Washington, Maine
Washington, Massachusetts Washington, Massachusetts
Washington, Mississippi Washington, Mississippi
Washington, Missouri Washington, Missouri
Washington, Nebraska Washington, Nebraska
Washington, New Hampshire Washington, New Hampshire
Washington, New Jersey Washington, New Jersey
Washington, New York Washington, New York
Washington, North Carolina Washington, North Carolina
Washington, Oklahoma Washington, Oklahoma
Washington, Pennsylvania Washington, Pennsylvania
Washington, Utah Washington, Utah
Washington, Vermont Washington, Vermont
Washington, Virginia Washington, Virginia
Washington, West Virginia Washington, West Virginia
Washington, Wisconsin (disambiguation) Washington, Wisconsin (razdvojba)
Mount Washington (disambiguation) Mount Washington (razdvojba)
New Washington (disambiguation) Novi Washington (razdvojba)
Washington Boro, Pennsylvania Washington Boro, Pennsylvania
Washington County (disambiguation) Washington County (razdvojba)
Washington Court House, Ohio Washington Suda Ku�a, Ohio
Old Washington, Ohio Post Washington, Ohio
Washington Crossing, Pennsylvania Washington Crossing, Pennsylvania
Washington Grove, Maryland Washington Grove, Maryland
Washington Heights (disambiguation) Washington Heights (razdvojba)
Washington Mills, New York Washington Mills, New York
Washington Park (disambiguation) Washington Park (razdvojba)
Washington Terrace, Utah Washington Terasa, Utah
Washington Township (disambiguation) Washington Op�ina (razdvojba)
Washington-on-the-Brazos, Texas Washington-on-the-Brazos, Texas
Washingtonville (disambiguation) Washingtonville (razdvojba)
[ edit ] Streets [ uredi ] Ulice Washington Avenue (disambiguation) Washington Avenue (razdvojba)
Washington Boulevard (disambiguation) Washington Boulevard (razdvojba)
Washington Street (disambiguation) Washington Street (razdvojba)
[ edit ] Other features [ uredi ] Ostale zna�ajke Lake Washington (disambiguation) Lake Washington (razdvojba)
Mount Washington (disambiguation) Mount Washington (razdvojba)
Washington Bridge (disambiguation) Washington Bridge (razdvojba)
Washington Island (disambiguation) Washington Otok (razdvojba)
Washington Park (disambiguation) Washington Park (razdvojba)
[ edit ] Outside the United States [ uredi ] Izvan Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava Washington, Ontario , Canada Washington, Ontario , Kanada
Washington, Tyne and Wear , England Washington, Tyne i Wear , Engleska
Washington, West Sussex , England Washington, West Sussex , Engleska
New Washington, Aklan , Philippines New Washington, Aklan , Filipini
Washington Island (Kiribati) Washington Island (Kiribati)
Washington Island (French Polynesia) Washington Island (Francuska Polinezija)
Washington, Guyana , a community in Mahaica-Berbice Washington, Gvajana , zajednice u Mahaica-Berbice
Washington, a barangay in Catarman, Northern Samar , Philippines Washington, barangay u Catarman, Northern Samar , Filipini
Washington, a barangay in Escalante City , Philippines Washington, barangay u Escalante City , Filipini
Washington, a barangay in San Jacinto, Masbate , Philippines Washington, barangay u San Jacinto, Masbate , Filipini
Washington, a barangay in Surigao City , Philippines Washington, barangay u Surigao City , Filipini
[ edit ] Education [ uredi ] Obrazovanje [ edit ] Higher education [ uredi ] Visoko obrazovanje University of Washington , Seattle, Washington Sveu�ili�te u Washington , Seattle, Washington
Washington Huskies , University of Washington's athletic program Washington Huskies , University of Washington's atletski program
Washington College , Chestertown, Maryland Washington College , Chestertown, Maryland
Washington College (California) , formerly in Irvington Washington College (Kalifornija) , nekada u Irvington
Washington College (Pennsylvania) Washington College (Pennsylvania)
Washington College of Law , at American University, Washington, DC Washington College of Zakona , na Ameri�kom sveu�ili�tu u Washingtonu, DC
Washington & Jefferson College , Washington, Pennsylvania Washington i Jefferson College , Washington, Pennsylvania
Washington and Lee University , Lexington, Virginia Washington i Lee University , Lexingtonu, Virginia
Washington Female Seminary , Washington, Pennsylvania Washington Male sjemeni�te , Washington, Pennsylvania
Washington State University , Pullman, Washington Washington State University , Pullman, Washington
Washington University in St. Louis , Missouri Washington University u St. Louisu , Missouri
George Washington University , Washington, DC George Washington University , Washington DC
[ edit ] Secondary education [ uredi ] Srednje obrazovanje Washington High School (disambiguation) Washington High School (razdvojba)
Washington County High School (disambiguation) Washington County High School (razdvojba)
Booker T. Washington High School (disambiguation) Booker T. Washington High School (razdvojba)
George Washington High School (disambiguation) George Washington High School (razdvojba)
Lake Washington High School , Kirkland, Washington Lake Washington High School , Kirkland, Washington
Washington College Academy , Limestone, Tennessee Washington College akademija , vapnenca, Tennessee
[ edit ] People [ uredi ] Osobe Washington (name) , including a list of people with the given name or surname Washington Washington (ime) , uklju�uju�i popis ljudi s obzirom imena ili prezimena Washington
[ edit ] Other uses [ uredi ] Ostali koristi The Australian band fronted by Megan Washington Australski bend predvo�en Megan Washington
Boeing Washington , British designation for US Boeing B-29 Superfortress bomber Boeing Washingtonu , britanski naziv za ameri�ki Boeing B-29 bombarder Superfortress
SS Washington , an ocean liner SS Washington , ocean liner
USS Washington , the name of several US Navy ships USS Washington , ime nekoliko brodova ameri�ke mornarice
Washington, DC (novel) , by Gore Vidal Washington, DC (roman) , prema Gore Vidal
Washington FC , football club based in Washington, Tyne and Wear, England Washington FC , nogometni klub sa sjedi�tem u Washingtonu, Tyne i Wear, Engleska
[ edit ] See also [ uredi ] Vidi tako�er George Washington (disambiguation) George Washington (razdvojba)
List of places named for George Washington Popis mjesta imenovanih za George Washington
Washingtonian (disambiguation) Washingtonian (razdvojba)
All pages beginning with "Washington" Sve stranice koje po�inju s "Washingtona"
All pages with titles containing "Washington" Sve stranice s naslovima koje sadr�e "Washington"
- 15:33 -
SRBIJA(BEOGRAD)
Srbija (slu�beni naziv: Republika Srbija) kontinentalna je dr�ava na Balkanu. Povr�inom spada me�u zemlje srednje veli�ine. Na sjeveru grani�i s Ma�arskom, na zapadu s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Glavni grad je Beograd.
Sada�nje granice Srbije su uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata stvaranjem Jugoslavije. Republika Srbija je nastala kao samostalna dr�ava 2006. nakon �to su gra�ani Crne Gore na referendumu odlu�ili napustiti dr�avnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, �to je priznalo 60 zemalja �lanica OUN, �emu se slu�beni Beograd protivi.
Srbiju �ine tri velike geografski cjeline: Panonska nizina, bre�uljkasti predjeli s ni�im planinama i nizinskim pro�irenjima, te planinsko-kotlinsko podru�je.
Panonska nizina zauzima 29% teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i lesne zaravni, te dva brdovita uzvi�enja: Fru�ka gora (538 m) i Vr�a�ke planine (639 m).
Ju�no od Save i Dunava prevladava bre�uljkasto podru�je s visinama do 500 m i ni�e planinsko podru�je s visinama do 1000 m. To podru�je zauzima oko dvije tre�ine povr�ine Srbije. U tom podru�ju nizina ima tek uz Posavinu, Pomoravlju i dijelu Timo�ke krajine.
Podru�ja vi�a od 1000 m zauzimaju desetinu teritorija Srbije. Ta se podru�ja nalaze ju�no od Zapadne Morave i Ni�ave, a sastoje se od visoravni i grupa vi�ih planina, od kojih najvi�e uokviruju Kosovsku i Metohijsku kotlinu.
70% povr�ine Srbije nalazi se na Balkanu, a ostalih 30% spada u Srednju Europu (Panonska nizina). Kopnenu granicu ima u du�ini od 2114 km, a du�ina tih granica prema susjedima iznosi: prema Hrvatskoj 241 km, Ma�arskoj 151 km, Rumunjskoj 476 km, Bugarskoj 318 km, Kosovu 352 km, BJR Makedoniji 221 km, Crnoj Gori 203 km, i Bosni i Hercegovini 302 km.
Sjeverni dio zemlje (Vojvodina) zauzimaju plodne ravnice, dok je sredi�nji i ju�ni dio prete�ito planinski. Tri su planinska vrha iznad 2000 metara nadmorske visine,[1] a najvi�i od njih je Mid�or (na granici s Bugarskom u Staroj planini). Visine je 2168 m.[2] Srbija obiluje prirodnim ljepotama, od kojih se posebno izdvajaju o�uvane �ume. Srbija je bogata i vodama.
Rijeke [uredi]
Rijeke Srbije najve�im dijelom pripadaju Crnomorskom slivu, a sve vode tog toka okuplja Dunav. Vode s ve�eg dijela metohijskog podru�ja pripadaju Jadranskom slivu, a krajnji jugoisto�ni dijelovi Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588 km), Sava (206 km), Tisa (168 km), i dijelom Velika Morava. Ostale ve�e rijeke Srbije su: Zapadna Morava (308 km), Ju�na Morava (295 km), Ibar (272 km), Drina (220 km) i Timok (202 km). Najve�e jezero u Srbiji, �erdapsko jezero, nalazi se na granici s Rumunjskom i ima povr�inu od 163 km2 (ukupna povr�ina jezera je 253 km 2).
Rijeka koja najdu�im tokom prolazi kroz Srbiju je Morava, a njen sliv obuhva�a 40% povr�ine Srbije. Ve�ina rijeka ima ki�no-snje�ni re�im vodostaja i protoka. Maksimalni vodostaji bilje�e se u prolje�e, a minimalni u kolovozu i rujnu.
Srbija nema velikih prirodnih jezera, a najve�a su nastala pregra�ivanjem rije�nih korita kadi iskori�tavanja snage vode za elektri�nu energiju. Najve�a takva akumulacijska jezera su: �erdapsko (na Dunavu), Vlasinsko (na Vlasini), te Peru�ansko i Zvorni�ko (na Drini).
Nacionalni parkovi [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Nacionalni parkovi Srbije
Ime Progla�en za NP Povr�ina u ha Fotografija
Nacionalni park �erdap 1974. 93.968
Nacionalni park Kopaonik 1981. 11.810
Nacionalni park Tara 1981. 22.000
Nacionalni park Fru�ka gora 1960. 25.393
�erdap - sjevernoisto�ni dio Srbije, na granici s Rumunjskom. Ukupna povr�ina nacionalnog parka je 63,608 ha, a cijele za�ti�ene zone 93,968 ha. Osnovni prirodni fenomen ovog nacionalnog parka je velika �erdapska klisura kroz koju protje�e Dunav.
Kopaonik - nalazi se u sredi�njem dijelu Srbije. Nacionalnim parkom progla�en je 1981. godine. Obuhva�a povr�inu od 11,810 ha, a po broju endemskih vrsta predstavlja jedan od najzna�ajnijih sredi�ta bioraznolikosti endemske flore Srbije. Kopaonik je najve�i planinski masiv u Srbiji koji se pru�a u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Na Kopaoniku se nalazi najrasprostranjenija �umsko-pa�nja�ka zona sredi�nje Srbije.
Tara - zauzima povr�inu od 22,000 ha, a nalazi ze na podru�ju op�ina U�ice i Bajina Ba�ta.
Fru�ka Gora - nalazi se u Vojvodini. Nacionalnim parkom je progla�ena 1960. godine. Park �ini usamljena planina u Panonskoj nizini koja je prema sjeveru i jugu razu�ena planinskim i rije�nim tokovima. Pa�njaci i plodno zemlji�te, te nasadi vinove loze ukra�avaju padine Fru�ke Gore.
Vegetacija [uredi]
ZrenjaninCijeli teritorij Srbije pripada kontinentalno biljno-geografskoj regiji. Srbija u cjelini spada me�u slabije po�umljene zemlje Europe sa samo 27% �umskih povr�ina.[3]
Srbija se po tipu vegetacije dijeli u pet pojasa:
Nizinski pojas (podru�je aluvijalne ravni Vojvodine, Posavine, Pomoravlja, Timo�ke krajine i Kosova polja) � �ume hrasta lu�njaka, jasena, topole i vrbe, a u su�nijim predjelima Vojvodine dominiraju stepe.
Brdski (kolinski) pojas (veliki dio Srbije ju�no od Save i Dunava) � �ume sladuna i cera, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.
Brdski (montanski) pojas � bukove i bukovo-jelove �ume, a na vapnena�kim podlogama i �ume munike. Na toplim padinama ima i �uma hrasta kitnjaka.
Pretplaninski i planinski pojas � u ni�em potpojasu prevladavaju bukove �ume, �ikare i smrekove �ume, a u vi�em niske klekovine bora krivulja i bukve, vri�tine i �ikare planinske ive.
Visokoplaninski pojas � podru�ja vi�a od 2500 m s hazmofitskom vegetacijom golih kamenajra, te mikrovegetacijom li�ajeva na strmijim stijenama.
Tlo [uredi]
Posljedica slo�ene geolo�ko-litolo�ke podloge, razli�itog stupnja okomite ra��lanjenosti reljefa i klimatskih specifi�nosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemlji�ta. Podru�je Vojvodine nalazi se ve�inom na visokoplodnom �ernozemom, a podru�ja uz rijeke i rubna podru�ja Banata uz granicu s Rumunjskom na ritskoj crnici i aluvijalnom zemlji�tu.
Sjeverozapadni dio sredi�nje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemlji�ta i eutri�na sme�a tla (gajnja�e).
Na pomoravskom podru�ju i ve�im dijelom Kosmeta prevladavaju aluvijalna zemlji�ta, zemlji�ta na rastresitim supstratima (rendzine), smonica i kisela sme�a zemlji�ta.
Na vapnena�ko-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog podru�ja ju�no od Save i Dunava prevladava crnica i sme�a zemlji�ta.
Najzna�ajnije planine [uredi]
Tara
Kopaonik
Zlatibor
Zlatar
Fru�ka gora
Stanovni�tvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Srbije
Srbija ima prema zadnjem popisu iz 2002. godine 7 498 001 stanovnika[4] i spada u srednje naseljena europske dr�ave s prosje�nom gusto�om naseljenosti od 111 st/km2. U glavnom gradu �ivi 20% ukupnog stanovni�ta. Od ukupnog broja stanovni�tva 56% je gradskog. Kao posljedica razli�itih prirodnih uvjeta i povijesnog razvoja, prostorni raspored stanovni�tva je vrlo raznolik. Ako se promatraju velika zemljopisna podru�ja, najgu��e je naseljena peripanonska Srbija (najvi�e zbog grada Beograda). Vojvodina i Planinsko-kotlinsko podru�je ne�to je rje�e naseljeno od dr�avnog prosjeka. U planinsko-kotlinskom podru�ju postoje velike razlike u naseljenosti. Kosmet ima vi�e od 200 st/km2, a osim ju�nog Pomoravlja, ostale subregije imaju manje od 50 st/km2.
Ukoliko se izuzme razdoblje Drugog svjetskog rata, broj stanovnika Srbije se od po�etka 20. stolje�a stalno pove�avao, najvi�e na Kosovu i Metohiji. Gotovo �itava Sredi�nja Srbija, izuzev ve�ih gradova u posljednje vrijeme bilje�i pad broja stanovni�tva, kao i Banat i sredi�nji dijelovi Ba�ke. Stanovni�tvo ve�ih urbanih podru�ja vi�e se pove�ava doseljavanjem nego vlastitim prirodnim prirastom.
Poslije drugog svjetskog rata stanovni�tvo Srbije u cjelini stari. U zadnja dva desetlje�a u Sredi�njoj Srbiji i Vojvodini smanjuje se broj radno sposobnog stanovni�tva. U razdoblju od 1961. do 2002. udio mladog stanovni�tva (0-19 godina) smanjio se s 35% na 22% dok se udio starog stanovni�tva popeo s 11% na 24%.
Ve�insko dvotre�insko stanovni�tvo od Srbijinih devet i pol milijuna stanovnika �ine Srbi, dok su jedna tre�ina nacionalne manjine.
2002. godine izvr�en je popis stanovni�tva na teritoriju Srbije. Utvr�eno je da je bilo 7,498,001 �itelja.
Etni�ka strukturaSrbija (bez Kosova) 2002.
Srbi 82.86%
Ma�ari 3.91%
Bo�njaci 1.82%
Romi 1.44%
Slovaci 1.08%
Nijemci 0.1%
Ostali 9.79%
Ukupno[5] U�a Srbija Vojvodina
Broj % Broj % Broj %
UKUPNO 7.498.001 100 5.466.009 100 2.031.992 100
Srbi 6.212.838 82.86 4.891.031 89.48 1.321.807 65.05
Crnogorci 69.049 0.92 33.536 0.61 35.513 1.75
Jugoslaveni 80.721 1.08 30.840 0.56 49.881 2.45
Albanci 61.647 0.82 59.952 1.1 1.695 0.08
Bo�njaci 136.087 1.82 135.670 2.48 417 0.02
Bugari 20.497 0.27 18.839 0.34 1.658 0.08
Bunjevci 20.012 0.27 246 0 19.766 0.97
Nijemci 3.901 0.05 747 0.01 3.154 0.16
Goranci 4.581 0.06 3.975 0.07 606 0.03
Hrvati 70.602 0.94 14.056 0.26 56.546 2.78
Makedonci 25.847 0.35 14.062 0.26 11.785 0.58
Muslimani 19.503 0.26 15.869 0.29 3.634 0.18
Romi 108.193 1.44 79.136 1.45 29.057 1.43
Rumunji 34.576 0.46 4.157 0.08 30.419 1.5
Rusi 2.588 0.03 1.648 0.03 940 0.05
Rusini 15.905 0.21 279 0.01 15.626 0.77
Slovaci 59.021 0.79 2.384 0.04 56.637 2.79
Slovenci 5104 0.07 3.099 0.06 2.005 0.1
�esi 2.211 0.03 563 0.01 1.648 0.08
Ukrajinci 5.354 0.07 719 0.01 4.635 0.23
Ma�ari 293.299 3.91 3.092 0.06 290.207 14.28
Vlasi 40.054 0.53 39.953 0.73 101 0
Ostali 11.711 0.16 6.400 0.12 5.311 0.26
Neizja�njeni 107.732 1.44 52.716 0.97 55.016 2.71
Nepoznato 75.483 1.01 51.709 0.95 23.774 1.17
Demografska povijest [uredi]
1991. 9.778.991 st. (Srbi 65.9 %, Albanci 17.1 %, Ma�ari 3.5 %, Muslimani 2.5 %, Romi 1.4 %, Crnogorci 1.4 %, Hrvati 1.1 % i drugi)[6]
1981. 9.313.676 st. (Srbi 66.4 %, Albanci 14 %, Ma�ari 4.2 %, Muslimani 2.3 %, Hrvati 1.6 %, Crnogorci 1.6 %, Romi 1.2 % i drugi)[7]
1971. 8.446.591 st. (Srbi 71.2 %, Albanci 11.7 %, Ma�ari 5.1 %, Hrvati 2.2 %)
1961. 7.642.227 st. (Srbi 74.6 %, Albanci 9.2 %, Ma�ari 5.9 %, Hrvati 2.6 % i drugi)
1953. 6.979.154 st. (Srbi 73.8 %, Albanci 8 %, Ma�ari 6.3 %)
1948. 6.527.966 st. (Srbi 73.9 %, Albanci 8.1 %, Ma�ari 6.6 %, Hrvati 2.6 % i drugi) [8]
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Srbije
Od Drugog svjetskog rata Srbija se od izrazito agrarne zemlje transformirala u industrijsku zemlju u kojoj su poljoprivreda i rudarstvo zadr�ali zna�ajnu ulogu. Za vrijeme SFRJ Srbija je bila srednje razvijena zemlja, na razini jugoslovenskog prosjeka, ali s velikim regionalnim razlikama. Tako je najrazvijeniji bio grad Beograd, a najnerazvijeniji Kosmet i op�ine uz Kosmet i granicu s Crnom Gorom. Srpska ekonomija dodatno je oslabila poslije raspada SFRJ, a dodatno je uni�tena NATO-vim bombardiranjem 1999. godine.
100 srpskih dinaraSrbijansko gospodarstvo bilo je u kolapsu po�etkom 1990-ih zbog uvedenih sankcija od strane Vije�a sigurnosti UN-a 1992. radi agresije na Hrvatsku i BiH. Ve�i dio sankcija je ukinut 1996., 2000., 2001. i 2005. kada je u potpunosti normalizirana trgovina sa SAD-om.
Poljoprivreda �ini 16,6% nacionalnog BDP-a, industrija 25,5% i uslu�ne djelatnosti 57,9%. Ukupni BDP-PPP za 2008. je bio oko 79,662 milijarde dolara.[9] Dok je BDP-PPP za 2008. po stanovniku iznosio oko 10,792 dolara.[10] Najve�i ratarski kraj je Vojvodina. Uzgaja se p�enica, kukuruz, suncokret i soja, te u manjoj mjeri povrtne kulture. �umadija je poznata po vo�arstvu; Vr�ac, obronci Fru�ke gore i �upa po vinogradima. Sto�arstvo je razvijeno u Ra�koj i u isto�noj Srbiji. Metohija je plodna �itnica. Kosovo je najve�e nalazi�te lignita u Europi. Homoljske planine su nalazi�te bakra. Sjeverni dio Banata je bogat naftom i zemnim plinom.
Srbija raspola�e sa oko 2.961.000 radno sposobnog stanovni�tva. Ima stopu nezaposlenosti od 14%[11][12] (Kosovo i Metohija oko 50%). U poljoprivredi radi oko 30%, industriji 46% i uslu�nim djelatnostima 24%. Stopa inflacije je preko 6,5%.
Glavni uvozni partneri Srbije su zemlje Europske unije (Njema�ka, Austrija, Italija), SAD, Narodna Republika Kina. Srbija najvi�e izvozi svoje proizvode u zemlje biv�eg SSSR-a, Republiku Srpsku (BiH) i Makedoniju. Deficit od uvoza je oko 6 milijadi dolara (2005.)
Promet [uredi]
Cestovni prijevoz najdominantni je oblik putni�kog prijevoza. Danas na njega otpada 70% putni�kih kilometara. Poslije Drugog svjetskog rata u Srbiji je bilo svega nekoliko stotina kilometara suvremenih cesta, a danas ih ima 30000 km, od �ega je 20% magistralnih puteva. Izgra�eni su ili modernizirani mnogi me�ugradski i me�umjesni putevi. Glavni cestovni pravac je paneuropski koridor X koji ide usporedno sa �eljezni�kom magistralom Horgo�-Subotica-Novi Sad-Beograd-Ni�, gdje se ra�va u dva kraka, jedan prema Sofiji, a drugi prema Skopju.
Zra�ni promet se po�eo razvijati izme�u dva svjetska rata. Prva jugoslavenska zra�na linija uspostavljena je izme�u Beograda i Zagreba 1928. godine. Zna�ajniju dinamiku ovaj je oblik prometa do�ivio �ezdesetih godina dvadesetog stolje�a. 1962. izgra�ena je beogradska zra�na luga �Sur�in� (danas Zra�na luka Nikola Tesla Beograd)., a kasnije i luke u Pri�tini i Ni�u. Udio zra�nog prometa vremenom se pove�ava, ali jedino beogradska zra�na luka ima ve�i zna�aj s preko 1,5 milijun putnika godi�nje.
Do sredine 1960-ih, �eljezni�ki promet imao je vode�u ulogu u putni�kom prijevozu, a danas je po va�nosti iza cestovnog i zra�nog prometa. No unato� tome, �eljeznice i danas dr�e primat u prijevozu robe. Danas Srbija ima 4110 km �eljezni�kih pruga. Pruge su po�ele s izgradnjom sredinom 19. stolje�a, no budu�i da se dana�nji teritorij Srbije tada nalazio u tri dr�ave, izgradnja �eljeznica do Prvog svjetskog rata bila je neuskla�ena i razli�ita u tehni�kom pogledu. Prva pruga izgra�ena je u Vojvodini 1856. godine i to za rudarske potrebe, a prva za javni promet 1857. i bila je dio pravca Budimpe�ta-Temi�var-Or�ava. Do 1914. godine u cijeloj Srbiji bilo je 1714 km �eljezni�kih pruga, a izme�u dva rata je izgra�eno jo� vi�e od 1000 km. Nakon Drugog svjetskog rata velika je pa�nja posve�ena modernizaciji �eljeznice.
Gotovo sav rije�ni promet Srbije odvija se na podru�ju Vojvodine. Od 1982 km plovnih puteva, na rijeke otpada 1043 km (od toga na Dunav 588 km, Savu 206 km i Tisu 168 km). Od kanala najve�i zna�aj ima sustav Dunav-Tisa-Dunav.
Jezik [uredi]
Slu�beni jezik je srpski, a pismo �irilica. Usporedno s �irilicom koristi se i latinica, iako ona Ustavom Srbije nije odre�ena kao slu�beno pismo. U Vojvodini su uz srpski slu�beni jezici i ma�arski, slova�ki, hrvatski, rumunjski i |rusinski.
Vjera [uredi]
Srbija (bez Kosova) 2002.
Pravoslavci 84.1%
Katolici 6.24%
Muslimani 4.82%
Protestanti 1.44%
Najve�i broj stanovni�tva Srbije je pravoslavne vjere. Slijede muslimani, rimokatolici i protestanti.
Ustav i zakoni Srbije dozvoljavaju slobodu vjere. Vlada na svim razinama nastoji za�titi ovo pravo u cjelini. Srbija nema dr�avnu religiju, pa se ni vjerski blagdani ne slave kao dr�avni praznici. No, gra�anima je dozvoljeno da za svoje velike vjerske praznike uzmu slobodan dan.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Srbije
Do 15. stolje�a [uredi]
U starom vijeku teritorij Srbije bio je rimska provincija Mezija i Panonija. Srbi su naselili to podru�je u 7. stolje�u, u 8. su osnovali prvu dr�avu, te u 9. primili kr��anstvo.[13] Prvi srpski poznati knez zvao se Vi�eslav, rodona�elnik dinastije Vi�eslavovi�a, koja je vladala Srbijom 750.-959. Prve sukobe Srbi su imali s Bugarima. 1085.-1106. Srbijom upravlja dinastija Vukanovi�a, �iji je rodona�elnik veliki �upan Vukan.
1168. godine na vlast dolazi veliki �upan Stefan Nemanja. Nemanjina dr�ava obuhva�ala je podru�ja: Zahumlje, Neretvanska Krajina, Makarsko primorje, Travunja, Duklja, Kosovo, Metohija bez Prizrena, Ju�no i Veliko Pomoravlje, podru�je izme�u Drine i Velike Morave, te gornje i srednje Podrinje. 1217. papa Honorije III. daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevstvom. Dvije godine kasnije Rastko Nemanji� tj. Sveti Sava postaje prvi srpski arhiepiskop. Na najve�em vrhuncu mo�i Srbija je bila za vrijeme cara Stefana Du�ana, kada je obuhva�ala teritorij dana�nje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, ju�ne Dalmacije (bez Dubrovnika), Albanije, Makedonije, Tesalije i Epira. Smr�u Du�anovog sina, cara Stefana Uro�a 1371., rasulo se Srpsko carstvo i ugasila loza Nemanji�a.
Godine 1371.-1427. Srbijom je vladala dinastija Lazarevi�a, tj. knez Lazar i njegov sin despot Stefan. 28. lipnja 1389. dogodila se Kosovska bitka izme�u Srbije i Osmanskog carstva. U bitci su poginuli knez Lazar i turski sultan Murat. 1402. Lazarev sin, Stefan, postaje despot. 1427.-1459. Srbijom vlada dinastija Brankovi�a.
Pod Osmanskim carstvom [uredi]
Kara�or�e Petrovi�Srbija je pala pod vlast Osmanskog carstva 1459., nakon �ega slijedi postupno iseljavanje Srba i Vlaha u Bosnu i grani�ne predjele Hrvatske. Zbog turske najezde i nasilja nad doma�im kr��anskim stanovni�tvom, hrvatski kralj i austrijski car Leopold I. daje dozvolu Srbima nastaniti se u Habsbur�koj monarhiji, �to je prouzro�ilo Prvu seobu Srba pod patrijarhom Arsenijem III. �arnojevi�em 1690. Do Druge seobe Srba do�lo je nakon Po�areva�kog mira 1739. pod patrijarhom Arsenijem IV. Jovanovi�em �akabendom. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije (Ra�ke, Kosova, Metohije i Makedonije i jo� nekih ju�nih krajeva dana�nje Srbije, poput Toplice i Kosanice), ta podru�ja su naseljavali Albanci. Pored Albanaca, naseljavao se i drugi muslimanski �ivalj. Posljedice ovakvog premje�taja stanovni�tva bit �e dugotrajne.
Zbog turske tiranije nad srpskim �ivljem, 1804. godine, u Ora�cu je podignut Prvi srpski ustanak pod vodstvom Kara�or�a ("Crnog �or�a") Petrovi�a. Ustanak je ugu�en 1813. 15. velja�e 1815. podignut X5 Drugi srpski ustanak na �elu s knezom Milo�em Obrenovi�em.
Nakon turske vladavine [uredi]
Srbija u granicama poslije Berlinskoga kongresa 1878.Rezultati ovog ustanka vidljivi su 1830. kada Porta progla�ava Srbiju vazalnom kne�evinom. Prvi ustav Srbija je dobila 1835. Godine 1867. donijet je sultanov ukaz (ferman) o povla�enju turske vojske iz srpskih gradova. Neovisnost Srbije priznata je na Berlinskom kongresu 1878. Knez Milan Obrenovi� postaje srpskim kraljem 1882. godine. Tih godina nastaju u Srbiji i megalomanske ekspanzionisti�ke ideje za stvaranjem Velike Srbije unutar vi�ih dr�avnih krugova, koje �e kasnije biti pokreta�em agresivnih ratova Srbije sa susjedstvom.
Obrenovi�i i Kara�or�evi�i su naizmjenice vladali u 19. stolje�u. Posljednji Obrenovi�, kralj Aleksandar, ubijen je zajedno s kraljicom Dragom 1903. Tad na vlast dolazi kralj Petar I. Kara�or�evi�.
Balkanski ratovi [uredi]
Srbija nakon Balkanskih ratovaSrbija, Bugarska, Crna Gora i Gr�ka krenule su 1912. u Prvom balkanskom ratu u kona�no osloba�anje od turske vlasti. Nakon rata Srbija nije uspjela ostvariti svoj cilj - izlazak na Jadransko more, preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovljna podjelom Makedonije. To je prouzro�ilo Drugi balkanski rat 1913. kada su Srbija, Gr�ka, Turska i Rumunjska brzo pobijedile Bugarsku. Srbija je od Bugarske, kao ratnu od�tetu dobila odre�ena ozemlja sa zapada Bugarske.
Nakon I. svjetskog rata [uredi]
Austro-Ugarska je bila uznemirena ja�anjem Srbije, koja joj je remetila planove za prodor na istok. Nakon sarajevskog atentata objavljuje rat Srbiji 28. srpnja 1914. Tada je po�eo Prvi svjetski rat. Cerska i Kolubarska bitka bile su prve savezni�ke pobjede u Prvom svjetskom ratu. Povla�enje preko Albanije po�elo je 1915. Tri godine kasnije probijena je solunska boji�nica. Krajem studenog priklju�enje Kraljevini Srbiji progla�avaju Baranja, Ba�ka, Banat, Srijem, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Dr�ava Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se pla�ila talijanskog napada, ujedinila se sa Srbijom odlukom Narodnog vije�a u Zagrebu 25. studenog 1918., no bez pristanka Hrvatskog Sabora.
Dana 1. prosinca stvoreno je provotno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a ubrzo i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija. Kralj Aleksandar Kara�or�evi� ubijen je 9. listopada 1934. u Marseillu od strane Vlade �ernozemskog, �lana makedonske revolucionarne organizacije VMRO.
U Drugom svjetskom ratu, Jugoslavija je okupirana od strane Hitlerovske koalicije, koja je zapo�ela Bombardiranjem Beograda 6. travnja 1941. Ba�ka je pripojena Ma�arskoj. Dio dana�nje Srbije, uglavnom je rije� o Ra�koj, dospio je u Crnu Goru pod talijanskom vlasti. Kosovo, Metohija i zapadna Makedonija postale su dijelom tzv. Velike Albanije, tako�er pod talijanskim utjecajem. Ostatak Makedonije u�ao je u sastav Bugarske, kao i dijelovi isto�ne Srbije. Su�ena Srbija i Banat bile su pod njema�kom okupacijom, ali je imala vlastitu lokalnu upravu, koja je sura�ivala s Nijemcima. U narodu je ova tvorevina dobila ime Nedi�eva Srbija ili Vlada nacionalnog spasa. Banat je bio pod posebnom njema�kom upravom.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: �Jugoslovenska vojska u otad�bini� (tzv. �etni�ki pokret) generala Dragoljuba Dra�e Mihailovi�a, partizanski pokret Josipa Broza Tita, te pomaga�i njema�kim okupatorima Srpska dr�avna stra�a generala Milana Nedi�a i Srpski dobrovolja�ki korpus Dimitrija Ljoti�a.
Poslijeratna Srbija (SFRJ) [uredi]
Na drugom zasjedanju AVNOJ-a 1943. godine zabranjen je povratak u zemlju dinastiji Kara�or�evi�a,[14] a Jugoslavija je progla�ena za republiku pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija. Ovaj naziv je ubrzo (1946.) promijenjen u Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Srbija postaje jedna od pet federalnih Narodnih Republika. Ustavom Jugoslavije od 1963. godine dr�ava mijenja naziv u Socijalisti�ka Federativna Republika Jugoslavija, a Srbija dobiva naziv u SR Srbija.
Srbija nakon raspada SFRJ [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Raspad SFRJ
Dana 27. travnja 1992. zajedno je s Crnom Gorom formirala Saveznu Republiku Jugoslaviju. 1992.-1995. Savezna Republika Jugoslavija bila je pod op�im sankcijama Vije�a sigurnosti OUN, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od 1998. na Kosovu i Metohiji po�inju sukobi izme�u Oslobodila�ke vojske Kosova i srpskih oru�anih snaga. 24. o�ujka - 10. lipnja 1999. godine bombardirale su je snage Sjevernoatlantskog Saveza, zbog humanitarne katastrofe na Kosovu.
Dana 4. velja�e 2003. godine progla�ena je dr�avna zajednica Srbija i Crna Gora, kojom je, u odnosu na prethodnu Saveznu Republiku Jugoslaviju, data ve�a nadle�nost dvjema republikama. Nakon referenduma u Crnoj Gori na kojem su njeni gra�ani glasovali za neovisnost od Srbije, Crna Gora je proglasila neovisnost, �ime je i Srbija postala neovisna dr�ava.
U o�ujku 2008. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije, a do sada ga je priznalo 70-ak dr�ava[15] i smatra se samostalnom republikom pod me�unarodnim nadzorom, dok Republika Srbija jo� uvijek podru�je Kosova smatra sastavnim dijelom svog dr�avnog podru�ja.
Uprava [uredi]
Oblik vladavine: republika;
Bira�ko pravo: 18 godina tj. 16 godina, ako je sklopljen brak.
Predsjednik Republike je Boris Tadi�.
Predsjednica Narodne Skup�tine: Slavica �uki�-Dejanovi�.
Predsjednik Vlade je Mirko Cvetkovi�.
Stranke u Srbiji:
Demokratska stranka
Demokratska stranka Srbije
Demohri��anska stranka Srbije
G17+
Jedinstvena Srbija
Liberalno-demokratska Partija
Liga socijaldemokrata Vojvodine
Nova Srbija
Socijalisti�ka partija Srbije
Srpska napredna stranka
Srpska radikalna stranka
Srpski pokret obnove.
Manjinske stranke u Srbiji:
Demokratski savez vojvo�anskih Hrvata
Koalicija Albanaca Pre�evske doline
Sand�a�ka Demokratska Partija
Savez vojvo�anskih Ma�ara
Romska partija
Unija Roma Srbije
Upravna podjela dr�ave [uredi]
Upravna podjela.U sastavu Srbije nalazi se jedna autonomna pokrajina - Vojvodina. Srbija bez te pokrajine naziva se "Sredi�nja" ili "U�a Srbija". Uz ovakvu podjelu, postoji podjela na 29 okruga plus grad Beograd. Vojvodina ima 7 okruga, te U�a Srbija 17.
AP Vojvodina:
Sjevernoba�ki okrug
Srednjobanatski okrug
Sjevernobanatski okrug
Ju�nobanatski okrug
Zapadnoba�ki okrug
Ju�noba�ki okrug
Srijemski okrug
Sredi�nja Srbija:
Ma�vanski okrug
Kolubarski okrug
Podunavski okrug
Brani�evski okrug
�umadijski okrug
Pomoravski okrug
Borski okrug
Zaje�arski okrug
Zlatiborski okrug
Moravi�ki okrug
Ra�ki okrug
Rasinski okrug
Ni�avski okrug
Topli�ki okrug
Pirotski okrug
Jablani�ki okrug
P�injski okrug
Svaki okruzi sastoje se od nekoliko op�ina koji su podijeljeni na mjesne zajednice. Pri formiranju okruga, podru�ja na jugozapadu Srbije sa ve�inskim bo�nja�kim stanovni�tvom nisu izdvojena u poseban okrug, ve� si podijeljena izme�u Zlatiborskog i Ra�kog okruga �to je izazvalo veliko nezadovoljstvo bo�nja�ke strane.
Neke politi�ke stranke u Srbiji predla�u da Srbija bude podijeljena u 5 regija:
Vojvodina
�umadija
Podunavlje
Podrinje
Beograd
Gradovi [uredi]
Pogled s Kalemegdana na Novi BeogradIako Srbija ima mnogo naseljenih mjesta preko 20,000 stanovnika, slu�beno ima samo 3 grada i Grad Beograd. To su gradovi:
Beograd - 1.281.801 sa predgra�em 1,630,000
Novi Sad - 286.157 sa predgra�em 372.999
Ni� - 254.164 sa predgra�em 292.137
Kragujevac - 147.473 sa predgra�em 180.252
U sije�nju 2007. godine, uredbom Vlade Srbije, 23 op�ine u Srbiji su dobile status grada. Pored Beograda, Novog Sada, Ni�a i Kragujevca, status grada su dobili: Vranje, Zrenjanin, Jagodina, Kraljevo, Leskovac, Loznica, Kru�evac, Pan�evo, Po�arevac, Smederevo, Srijemska Mitrovica, Subotica, U�ice, Zaje�ar, �a�ak, Sombor, Valjevo, Novi Pazar i �abac.[16]
Rd. br. Grad Populacija Rd. br Grad Populacija
Beograd
Novi Sad
1 Beograd 1.281.801 10 Kru�evac 65.400
2 Novi Sad 286.157 11 Valjevo 61.035
3 Ni� 254.164 12 Kraljevo 57.414
4 Kragujevac 147.473 13 Vranje 55.742
5 Subotica 99.471 14 �abac 55.163
6 Zrenjanin 79.773 15 U�ice 55.025
7 Leskovac 78.030 16 Novi Pazar 54.604
8 Pan�evo 77.087 17 Sombor 51.471
9 �a�ak 73.217 18 Po�arevac 41.736
2002. godina[17]
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Kultura Srbije
Na podru�ju Srbije postoje ostatci kulturne zaostav�tine jo� iz prapovijesti. Najpoznatija neolitska kultura na tlu Srbije je kultura Lepenskog vira. U Srbiji su se nalazili rasko�ni carski gradovi i pala�e u doba poznog Rimskog carstva i ranog Bizanta, �iji se ostatci mogu vidjeti u Sirmiumu, Gamzigradu i Cari�inom gradu (Justiniana Prima).
Srpski srednjevjekovni spomenici koji su se o�uvali do danas uglavnom su crkve i manastiri. Ve�ina ovih spomenika ima freskama ukra�ene zidove. Najoriginalniji spomenik srpske srednjevjekovne umjetnosti je manastir Studenica (oko 1190.) Ovaj manastir je bio model za kasnije manastire Mile�eva, Sopo�ani i Visoki De�ani. Vjerovatno najpoznatija srpska srednjevekovna freska je prikaz �Mironosnice na grobu� (ili Bijeli an�eo) iz manastira Mile�eva. Ikonoslikarstvo je tako�er dio srpskog srednjevjekovnog kulturnog naslije�a.
Utjecaj bizantske umjetnosti se poja�ao nakon pada Carigrada u ruke kri�ara 1204., kada su mnogi umjetnici pobjegli u Srbiju. Njihov utjecaj je vidljiv u izgradnji crkve Bogorodica Ljevi�ka, manastiru Staro Nagori�ino i manastiru Gra�anica.
Manastir Visoki De�ani je sagra�en izme�u 1330. i 1350. godine. Za razliku od drugih srpskih manastira, ovaj je sagra�en u romani�kom stilu pod nadzorom majstora Vite iz Kotora. Na freskama ovog manstira nalaze se 1000 portreta koji opisuju sve najva�nije epizode iz Novog zavjeta. U katedrali se nalaze ikonostas, igumanovo prijestolje i dekorirani sarkofag kralja Stefana III. De�anskog.
Jo� jedan stil crkvenog gra�evinarstva se razvio u Srbiji krajem 14. stolje�a, i to u dolini rijeke Morave. Odlika ovog stila je bila bogata dekoracija unutra�njih crkvenih zidova. Freske u manastiru Manasija prikazuju religijske scene u kojima sudjeluju ljudi u srpskim srednjevjekovnim odorama.
Za vrijeme turske vladavine, uglavnom, je zamrla umjetni�ka aktivnost u Srbiji. Neke barokne tendencije vidljive su kod srpskih umjetnika s kraja 18. stolje�a u ju�noj Ugarskoj (Teodor Kra�un, Jakov Orfelin).
Slikari [uredi]
Nade�da Petrovi�: Autoportret, 1907, Narodni muzej, BeogradMnogi mladi umjetnici srpske dr�ave iz 19. stolje�a su se �kolovali u inozemstvu, posebno u Francuskoj i Njema�koj, i donijeli su sa sobom avangardne stilove. Pored Pariza i M�nchena, Beograd je bio u prvoj polovici 20. stolje�a jedan od sredi�ta impresionizma. Nade�da Petrovi� je slikala u stilu fovizma, dok je Sava �umanovi� bio pod utjecajem kubizma.
Zna�ajni srpski slikari 20. stolje�a bili su: Milan Konjovi�, Marko �elebonovi�, Petar Lubarda, Vladimir Veli�kovi� i Mi�a Popovi�.
Srbija je poznata po slikarima naive, kao �to su Janko Bra�i�, Sava Sekuli�, Martin Jona� i Zuzana Halupova. Slova�ko selo Kova�ica u Vojvodini je sredi�te naivnog slikarstva.
Knji�evnost [uredi]
Vuk Stefanovi� Karad�i�Po�etak srpske pismenosti ve�e se za aktivnost bra�e �irila i Metoda na Balkanu. Postoje spomenici rane srpske pismenosti iz 11. stolje�a, pisani glagoljicom. Ve� u 12. stolje�u, pojavljuju se tekstovi pisani �irilicom. Iz ove epohe je najstarija �irili�na knjiga srpske redakcije, evan�elje zahumskog kneza Miroslava, brata Stefana Nemanje. Miroslavljevo evan�elje je i najstarija i najljep�e ilustrirana srpska knjiga srednjeg vijeka.
Za vrijeme turske vladavine, u Srbiji se razvijala usmena lirska i epska knji�evnost.
U doba narodnog preporoda u 19. stolje�u, Vuk Stefanovi� Karad�i� je preveo Novi zavjet na srpski narodni jezik i proveo reformu srpskog jezika i pravopisa. Time je udaren temelj srpskoj knji�evnosti novijeg vremena. Najzna�ajniji srpski pjesnici 19. stolje�a bili su Branko Radi�evi�, �ura Jak�i� i Jovan Jovanovi� Zmaj. U 20. stolje�u primat imaju prozni pisci: Milo� Crnjanski, Dobrica �osi�, Danilo Ki� i Milorad Pavi�, mada ima i vrijednih pjesni�kih dostignu�a: Milan Raki�, Jovan Du�i�, Desanka Maksimovi�, Miodrag Pavlovi� i Vasko Popa.
Glazba [uredi]
Srpske gusleSrbija ima dugu tradiciju folklora i narodne glazbe. Ples grupe plesa�a, pod imenom kolo, je najomiljeniji vid folklora u Srbiji i razlikuje se od regije do regije. Najpopularnija kola su U�i�ko kolo i Moravac.
U 19. stolje�u i ranije, karakteristi�ni narodni instrumenti su bile gusle i frula, dok su u Vojvodini kori�tene tambure i gajde. Danas je glavni instrument u novokomponiranoj narodnoj glazbi harmonika. Popularni su i truba�ki orkestri. Festival truba�a u Gu�i je sredi�nja manifestacija ove vrste glazbe. Najpoznatiji truba�i Srbije su: Fejat Sejdi�, Bakija Baki� i Boban Markovi�.
Vrijeme turske vladavine ostavio je traga u glazbi cijelog Balkana, pa tako i Srbije. U zadnjih nekoliko godina razvijen je trend kombiniranja narodne glazbe i orijentalnih utjecaja i dance glazbe pod imenom turbo-folk. Mnogi dana�nji srpski pjeva�i su popularni na ovim podru�jima, kao na primjer: Lepa Brena, �eljko Joksimovi�, Dragana Mirkovi� i Svetlana Ra�natovi�-Ceca.
U zabavnoj i pop glazbi, velike zvijezde srpske estrade bili su: �or�e Marijanovi�, Lola Novakovi� i Sedmorica mladih. Jo� uvijek su aktivni i omiljeni �or�e Bala�evi� i Zdravko �oli�. Srbija ima i pobjednicu na Izboru za pjesmu Eurovizije, Mariju �erifovi�.
Rock grupe su se pojavile u Srbiji krajem 1960-ih. Veliku popularnost su postigle grupe Novog vala 1980-ih: Idoli, Elektri�ni orgazam i Ekatarina Velika. Iz tog vremena i danas su aktivni: Riblja �orba, Bajaga i Instruktori, Van Gogg i Partibrejkersi.
Kazali�te i filmska umjetnost [uredi]
Joakim Vuji� je osniva� suvremenog srpskog kazali�ta. On je osnovao "Knja�esko-srbski teatar" u Kragujevcu 1835. godine. Zna�ajni srpski pisci kazali�nih djela bili su Jovan Sterija Popovi� i Branislav Nu�i�. U Beogradu se od 1967. odr�ava me�unarodni festival suvremenog teatra BITEF. Tradicionalno najkvalitetnije kazali�ne scene u Srbiji su "Narodno pozori�te u Beogradu", "Atelje 212", "Jugoslovensko dramsko pozori�te" i "Srpsko narodno pozori�te" u Novom Sadu.
Srpska filmska umjetnost je jedna od vode�ih kinematografija isto�ne Europe. Prije Drugog svjetskog rata u Srbiji je proizvedeno 12 filmova. U poslijeratnom razdoblju, na me�unarodnoj sceni su se istakli redatelji: Aleksandar Petrovi�, Du�an Makavejev, Slobodan �ijan, Goran Paskaljevi�, Du�an Kova�evi�, Goran Markovi� i dr. Najnagra�ivaniji srpski filmski redatelj je Emir Kusturica koji je izme�u ostalog i dobitnik dvije Zlatne palme na festivalu u Cannesu.
Me�u glumcima se isti�u �i�a Ilija Stanojevi�, �anka Stoki� i Dobrica Milutinovi�. Danas su najpoznatiji glumci Milena Dravi�, Velimir Bata �ivojinovi�, Ljubi�a Samard�i�, Bora Todorovi� i Sergej Trifunovi�.
Kulturna ba�tina UNESCO-a [uredi]
1979. - Grad Stari Ras, manastir Sopo�ani i Petrova crkva (najstarija crkva u Srbiji)
1986. - Manastir Studenica
2004. - Manastir De�ani
2006. - Manastir Gra�anica, Pe�ka patrijar�ija i crkva Bogorodica Ljevi�ka
2008. - Gamzigrad kod Zeje�ara
Sport [uredi]
Novak �okovi� nakon osvajanja Australian OpenaIako je u geografskim okvirima Srbija mala zemlja s malim brojem stanovni�tva, srpski predstavnici u sportu su jako uspje�ni na me�unarodnim natjecanjima. Jo� za vrijeme SFRJ srpski predstavnici davali su veliki doprinos skoro svim nacionalnim reprezentacijama. Srbija je davala velike predstavnike u ko�arci, nogometu, rukometu, vaterpolu te u mnogim pojedina�nim sportovima. Srbija je danas jedna od sportskih velesila u vaterpolu (biv�i svjetski i europski prvaci), ko�arci (biv�i svjetski i europski prvaci), odbojci, kao i u tenisu gdje imaju �etiri tenisa�a u prvih 10 na ATP i WTA listama: Novak �okovi�, Jelena Jankovi� i Ana Ivanovi� u pojedina�noj konkurenciji, te Nenad Zimonji� u igri parova. Jedan od najuspje�nijih pliva�a dana�njice je Milorad �avi�, a od atleti�ara isti�u se dugopruga�ica Olivera Jevti� i skaka� u vis Dragutin Topi�. Vi�estruka osvaja�ica odli�ja s velikih natjecanja je i biv�a olimpijska prvakinja u strelja�tvu Jasna �ekari�.
Dr�avni praznici [uredi]
Hram Sv. Save u BeograduDatum Naziv Opaska
1. i 2. sije�nja Nova godina
7. sije�nja Pravoslavni Bo�i�
14. sije�nja Julijanska Nova godina nije neradni dan
27. sije�nja Dan Svetog Save radni dan, ali nije nastavni dan
15. velja�e Dan dr�avnosti Dan vojske Srbije
Veliki petak
Uskrs
Uskrsni ponedjeljak
1. i 2. svibnja Praznik rada
9. svibnja Dan pobjede
28. lipnja Vidovdan
Zanimljivosti [uredi]
Asteroid s brojem 1564 nosi ime Srbija - otkrio ga je Milorad B. Proti�
Srbija uzgoji oko jednu tre�inu svjetskih malina i jedna je od vode�ih zemalja u izvozu smrznutog vo�a. Frikom, najve�i proizvo�a� smrznute hrane u Srbiji nalazi se u ve�inskom vlasni�tvu Agrokor grupe iz Zagreba.
Galerija fotografija [uredi]
Predlo�eno je da se ova galerija premjesti na zajedni�ki poslu�itelj (Wikimedia Commons).
Gradovi [uredi]
Trg Republike u Beogradu
Sredi�te Valjeva
Sredi�te Ni�a
Priroda [uredi]
�erdapska klisura na Dunavu
�avolja varo� kod Kur�umlije
Pan�i�eva omorika, endemska vrsta s planine Tare
Zlatiborska planina
Kultura [uredi]
Felix Romuliana, rimska pala�a kod Zaje�ara
Bijeli an�eo, freska iz manastira Mile�eva
Gimnazija u Srijemskim Karlovcima
Narodni obi�aji [uredi]
Vla�ka folklorna grupa iz doline Timoka
�uve�, tradicionalno jelo
Religija [uredi]
Hram svetog Save u Beogradu
D�amija u Prizrenu
Sinagoga u Subotici
Rimokatoli�ka crkva u Futogu
Literatura [uredi]
natuknica Srbija u Knjizi o svjetskim �injenicama eng. The World Factbook koju izdaje Sredi�nji obavje�tajni zavod SAD-a
Atlas Srbije, Monde Neuf, 2007.
Republi�ki zavod za statistiku Republike Srbije
Vlada Republike Srbije, statisti�ki podatci
Izvori [uredi]
� U Velikom geografskom atlasu Jugoslavije, Sveu�ili�na naklada Liber, 1987. provjerio svaki vrh s popisa te ne postoji vi�e od tri planinska vrha vi�a od 2000 m u Sredi�njoj Srbiji
� Statisti�ki godi�njak Republike Srbije, 2007. - Geografski pregled
� Pronalazak ptica u Srbiji. League for the Ornithological Action of Serbia (2005.).
� Microsoft Word - Delovi_knjiga_III.doc
� Popis stanovni�tva Srbije 2002. (Srpski). Statisti�ki zavod Republike Srbije. Preuzeto 26. prosinca 2010.
� Branimir Stojkovi� (rujan 2003.). National Report - Serbia. Vije�e Europe. Preuzeto 27. prosinca 2010.
� "Atlas svijeta"; Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krle�a", str. 124, 125, 126. 1986.
� http://facta.junis.ni.ac.yu/teme/teme34-97/teme34-97-01.pdf
� MMF - Srbija
� MMF - Srbija
� Srbija u listipadu 2008.
� [http://webrzs.statserb.sr.gov.yu/axd/drugastrana.php?Sifra=0018&izbor=odel&tab=152
� Srpsko Nasle�e
� http://www.bulgaria-italia.com/bg/info/storia/partigiani.asp
� Kosovsko Ministarstvo vanjskih poslova
� Beograd u brojkama (PDF) (Srpski). Institut za informatiku i statistiku grada Beograda (2006.).
� Knjiga 9, Stanovni�tvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republi�ki zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
Vanjske poveznice [uredi]
Srpska kraljevska obitelj
Vanjske poveznice Vlade Srbije [uredi]
Vlada Republike Srbije
Narodna skup�tina Republike Srbije
Kancelarija za priklju�ivanje EU
Narodna kancelarija Predsjednika Srbije
Narodna Banka Srbije
Kancelarija za statistiku Vlade Srbije
Institut za za�titu kulturnog bogatstva
Europski pokret u Srbiji
BEOGRAD
Beograd (44.83� sjeverno, 20.50� isto�no) je glavni grad Republike Srbije.
U Beogradu prema popisu iz 2002. godine �ivi 1.281.801 stanovnika i 1,576,124 na �irem podru�ju grada.
Glavni je grad Srbije od 1403. godine. Despot Stefan Lazarevi� premjestio je prijestolnicu u Beograd, sagradiv�i impozantnu utvrdu, koja je sru�ena u tursko-austrijskom ratu.
Grad se nalazi na u��u Save u Dunav.
Beograd je grad vrlo burne povijesti i jedan od najstarijih gradova Europe. Njegova povijest traje punih 7000 godina. Prostor oko velikih rijeka Save i Dunava bio je naseljen jo� u starijem kamenom dobu (paleolitu). Iz starijeg kamenog doba potje�u ostaci ljudskih kostiju i lubanja neandertalaca, prona�eni u kamenolomu kod Le�tana, u spilji na �ukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.
Ostaci kulture mla�eg kamenog doba, prona�eni su u Vin�i, �arkovu i u Gornjem gradu, iznad u��a Save u Dunav �to ukazuje na kontinuitet naseljenosti ali i njezinu sve slabiju intezivnost. Mnoga dana�nja naselja beogradske okolice le�e na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina.
Vin�a kraj Beograda spada u red najzna�ajnijih naseobina i kulturnih nalazi�ta pretpovijesnog razdoblja. Arheolo�ke iskopine na Rospi �upriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vin�i potvr�uju pretpostavke da je podru�je Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovni�tvo bavilo plu�nom zemljoradnjom i drugim prate�im gospodarskim djelatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole bron�anog i metalnog doba, kao i dokazi razli�itih kulturnih utjecaja. U srednjem vijeku prelazio je iz ma�arskih u srpske ruke dok u XIV. stolje�u nije za dulje vrijeme naseljen srpskim pu�anstvom.
Beograd u 16. stolje�uAdministrativna podjela
Karta op�ina BeogradaBeograd je podijeljen na 17. op�ina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih op�ina.
Gradske op�ine su:
�ukarica
Novi Beograd
Palilula
Rakovica - Beograd
Savski Venac
Stari Grad (Beograd)
Vo�dovac
Vra�ar (op�ina)
Zemun
Zvezdara
Prigradske op�ine su:
Barajevo
Grocka
Lazarevac
Mladenovac
Obrenovac
Sopot
Sur�in
Zemljopis
Beograd se nalazi u sjevernom dijelu Sredi�nje Srbije na u��u Save u Dunav, okru�en Vojvodinom s tri strane. Stara kamena utvrda na samom utoku zove se Kalemegdan. Sredi�te Beograda nalazi se na desnoj obali Dunava, a s lijeve strane po�inje Banatska ravnica sa slabo naseljenim predgra�ima. Izme�u Dunava i Save nalazi se novi dio grada - Novi Beograd, a uzvodno je Zemun, biv�a granica Austrijskog i Turskog carstva.
Klima
Zimi pu�e ko�ava, vrlo hladan vjetar, temperature rijetko prelaze 0 stupnjeva. S druge strane ljeta su vrlo topla, a temperature zraka prelaze vrijednosti od 35 stupnjeva. Najugodniji mjeseci su travanj, svibanj, lipanj, kolovoz i rujan.
Arhitektura
Hram Svetog Save - najve�a pravoslavna crkva na svijetu koja je u uporabi.
Knez Mihailova ulica (zgrada kavane ,,Ruski car")
Stari dvor, zgrada Skup�tine grada
Skup�tina Srbije
Beogra�ankaBeogradska arhitektura je vrlo raznolika. Od tipi�no vojvo�anske u Zemunu, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao �to su neoklasicizam, barok, secesija, srpsko-bizantski stil, pa do socrealisti�ke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najve�e gradili�te u Jugoisto�noj Europi.
Arhitektonske ambijentalne cjeline:
Skadarlija
Kosan�i�ev venac
Obili�ev venac
Neke od najpoznatijih zgrada u Beogradu su:
Beli Dvor
Beogra�anka
Savezna Skup�tina
Stari Dvor
Crkva svetog Marka
Saborna crkva
Hram Svetog Save
Sportska dvorana "Beogradska Arena"
Pala�a "Albanija"
SANU
Konak kneginje Ljubice
Milo�ev konak
Stambol kapija
Kula U��e, biv�a zgrada Centralnog Komiteta
Zgrada Narodne banke Srbije
"Geneks" kula (Zapadna kapija Beograda)
Centar "Sava"
Beogradski Sajam
TV toranj na Avali (uni�ten 1999. u bombardiranju NATO-a; obnovljen 2010.)
Tre�a beogradska gimnazija (progla�ena je najljep�om fasadom 1999. na svjetskoj izlo�bi u Parizu)
Od primjera osebujne arhitekture, ondje su:
Bajrakli d�amija
Kavana "?"
Neke od najzna�ajnijih ulica i trgova su:
Bulevar Kralja Aleksandra - najdu�a ulica u Beogradu
Knez Mihailova
Skadarlija
Slavija
Terazije
Trg Republike
Kralja Milana, spaja Hram Svetog Save sa Terazijama
Trg Nikole Pa�i�a
Studentski trg
Kneza Milo�a
Pariska
Ulica Antuna Jelali�a
Mostovi i prometne petlje:
Brankov most
Most "Gazela"
Novi �elezni�ki most
Stari �elezni�ki most
Pan�eva�ki most
Most preko Ade Ciganlije (po�etak gradnje 2007.)
Mostarska petlja
Spomenici:
Pobednik (spomenik)
Spomenik Knezu Mihailu
Spomenik neznanom junaku na Avali
Spomenik zahvalnosti Francuskoj
Aleja Velikana
Vukov spomenik (spomenik Vuku Karad�i�u)
Parkovi:
Kalemegdan
Kara�or�ev park
Finansijski park
Manje�
Pionirski park
Ta�majdan
Top�ider
Univerzitetski park
Znamenitosti
Spomenik Kara�or�u ispred Hrama sv. SaveMe�u stranim i doma�im turistima najpoznatije znamenitosti Beograda su Avala (izleti�te), Kalemegdan (stara utvrda) i Ku�a cvije�a (mauzolej Josipa Broza Tita na Dedinju). Zatim brojni muzeji kao �to je Narodni muzej koji posjeduje 400.000 eksponata, uklju�uju�i i djela slikara kao �to su Ticijan,Veneciano,Karavadjo, Tintoreto, Karpaco, V. van Gogh, P. Picasso, P. Cezanne, P. Gauguin, H. Matisse, P-A. Renoir, Rembrandt, P.P. Rubens, E. Bernard,Van Gojen, P. Mondrijan , C. Monet, A. Vollard , E. Degas, Letrek, J-L. Forain, Redon, U. Kunisada, A. Hiro�ige, U. Tojokuni, A. D�rer, J. Callot, V. Kandinski, A Modiljiani, P.Bonnard, J.Torop, C.Corot, J.B.Piranesi, G. Klimt, P. Jovanovi�, S. Aralica, P. Lubarda, M.Konjovi� i dr. Zatim Teslin muzej, Muzej zrakoplovstva (oko 200 zrakoplova - Me-109,P-51 mustang ,P-21 lighting,Fiat G-51,Spitfajer,Hoker Hariken,...), Etnografski muzej, Vojni muzej na Kalemegdanu koji posjeduje veliki broj vrijednih eksponata osobito iz vremena srednjovijekovne Srbije (bojni oklopi, ma�evi, �titovi, samostrijeli, topuzi, helebarde,...), Muzej suvremene umjetnosti i dr.
Muzeji
Narodni muzej
Muzej kneza Pavla
Vojni muzej
Muzej SPC
Arhiv Jugoslavije
Teslin muzej
Muzej zrakoplovstva
Metereolo�ki muzej
Muzej suvremene umjetnosti
Ku�a cvije�a
Muzej primjenjene umjetnosti
Muzej istorije Jugoslavije
Istorijski muzej Srbije
Konak Knjeginje Ljubice - starinski namje�taj
Galerija fresaka
Muzej grada Beograda
Prirodnja�ki muzej
Muzej �eljeznice
Muzej automobila
Po�tanski muzej
Imena
Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se mo�e nai�i i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga �to u hrvatskom nazivlju postoje tri ve�a Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd - Sz�kesfeh�rv�r i Biograd na Dunavu - Beograd).
Beogradska arena - peta najve�a sportska dvorana u EuropiSlijedi tabela s povijesnim imenima Beograda:
Stari grad pogled preko rijeke Save
Kip Pobednik, Novi Beograd u pozadini, pogled sa Kalemegdanske utvrde.Ime Obja�njenje
Singidun ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279 g.p.n.e.
Singidunum Romanizirano keltsko ime
Beograd Slavensko ime; prvo javljivanje 878. u pismu Pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom
Alba Graeca latinski prijevod
Fejervar ma�arsko ime
Griechische Weissenburg srednjovjekovno njema�ko ime
Castelbiancho talijansko ime
Nandoralba srednjovjekovno ma�arsko ime
Nandorfejervar srednjovjekovno ma�arsko ime
Landorfejervar srednjovjekovno ma�arsko ime
Veligradon bizantsko ime
Veligrada tursko ime
Dar Ul �ihad (Ku�a rata) 2. tursko ime
Belogrados poleos gr�ko ime
Mediji u Beogradu
Radio postaje:
RTS-Radio Beograd; Radio Beograd 202; Radio B92; Radio Barajevo; Radio Golf; Radio Indeks; Radio Jugoslavija; Radio Lazarevac; Radio Novosti; Radio Nostalgija; Radio Pingvin; Radio Politika; Radio Top FM; Radio S; Radio Studio B; Radio Pink; RoadStar Radio; Radio Toplica...
Televizijske postaje:
TV Art; TV Avala; RTS-Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat); TV B92; TV BK sat; TV Fox; TV Kanal D; TV Khrlo E Romengo (na romskom); TV Ko�ava; TV Mag Plus; TV Metropolis; TV IBC; TV Pink; Pink plus; Pink movie; Pink extra; Pink movie; TV Politika; TV Palma; TV SOS kanal; TV Stankom; TV Studio B; TV Sport Klub; TV Super; TV Film Plus; Hepi TV; TV YU INFO (Info24); FOX TV; TV Avala; Happy TV...
Produkcijske ku�e:
Produkcijska grupa Mre�a; Video nedeljnik; VIN Advance; DTV produkcija; Emotion Production; Produkcija Riko�et; Produkcijska ku�a Adrenalin
Doma�e novinske agencije:
Tanjug; FoNet; Beta; Tiker
Promet
Beogradski trolejbusGradski autobusni, tramvajski i trolejbuski promet obavlja "Gradsko Saobra�ajno Preduze�e". Na autobusnim linijama pored GSP-a prometuju i privatni prijevoznici. Ukupan broj vozila (GSP+privatnici)prelazi 1.500. Prigradska naselja povezana su auto-prijevoznikom "Lasta".
Beogradska �eljeznica "Beovoz" ima 5 linija koje uglavnom povezuju predgra�a i grad Pan�evo sa sredi�tem grada.
Do 2008. godine planira se po�etak izgradnje lake podzemne �eljeznice.
Beogradska zra�na luka "Nikola Tesla" nalazi se pored Sur�ina na 12 km zapadno od Beograda, u kojoj se nalazi 18 predstavni�tva stranih zrakoplovnih tvrtki.
Povezani �lanci
Pruga Beograd-Bar
Gospodarstvo
Stanovni�tvo
Apsolutnu ve�inu �ine Srbi.
Prema popisu od 2002., Srba je 1.417.187, Jugoslavena 22.161, Crnogoraca 21.190, Roma 19.191, Hrvata 10.381, Makedonaca 8.372, te Muslimana (u smislu nacionalnosti) 4617. Goranaca je 3340, Slovaka 2199, Slovenaca 2084, Ma�ara 2080. 29.312 je neizja�njenih, a nepoznata je nacionalnost za 20.869 osoba. [3].
Procjenjuje se da izme�u 10 i 20 tisu�a [4] Kineza �ivi u Beogradu. U Beograd su po�eli doseljavati po�etkom 1990-ih. Blok 70 u Novom Beogradu je lokalno znan kao Kineska �etvrt [5][6].
Hrvati u Beogradu
Beograd danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 2 elektora u Hrvatsko nacionalno vije�e Republike Srbije.
Slu�bene statistike broja Hrvata u Beogradu sa procjenama stvarnog stanja se ne podudaraju. Razlozi su etni�ka mimikrija i asimilacija. Svojevremeno su procjene govorile da u Beogradu (po�etkom 1990-ih) �ivi od 100.000 do 150.000 Hrvata [7], dok slu�bene statistike od 2002. govore o 10.381 HrVATA
- 15:26 -
RUSIJA (MOSKVA)
Ruska Federacija (rus. >AA89A:0O $545@0F8O / Rossijskaja Federacija) ili Rusija (rus. >AA8O / Rossija) dr�ava je na istoku Europe i sjeveru Azije. Povr�inom je najve�a dr�ava na svijetu (oko 11,5% zemaljskog kopna), ali je ve�ina dr�avnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek osmo mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a, Indonezije, Brazila, Pakistana i Banglade�a). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom dijelu dr�ave.
Rusija je najve�a dr�ava nastala raspadom Sovjetskog Saveza i ujedno se smatra njezinom nasljednicom.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Rusije
Podru�ja na kojima su �ivjeli isto�ni Slaveni prvi su u jedinstvenu dr�avu ujedinili Varjazi, vjerojatno doseljenici iz Skandinavije. Prvi zabilje�eni varja�ki vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860., a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz Novgoroda na sjeveru dana�nje Rusije u Kijev, danas glavni grad Ukrajine.
Kijevska Rus', na na�im prostorima poznata i kao Kijevska Rusija, bila je jedna od najve�ih dr�ava tada�nje Europe s gospodarstvom utemeljenim na trgovini me�u Skandinavijom i Bizantom. Odlu�uju�im za kasniju povijest isto�nih Slavena pokazalo se prihva�anje Pravoslavlja kao dr�avne religije 988. u doba velikog kneza Vladimira, koje je za posljedicu imalo sna�nu vezu crkve i dr�ave i izolaciju od katoli�kog, a kasnije i protestantskog ostatka Europe.
Stvaranje carstva [uredi]
Petar I. VelikiInvazija Mongola u 13. stolje�u dovela je do raspada ve� oslabljene Kijevske Rusije na ve�i broj neovisnih kne�evstava, me�u kojima se u 14. stolje�u po�inje isticati Moskovsko kne�evstvo. Moskva je, oslanjanju�i se na svoje dobre odnose s tatarskim osvaja�ima, zapo�ela �irenje na okolna podru�ja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kne�evima Ivanom III. (1462. - 1505.) koji je udvostru�io dr�avni teritorij na ra�un susjednih dr�ava i oslobodio Moskvu od Tatara, i Ivanom IV. Groznim (1547. - 1584.), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.
Dr�ava je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslije�e koja je trajala sve do 1613. kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je do�ivjela preporod za vladanja Petra I. Velikog (1682. - 1725.). koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Europi i odlu�io reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene do�ivjela je dr�avna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani Sankt Peterburg (1703.) na u��u rijeke Neve u Finski zaljev.
U sljede�a dva stolje�a Rusija je nizom ratova pro�irila svoj teritorij koloniziraju�i, za razliku od zapadnoeuropskih dr�ava, susjedna podru�ja. Na zapadu je zauzela Finsku, balti�ke zemlje, Poljsku, Bjelorusiju i najve�i dio Ukrajine. Na jugu je svoje podru�je pro�irila na Zakavkazje do sjeverne Armenije, te na najve�i dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameri�ke Aljaske, koja je 1867. prodana SAD-u. Osobito je �irenju dr�avnog teritorija pridonijela Katarina II. Velika (1762. - 1796.) vje�tim kombiniranjem diplomacije i ratovanja.
Devetnaesto stolje�e obilje�eno je i sve ja�im zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima politi�kog nasilja (pobuna dekabrista 1825., atentat na cara Aleksandra II. 1881.) pra�enim valovima dr�avne represije. Nakon revolucije 1905. Rusija je dobila predstavni�ko tijelo, Dumu, �to je donekle ubla�ilo politi�ke tenzije. Poslijednj car bio je Nikola II. koji je svrgnut od strane bolj�evika.
Sovjetska Rusija [uredi]
Vladimir Ilji� Lenjin - osniva� SSSR-aLo�e stanje na boji�tu u prvom svjetskom ratu, prijete�i kolaps gospodarstva i pad popularnosti prisilili su cara Nikolaja II. na abdikaciju i u velja�i 1917. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele u�vrstiti na vlasti pa je 25. listopada 1917. dr�avnim udarom vlast preuzela stranka bolj�evika - komunista predvo�ena Vladimirom Ilji�em Lenjinom (Oktobarska revolucija). Uslijedio je �etverogodi�nji gra�anski rat u kojem su bolj�evici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918. ponovo postala glavni grad, a 1922. sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalisti�kih Republika (SSSR). Istaknut u ovo doba bio je i Lav Trocki, osniva� Crvene Armije.
Nakon Lenjinove smrti 1924. vlast je postupno preuzeo Josif Staljin (vladao je do 1953.) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovici tridesetih godina zapo�eo je i velike �istke u vodstvu komunisti�ke partije, vojske i dr�ave u kojima su mnogi u montiranim procesima osu�eni na smrt ili dugogodi�nju robiju.
U drugom svjetskom ratu Sovjetski savez je dao najve�i doprinos pobjedi saveznika s vi�e od 20 milijuna poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zao�trio se sukob s vode�om zapadnom demokracijom, SAD-om - Hladni rat. Rastu�i utjecaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoru�anja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetskog gospodarstva i rastu�e dru�tvene tenzije. Godine 1991. komunisti�ki sustav je propao, a SSSR se raspao na 15 dr�ava, me�u kojima je najve�a i najzna�ajnija upravo Rusija.
Vladimir Putin Nakon raspada SSSR-a [uredi]
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998. krenula putem gospodarskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte - glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika Borisa Jeljcina �iji je mandat bio obilje�ena liberalizmom i porastom kriminala, osobito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. Vladimir Putin kojeg ruski gra�ani i inozemni promatra�i smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika.
Od 1994. traje gerilski sukob �e�enskih pobunjenika koji se bore za neovisnost republike i oru�anih snaga Ruske Federacije. Ve�i broj teroristi�kih napada u �e�eniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremisti�kim frakcijama gerilaca. Najte�i napad zbio se 2004. - tala�ka kriza u Beslanu.
Dr�avno ure�enje [uredi]
Rusija je federativna republika s polupredsjedni�kim sustavom vlasti. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skup�tina. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, Dume, biraju se u izravnim izborima na mandat od �etiri godine mje�avinom proporcionalnog i ve�inskog sustava.
Izvr�nu vlast dijele predsjednik i vlada na �elu s premijerom. Predsjednik republike bira se direktnim izborima dvokru�nim sustavom na �etiri godine, a mo�e na polo�aju provesti najvi�e dva mandata. Predsjednik predla�e Dumi sastav vlade kojeg ona potvr�uje natpolovi�nom ve�inom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je mo�e raspustiti i sazvati nove izbore. Predsjednik ima i brojne druge ovlasti u podru�ju imenovanja, �esto je inicijator zakonodavstva i vrhovni je zapovjednik oru�anih snaga.
Federalna struktura [uredi]
Federalna struktura Rusije je slo�ena i obuhva�a 83 federalnih subjekata s razli�itim razinama autonomije. Najve�u autonomiju ima 21 autonomna republika (to su npr. �e�enija, Tatarstan ili najve�a Saha (Jakutija)). Osim njih, postoji i 4 autonomnih okruga i 1 autonomna oblast. Ve�ina ovih autonomnih jedinica osnovana je za vrijeme komunizma u skladu s tada�njom politikom o nacionalnostima koja je svakoj ve�oj nacionalnosti davala pravo na domicilni teritorij.
Ostatak dr�avnog teritorija podijeljen je na upravne jedinice koje imaju manje formalne autonomije. To su 46 oblasti, 9 krajeva i 2 federalna grada (Moskva i Sankt Peterburg).
Godine 2000. ustanovljena je nova razina upravne podjele - 7 saveznih okruga[1] od kojih svaki obuhva�a vi�e federalnih subjekata. Vode ih izaslanici koje imenuje federalni predsjednik. 2010. broj saveznih okruga narastao je na 8.[2] To su:
Sredi�nji savezni okrug
Ju�ni savezni okrug
Sjeverozapadni savezni okrug
Dalekoisto�ni savezni okrug
Sibirski savezni okrug
Uralski savezni okrug
Privol�ki savezni okrug
Sjeverokavkaski savezni okrug
Zemljopis [uredi]
Rusija se obi�no dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km�) i isto�ni azijski dio - Sibir (13,5 mil. km�). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova �ini gorje Ural koje se prostire u smjeru sjever - jug u duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom. Ve�ina stanovnika Ruske Federacije je naseljena u zapadnom europskom dijelu dr�ave, posebno u ve�im ruskim gradovima.
Europska Rusija [uredi]
Najve�i dio europskog dijela Rusije zauzima Isto�noeuropska ravnica, s nizinskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privol�je uz srednji tok Volge) �iji vrhovi ne prelaze 200 - 400 m. Kroz ovu nizinu protje�e Volga (3688 km), gospodarski i kulturalno najva�nija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna klima koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogori�ne �ume, mije�ane �ume, prijelazne �umsko-stepske zone, te stepa pokrivena plodnom crnicom (�ernozemom). Uz obale Kaspijskog mora zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.
Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s Gruzijom i Azerbajd�anom �ini gorje Kavkaz s najvi�om to�kom Rusije i cjelokupnog Europskog kontinenta, Elbrusom (5633 m).
Sibir [uredi]
Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadnosibirska ravnica kroz koju protje�e najdu�a ruska rijeka Ob' (s Irti�em 5568 km, 5. na svijetu). Izme�u rijeke Jenisej na zapadu Lene na istoku nalazi se Srednjesibirska visoravan s vrhovima do 1700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protje�e Lena dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca isto�nog Sibira.
Na jugu i istoku Sibira do obala Tihog oceana prevladava planinski reljef s lancima �iji su vrhovi uglavnom iznad 2000 m (Beluha u Altajskom lancu - 4506 m, Klju�evska Sopka na Kam�atki - 4750 m). Ovdje se nalazi i najve�e i najdublje rusko jezero - Bajkalsko (31.500 km�, dubina 1637 m, najdublje na svijetu).
Klima ve�eg dijela Sibira je vrlo o�tra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na ve�im nadmorskim visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogori�ne �ume - tajge, sa zonama oskudne vegetacije - tundrama - i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.
Granice Rusije [uredi]
Na zapadu Rusija grani�i s (od sjevera prema jugu):
Norve�kom
Finskom
Estonijom
Latvijom
Bjelorusijom
Ukrajinom
Ruska enklava Kalinjingrad grani�i i s Litvom i Poljskom.
Na jugu grani�i s (od zapada prema istoku):
Gruzijom
Abhazijom
Ju�na Osetijom
Azerbejd�anom
Kazahstanom
Kinom
Mongolijom
Sj. Korejom
Japanom (morska granica)
Na istoku grani�i sa SAD-om (morska granica).
Gospodarstvo [uredi]
Rusija ima vi�e visoko obrazovanih ljudi nego ijedna druga zemlja u EuropiPetnaest godina nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se pribli�ilo gospodarstvima srednje razvijenih zemalja slobodnog tr�i�ta. Danas ono ima visoku stopu rasta BDP-a (8,1% godi�nje)[3] i relativno visoku inflaciju (oko 11,7%). Ipak, i danas su u Rusiji uo�ljivi ostaci starog, komunisti�kog sustava.
Na dana�nju sliku gospodarstva je utjecala i brza privatizacija nekih unosnijih dr�avnih poduze�a po�etkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tada�njom politi�kom elitom (oligarsi). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odre�i se kontrole nad svojim tvrtkama, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim gospodarskim krajolikom, a dr�ava najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetni�tva.
Danas se rusko gospodarstvo uglavnom temelji na dvama stupovima: izvozu energenata (nafte i zemnog plina) i sirovina te rastu�oj doma�oj potro�nji. Tradicionalna sovjetska metalurgija i s njom povezana proizvodnja strojeva, automobila i zrakoplova pre�ivljavaju zahvaljuju�i visokim carinama koje sprje�avaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na suradnju sa zapadnim kompanijama i licen�nu proizvodnju stranih proizvoda (inomarke).
Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnote�e u razvoju pojedinih regija. Najvi�e stranih investicija i najbr�i gospodarski rast imaju Moskva i Petrograd. Razlike u prosje�nom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.
Od 2. travnja 1996. je u Savezu Rusije i Bjelorusije, gospodarskom projektu koji predvi�a i monetarnu uniju, sa rubljom kao zajedni�kom valutom.
Rusija je jedna od utemeljiteljica Euroazijske ekonomske zajednice, projekta, kojeg su utemeljiteljice potpisale 10. listopada 2000., a sve �lanice ratificirale do 31. svibnja 2001.. Ovaj je zajednica izrasla iz projekta Zajednice Neovisnih Dr�ava.
�lanicom je Srednjoazijske organizacije za suradnju od 2004..
Savez Rusije i Bjelorusije
(od 1996.)
Euroazijska EZ
(od 2000.)
Srednjoazijska organizacija za suradnju
(od 2004.)
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Ruska umjetnost
Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima umjetnosti i znanosti. Me�u najpoznatijima su:
Knji�evnici [uredi]
Fjodor Dostojevski
Anton �ehovMihail Vasiljevi� Lomonosov (1711.-1765.)
Ivan Andrejevi� Krilov (1768.-1844.)
Aleksandar Sergejevi� Pu�kin (1799.-1837.)
Nikolaj Vasiljevi� Gogolj (1809.-1852.)
Mihail Jurjevi� Ljermontov (1814.-1841.)
Ivan Sergejevi� Turgenjev (1818.-1883.)
Fjodor Dostojevski (1821.-1881.)
Lav Tolstoj (1828.-1910.)
Anton Pavlovi� �ehov (1860.-1904.)
Maksim Gorki (1868.-1936.)
Ivan Aleksejevi� Bunin (1870.-1953.)
Aleksander Aleksandrovi� Blok (1880.-1921.)
Boris Pasternak (1890.-1960.)
Vladimir Vladimirovi� Majakovski (1893.-1930.)
Sergej Aleksandrovi� Jesenjin (1895.-1925.)
Vladimir Nabokov (1899.-1977.)
Mihail Aleksandrovi� �olohov (1905.-1984.)
Danil Harms (1905.-1942.)
Aleksandar Sol�enjicin (1918.-2008.)
Eduard Limonov (1943.-danas)
Skladatelji [uredi]
Igor StravinskiAleksandar Porfirjevi� Borodin (1833.-1887.)
Cezar Antonovi� Kjui (1835.-1918.)
Milij Aleksejevi� Balakirev (1837.-1910.)
Modest Petrovi� Musorgski (1839.-1881.)
Petar Ilji� �ajkovski (1840.-1893.)
Nikolaj Rimski-Korsakov (1844.-1908.)
Sergej Rahmanjinov (1873.-1943.)
Igor Stravinski (1882.-1971.)
Sergej Prokofjev (1891.-1953.)
Dmitrij �ostakovi� (1906.-1975.)
Slikari [uredi]
Kazimir Maljevi�Andrej Rubljov (1360.-1430.)
Vasilj Kandinski (1866.-1944.)
Kazimir Maljevi� (1878.-1935.)
Lije�nici [uredi]
Ivan Pavlov (1849.-1936.)
Matemati�ari [uredi]
Nikolaj Ivanovi� Loba�evski (1792.-1856.)
Ilja Kandinski Pavlov (1856.-1925.)
Biolozi i kemi�ari [uredi]
Ilja Ilji� Me�nikov (1845.-1916.)
Dmitrij Ivanovi� Mendeljejev (1834.-1907.)
Aleksandar Oparin (1894.-1980.)
Ostali [uredi]
Jurij Gagarin (1934.-1968.) - kozmonaut
Vladimir Zworkyn (1889.-1982.) - izumitelj ameri�kog dr�avljanstva, a ruskog podrijetla
Vaclav Ni�inski (1890.-1960.) - baletni plesa�
Ana Politkovskaja (1958.-2006.) - novinarka
Demografija [uredi]
Etni�ki sastav stanovni�tva (2002.) [4]
Rusi 79.8%
Tatari 3.8%
Ukrajinci 2.0%
�uva�i 1.1%
�e�eni 0.9%
Armenci 0.8%
Ostali 10.3%
Prema popisu stanovni�tva iz 2002. najbrojniji su Rusi (79,8%), slijede Tatari (3,8%), Ukrajinci (2,0%), �uva�i (1,1%) i �e�eni (0,9%) i Armenci (0.8%). Jo� 17 etni�kih grupa ima vi�e od 400 tisu�a pripadnika (10.3%). Ruski jezik je izrazito dominantan, i njime se slu�i 98% stanovni�tva.
Etni�ke grupe [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Etni�ke grupe Rusije
Podrobniji �lanak o temi: Ukrajinci u Rusiji
Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovni�tva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: Ruska pravoslavna crkva kojoj pripada slavensko stanovni�tvo, te islamska zajednica kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Ba�kiri i dr.) i ve�ina naroda sjevernog Kavkaza (�e�eni, Ingu�i i dr.).[5]
Pregled stanovni�ta prema gradovima [uredi]
Rd. br. Grad Federalni subjekt Pop. Rd. br Grad Federalni subjekt Pop.
Moskva
Sankt Petersburg
1 Moskva MOS 10,126,424 11 Ufa BA 1,042,437
2 Sankt Petersburg SPE 4,661,219 12 Volgograd VGG 1,011,417
3 Novosibirsk NVS 1,425,508 13 Perm PER 1,001,653
4 Ni�nji Novgorod NI� 1,311,252 14 Krasnojarsk KJA 909,341
5 Jekaterinburg SVE 1,293,537 15 Saratov SAR 873,055
6 Samara SAM 1,157,880 16 Voronje� VOR 848,752
7 Omsk OMS 1,134,016 17 Toljati SAM 702,879
8 Kazan TA 1,105,289 18 Krasnodar KDA 646,175
9 �eljabinsk �E 1,077,174 19 Uljanovsk ULJ 635,947
10 Rostov na Donu ROS 1,068,267 20 I�evsk UD 632,140
2002. godina[6]
Karta jezika u Rusiji [uredi]
Jezici (2002.) [7]
ruski 142.6 mil.
engleski 7.0 mil.
tatarski 5.3 mil.
njema�ki 2.9 mil.
ukrajinski 1.8 mil.
ba�kirski 1.4 mil.
�e�enski 1.3 mil.
�uva�ki 1.3 mil.
Podru�ja gdje se govori ruski jezik.
Promet [uredi]
Karta Transsibirske �eljezniceGlavni �lanak: Promet Rusije
Velike udaljenosti i �esto surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji. U prijevozu roba, a i putnika jo� uvijek dominantnu ulogu ima �eljeznica. �eljezni�ka mre�a ima 87.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio �eljeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najdu�a svjetska �eljezni�ka pruga, 9.289 km duga Transsibirska �eljeznica koja povezuje Moskvu i Vladivostok na Tihom oceanu.
Iako je cestovna infrastruktura u prili�no lo�em stanju, bez suvremenih autocesta, cestovni prijevoz je u usponu. Automobil je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima �to dovodi do velikih gu�vi i jedne od najve�ih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesre�ama u Europi.
Zra�ni prijevoz je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putni�kom prijevozu na relacijama ve�im od 1500 km. Najve�e zrakoplovne tvrtke su Aeroflot (5,8 mil. putnika u 2003.) koji odr�ava i redovitu zra�nu liniju Moskva - Zagreb, a leti s moskovskog aerodroma �eremetjevo, zatim Sibir (Novosibirsk i moskovsko Domodedovo, 3,4 mil.), Pulkovo (Sankt Peterburg) i KrasAir (Krasnojarsk).
Izvori [uredi]
� #:07 @57845=B0 $ >B 13 <0O 2000 3. N 849 " ?>;=><>G=>< ?@54AB028B5;5 @57845=B0 >AA89A:>9 $545@0F88 2 D545@0;L=>< >:@C35" - Odluka Predsjednika RF od 13. svibnja 2000. N 849 "O opunomo�enim predstavnicima predsjednika Ruske Federacije u saveznim okruzima", pristupljeno 2. sije�nja 2010.
� #:07 @57845=B0 >AA89A:>9 $545@0F88 >B 19 O=20@O 2010 3. N 82 " 2=5A5=88 87<5=5=89 2 ?5@5G5=L D545@0;L=KE >:@C3>2, CB25@645==K9 #:07>< @57845=B0 >AA89A:>9 $545@0F88 >B 13 <0O 2000 3. N 849, 8 2 #:07 @57845=B0 >AA89A:>9 $545@0F88 >B 12 <0O 2008 3. N 724 ">?@>AK A8AB5
� [ng.expert.ru/articles/2008/02/14/putin/ Ruski BDP]
� Populacija Rusije
� Vjera u Rusiji - Rusko Ministarstvo vanjskih poslova
� Populacija - gradovi
� Jezici u Rusiji
Vanjske poveznice [uredi]
Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj (na hrvatskom)
Gov.ru - Slu�beni Vladin portal (na ruskom)
Kremlin - Slu�beni predsjedni�ki site (na engleskom)
Ruski popis Ozemlje, broj rajona, naselja po subjektima Ruske Federacije
Ustav Ruske Federacije (na ruskom, engleskom, francuskom i njema�kom jeziku)
Portal:Europa
MOSKVA
Moskva (ruski >A:20, �it. Maskva) je glavni i najve�i grad Rusije. Jedna je od svjetskih metropola. Nalazi se na rijeci Moskvi i obuhva�a povr�inu od 878,7 km�. Broj stanovnika brzo raste i prema procjeni iz 2010. ima ih 10.562.068.
Moskva ima status grada federalnog zna�aja (federalnog subjekta). Uz nju, takav status u Rusiji ima jo� samo Sankt Peterburg. Nalazi se u Sredi�njem saveznom okrugu. Administrativno se dijeli na 10 okruga, koji se dalje dijele na mnogobrojne podru�ne uprave.
U sredi�tu grada nalazi se Kremlj, utvr�eni kompleks koji je do 1703. bio politi�ko sredi�te Ruskog Carstva, od 1918. Sovjetskog Saveza te od 1991. Ruske Federacije. Uz isto�ni zid Kremlja prostire se Crveni trg, mjesto mnogih dr�avnih ceremonija. Na trgu se nalaze i dvije vjerojatno najpoznatije moskovske gra�evine - katedrala Sv. Bazilija Bla�enog i mauzolej Lenjina.
Promet [uredi]
Na moskovskim cestama svakodnevno prometuje 2.6 milijuna automobila, koji stvaraju velike prometne gu�ve, tako da gradske vlasti poduzimaju razne mjere i projekte kako bi se rije�io taj problem.
Moskva je svjetski va�no prometno �vori�te, tako da u okolici grada postoji �ak pet zra�nih luka:
Shermetyevo (najve�a, pokriva velik dio me�unarodnog prometa)
Domodedovo
Byukovo
Ostafyevo
Vnukovo
Tako�er, ima jo� nekoliko manjih zra�nih luka, kao npr. Myackhovo, koje slu�e za potrebe privatnih zrakoplova i helikoptera.
U Moskvi, koja je isto�ni po�etak Transsibirske �eljeznice, postoji devet �eljezni�kih kolodvora:
Belorussky
Kazansky
Kiyevskay
Kursky
Leningradsky
Paveletsky
Rizhsky
Savyolovsky
Yaroslavsky
Sve ove postaje smje�tene su u blizini centra, a postoji jo� niz manjih kolodvora.
�to se ti�e gradskog prijevoza, on se odvija na razne na�ine. Na rijeci Moskvi nalaze se dva putni�ka terminala (Sjeverni i Ju�ni) te tri terminala za prijevoz robe. Predgra�a i satelitski gradovi povezani su prigradskom �eljeznicom. Osim toga, na tra�nicama je jo� u uporabi i Moskovski metro, Moskovski monorail sustav te Moskovski tramvajski sustav. Gradski prijevoz dodatno nadopunjuju autobusne i trolejbusne linije, kao i taksi prijevoznici.
Znamenitosti [uredi]
Katedrala Sv. Bazilija Bla�enog
Kremlj i rijeka Moskva
Lenjinov mauzolej
Dr�avni povijesni muzej
Katedrala Krista Spasitelja
Bolj�oj teatar
�uhovljev toranj
Stanovni�tvo [uredi]
Prema slu�ebenom popisu stanovni�tva iz 2002., grad je imao 10.382.754 stanovnika. Me�utim, u obzir su se uzeli samo stanovnici koji su slu�beno prijavljeni. Zadnje procjene iz sije�nja 2010. godine iznose podatke o 10.562.098 stanovnika, dok u cijeloj Moskovskoj regiji �ivi 17.314.776 stanovnika. Prema Ruskoj saveznoj slu�bi za migracije, u Moskvi obitava jo� oko 1.800.000 �slu�benih gostiju�, koji imaju privremene dozvole boravka te jo� dodatnih 1.000.000 ljudi koji ondje ilegalno �ive.
Najvi�e stanovnika u religijskom pogledu izja�njavaju se kao kr��ani, a najbrojnija religijska manjina su mulimani, sa oko 1.5 milijuna vjernika.
Moskva: kretanje broja stanovnika izme�u 1400. i 1856.
1400. 1638. 1710. 1725. 1738. 1775. 1785. 1811. 1813. 1825. 1840. 1856.
40.000 200.000 160.000 145.000 138.400 161.000 188.700 270.200 215.000 241.500 349.100 368.800
Moskva: kretanje broja stanovnika izme�u 1868. i 2008.
1868. 1888. 1897. 1912. 1920. 1926. 1939. 1959. 1979. 1989. 2002. 2008.
416.400 753.459 1.038.600 1.617.157 1.027.300 2.101.200 4.609.200 6.133.100 8.142.200 8.972.300 10.382.754 10.470.318
Obrazovanje i znanost [uredi]
U Moskvi se nalazi 1.696 srednjih �kola i 91 fakultet. Osim toga, postoje jo� 222 institucije koje nude visoko obrazovanje. Mokovska nacionalna sveu�ili�na biblioteka posjeduje zbirku od preko 9 milijuna knjiga, �to je �ini jednom od najve�ih u Rusiji.
Tako�er, Moskva je i znanstveno sredi�te Rusije, ali i gledano u globalnim razmjerima. U gradu se nalze 452 knji�nice, od kojih su 168 specijalizirane za djecu. Naravno, sjedi�te Ruske akademije znanosti smje�teno je tako�er ovdje. Ruska nacionalna biblioteka posjeduje zbirku od 42 milijuna predmeta, od kojih su 17 milijuna knjige.
Sport [uredi]
U Moskvi je koncentriran velik broja razli�itih sportskih objekata i aktivnosti. Impresivan je podatak da je 2005. godine u gradu �ivjelo preko 500 olimpijskih �ampiona. Izgra�eno je preko stotinu sportskih kompleksa (stadioni, dvorane, plivali�ta i sl.), a veli�inom se izdvaja stadion Luzhniki, kapaciteta 84.475 sjede�ih mjesta.
�to se ti�e velikih sportskih doga�anja, Moskva je bila doma�in ljetnih Olimpijskih igara 1980. Rusija je dobila doma�instvo za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. na kojem �e Moskva tako�er biti jedan od gradova doma�ina.
Vanjske poveznice [uredi]
Slu�bena stranica (rus.) (engl.)
Ostali projekti [uredi]
U Wikimedijinu spremniku nalazi se �lanak na temu: Moskva
Nedovr�eni �lanak Moskva koji govori o gradu u Rusiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
[otkrij]v � r � uGradovi u Zlatnom prstenu
Aleksandrov � Bogoljubovo � Gorohovec � Gus-Hrustalni � Ivanovo � Jaroslavlj � Jurjev-Poljski � Kaljazin � Kidek�a � Kostroma � Moskva � Murom � Paleh � Pereslavlj-Zalesski � Pljos � Ribinsk � Rostov Veliki � Sergijev Posad � Suzdalj � Tutajev � Ugli� � Vladimir � Zavol�sk
[otkrij]v � r � uGradovi heroji SSSR-a
Moskva � Lenjingrad (danas Sankt Peterburg) � Kijev � Staljingrad (danas Volgograd) � Sevastopolj � Odesa � Brestska tvr�ava � Novorosijsk � Ker� � Minsk � Tula � Murmansk � Smolensk
[otkrij]v � r � uAdministrativne podjele Rusije
[otkrij] Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigejska � Altajska � Ba�kirska � Burjatska � �e�enija � �uva�ka � Dagestan � Hakasija � Ingu�ka � Jakutska � Kabardsko-Balkarska � Kalmi�ka � Kara�ajevsko-�erkeska � Karelija � Komi � Marijska � Mordvinska � Sjeverna Osetija-Alanija � Tatarstan � Tuva � Udmurtska
Krajevi Altajski � Habarovski � Kam�atski� � Krasnodarski � Krasnojarski; � Permski � Primorski � Stavropoljski
Oblasti Amurska � Arhangelska � Astrahanska � Belgorodska � Brjanska � �eljabinska � �itska� � Irkutska� � Ivanovska � Kalinjingradska � Kalu�ka � Kemerovska � Kirovska � Kostromska � Kurganska � Kurska � Lenjingradska � Lipecka � Magadanska � Moskovska � Murmanska � Ni�njenovgorodska � Novgorodska � Novosibirska � Omska � Orenbur�ka � Orelska � Penzjanska � Pskovska � Rostovska � Rjazanjska � Sahalinska � Samarska � Saratovska � Smolenska � Sverdlovska � Tambovska � Tomska � Tverska � Tulska � Tjumenjska � Uljanovska � Vladimirska � Volgogradska � Vologodska � Voronje�ka � Jaroslavljska
Savezni gradovi Moskva � Petrograd
Autonomne oblasti �idovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski� � �ukotski � Hantijsko-Mansijski � Nene�ki � Ustordinski� � Jamalskonene�ki
1. Ustordinski a.o. �e se pripojiti Irkutskoj oblasti 1. sije�nja 2008.
2. Kam�atska oblast i Korja�ki a. o. udru�ili su se u 1. srpnja 2007. u Kam�atski kraj.
3. 1. o�ujka 2008. bi se trebali ujediniti �itska oblast i Aginskoburjatski a. o. u novu jedinicu, Zabajkalski kraj.
[otkrij] Ruski savezni okruzi
Sredi�nji � Ju�ni � Sjeverozapadni � Dalekoisto�ni � Sibirski � Uralski � Privol�ki
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Moskva"
Kategorije: U izradi, Gradovi u Rusiji | Glavni gradovi u Europi | Sredi�nji savezni okrug | Ruski savezni gradovi | Moskva | Gradovi heroji SSSR-a
Osobni alati
Prijavi se Imenski prostori
�lanak Razgovor Ina�icePogledi
�itaj Uredi Vidi stare izmjene RadnjeTra�i
Orijentacija
Glavna stranica Kafi� Aktualno Nedavne promjene Slu�ajna stranica Pomo� Donacije Ispis/izvoz
Napravi zbirkuPreuzmi kao PDFVerzija za ispisAlati
�to vodi ovamo Povezane stranice Postavi datoteku Posebne stranice Trajna poveznica Citiraj ovaj �lanak Drugi jezici
�AC0 Ac�h Afrikaans Alemannisch �-� Aragon�s �nglisc 'D91(J) *! E51I Asturianu 20@ AzYrbaycanca 0H�>@B Boarisch �emait�ka Bikol Central 5;0@CA:0O 5;0@CA:0O (B0@0H:52VF0) J;30@A:8 Bislama ����� V|Q arB Brezhoneg Bosanski C@O04 Catal� >EG89= Corsu Q1r1mtatarca �esky Kasz�bsczi !;>2c=LA:J / !
'�20H;0 Cymraeg Dansk Deutsch Zazaki Dolnoserbski ���������� G|D A �������� English Esperanto Espa�ol Eesti Euskara Estreme�u A'13� Suomi V�ro Na Vosa Vakaviti F�royskt Fran�ais Arpetan Nordfriisk Frysk Gaeilge Gagauz � G�idhlig Galego 2 ? D 9 C : Gaelg Hawai`i ����� 9?(M&@ Fiji Hindi Hornjoserbsce Krey�l ayisyen Magyar @aue�ev Interlingua Bahasa Indonesia Interlingue Ilokano Ido �slenska Italiano �,� Lojban Basa Jawa ������� �070�H0 ��ͨ� m� 5@5< ><8 J0@0G09- 0;:J0@ Kurd� ><8 Kernewek K@3K7G0 Latina L�tzebuergesch 0::C Limburgs L�guru Lietuvis Latvie�u >:H5=L Malagasy ;K: 0@89 Mori 0:54>=A:8 .2/>3 >=3>; .0> @ Bahasa Melayu Malti -@7O=L Nhuatl Plattd��tsch Nedersaksisch Nederlands *Norsk (nynorsk), *Norsk (bokm�l), Novial Nouormand Occitan @>=0C Deitsch Polski Piemont�is ~F,'(� ���Ĺ��� ~�*H Portugu�s Runa Simi Rom�n� CAA:89 !0E0 BK;0 Sardu Sicilianu Scots S�megiella Srpskohrvatski / !@?A:>E@20BA:8 Simple English Sloven�ina Sloven��ina Gagana Samoa Soomaaliga Shqip !@?A:8 / Srpski Seeltersk Basa Sunda Svenska Kiswahili �l�nski ����� $F2AA ">�8:� D" T�rkmen�e Tagalog Tok Pisin T�rk�e "0B0@G0/Tatar�a Reo M`ohi #4
- 15:21 -
PORTUGAL (LISAMBON)
Portugal je dr�ava na zapadu Europe, na istoku i sjeveru grani�i sa �panjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Povijest [uredi]
Ime Portugal, samo po sebi otkriva dijelove rane povijesti ove zemlje - ono poti�e od rimskog imena Portus Cale, mogu�e mje�avine gr�kog i latinskog imena koje zna�i "Lijepa luka". Portugal je tijekom 15. i 16. stolje�a pro�irio svoj utjecaj. Slavne osobe tih stolje�a su: Fernando Magellan koji je oplovio svijet, Bartolomeo Diaz koji je dospio do Rta dobre nade i isto�nog kraja Afrike, Vasco da Gama i ostali. Krajem 16. stolje�a, Portugal je prvi put u povijesti izgubio nezavisnost, na�av�i se pod vla��u �panjolske �ime je po�elo propadanje Portugala kao velesile.
I poslije ponovnog uspostavljanja nezavisnosti (1640.) Portugal je nastavio gubiti ekonomsku i politi�ku mo�, i to zbog niza doga�aja kao �to su potres u Lisabonu, Napoleonova osvajanja, nezavisnosti Brazila i gra�anski rat izme�u apsolutista i liberala. 1974. godine vojnim udarom (hunta sedmorice) prekinuta je desni�arska diktatura poslije �ega je zemlja pro�la kroz velike demokratske promjene. Godine 1975. Portugal je dao nezavisnost svojim preostalim kolonijama, a godinu dana kasnije imao je prve slobodne izbore u kojima su pobjedili socijalisti predvo�eni Mariom Soaresom koji postaje premijer. Portugal je jedan od osniva�a NATO saveza, a od 1986. godine je �lan Europske unije.
Klima [uredi]
U Portugalu razlikujemo dvije klime: oceansku i sredozemnu. Na sjeveru Portugala, pod utjecajem Atlantskog oceana, prevladava oceanska klima. Obilje�avaju je svje�a ljeta, blage zime i dosta padalina tijekom �itave godine. Na jugu dr�ave prevladava sredozemna klima zbog utjecaja Mediterana. Nju pak obilje�avaju vru�a ljeta te blage i vla�ne zime. Utjecaj sredozemne klime ograni�en je na uske priobalne prostore, za razliku od oceanske.
Gospodarstvo [uredi]
Zadnjih godina u Portugalu sna�no se razvila raznolika industrija. Najvi�e naftna rafinerija, metalurgija, prehrambena industrija, automobilska industrija (sklapanje vozila), proizvodnja cementa, papira, tekstila, obu�e, namje�taja i pluta. Popularna su portugalska vina. Turizam je tako�er razvijen, pogotovo na oto�ju Azori i Madeira.
Poljoprivreda, �ija je proizvodnja slaba, zapo�ljava � aktivnog stanovni�tva. Glavni proizvodi su p�enica i kukuruz, ali se svejedno velike koli�ine jo� uvijek moraju uvoziti. Isti�e se urod masline, raj�ice i smokve. Zemlja izvozi povr�e i vo�e, drvo i pluto ali uvozi �itarice i ribu. Stupanj nezaposlenosti je jo� uvijek relativno nizak. Po procjeni za 2005. godinu BDP po stanovniku je skoro 19.400 $ �to je samo nekoliko tisu�a vi�e od Hrvatske.
Administrativna podjela [uredi]
Portugal ima administrativnu podjelu na op�ine kojih ima 308 (zovu se concelhos), koje su podijeljene na sveukupno vi�e od 4.000 �upa (freguesias).
Osim kopnenog dijela Portugala �to se smjestio na zapadu Iberijskog poluotoka, sastavni dio Portugala su i dvije oto�ne skupine Azori i Madeira, koje predstavljaju autonomne regije.
LisabonU kopnenom dijelu Portugala postoji 5 regija:
Alentejo
Algarve
Centro
Lisboa e Vale do Tejo
Norte
Gradovi u Portugalu su (s brojem stanovnika):
Lisabon - 550.000 stanovnika ( sa �irim podru�jem izvan grada i oko 2 mlijuna)
Porto - 240.000 (preko 1,5 milijun sa �irim podru�jem izvan grada)
Braga - 171.000
Aveiro - 73.559
Coimbra - 148.443
Faro, Algarve - 58.305
Viseu - 98.167
a s manje od 150.000 stanovnika su:
Sousa, Leiria, Lez�ria do Tejo, Baixo Alentejo, Tr�s-os-Montes, Centro Alentejo, Baixo T�mega, Douro, M�dio Tejo, Beiras, Beira Interior Sul, Alto Alentejo, Pinhal i Vale do Minho.
U povijesnom smislu su postojale ili postoje slijede�e provincije: Alentejo, Algarve, Beira, Douro Litoral, Estremadura, Minho, Ribatejo i Tr�s-os-Montes.
Stanovni�tvo [uredi]
Etni�ki sastav
Portugal prema procjeni[1] za 2008. godinu ima 10,662,000 stanovnika, od �ega 9,838,000 otpada na Portugalce, a ostatak na tridesetak drugih naroda. Od doma�eg domorodnog stanovni�tva nikako se ne smiju ubrajati tzv. Mirandezi (10,000), malena lingvisti�ka skupina koja se bori za svoja prava, a po porijeklu i etni�ki mogli bi biti srodni Asturcima iz �panjolske. Do cijepanja Asturaca dolazi prodorom Maura, nakon �ega po�inje kri�arski rat protiv islama. Prema brojnosti iza Portugalaca dolaze: Brazilci (168,000); Kinezi (93,000); Angolci (82,000); Romi (76,000); Zelenortci (51,000); �panjolci 41,000); Mozambikanci (41,000); Britanci (38,000); Arapi (26,100); Asturi (26,000); Francuzi (20,000); Talijani (20,000); Angloamerikanci (20,000); Goanci (20,000); doseljenici iz Gvineje Bisau (17,000); Galjegi (16,000); Nijemci (10,000). Jo� desetak naroda ima nekoliko tisu�a ili nekoliko stotina pripadnika. Ovdje jo� treba pridodati i 23,000 etni�ki neklasificiranih i drugih pripadnika.
Kultura [uredi]
Glazba [uredi]
Portugalsku glazbu predstavljaju mnogi razli�iti glazbeni oblici. Najpoznatija portugalska glazba je fado, vrsta melankoli�ne glazbe. Obi�no se povezuje s portugalskom gitarom i portugalskom rije�ju saudade. Saudade se mo�e opisati kao �est ljudski osje�aj - kao zaljubljenost u nekoga, tko je vrlo daleko. Taj je stil izrazita mje�avina tuge, boli, nostalgije, sre�e i ljubavi. Fado vjerojatno potje�e od mje�avine ritmova afri�kih robova i tradicionalne glazbe portugalskih mornara, s arapskim utjecajem. Dvije su varijacije fada - fado iz Lisabona i iz Coimbre. Lisabonski fado bio je prvenstveno popularna glazba, obi�no su ga izvodile �ene, dok je fado iz Coimbre imao vi�e literarno obilje�je i obi�no su ga izvodili mu�karci. Oba pravca su danas prihva�ena kao nacionalna glazba cijenjena u inozemstvu, unato� manjoj popularnosti u samom Portugalu. Neki od me�unarodno najistaknutijih izvo�a�a fada su Am�lia Rodrigues, Mariza, Mafalda Arnauth, M�sia, Dulce Pontes, Madredeus i Cristina Branco.
Promet [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Promet Portugala
- 15:18 -
MA�ARSKA( BUDIMPE�TA)
Ma�arska ili Mad�arska je dr�ava u Srednjoj Europi. Njezini ju stanovnici zovu Magyarorsz�g.
Grani�i s Austrijom, Slova�kom, Ukrajinom, Rumunjskom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom. Zajedno s Poljskom, Slova�kom i �e�kom �ini Vi�egradsku skupinu ili "Vi�egradsku �etvorku" (V4).
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Ma�arske
Tradicionalno se vjeruje da je Ma�arsku osnovao �rp�d, koji je poveo Ma�are u Panonsku nizinu u 9. stolje�u.
Ma�arsko je kraljevstvo 1000. godine osnovao kralj Stjepan I. Sveti. Prvi pisani zapis na ma�arskom jest povelja o utemeljenju opatije u mjestu Tihany.
1241. godine Tatari su opusto�ili zemlju i povukli se nakon godinu dana. Ma�arska je napredovala do europske razine pod kraljem Matijom Korvinom (1458.-1490.), ali potu�ena je do nogu u Moha�koj bitki od Turaka. Turci su 1541. osvojili Budim, a Ma�arska je podijeljena na tri dijela: zapadom su vladali Habsburgovci, sredi�njim dijelom Turci, dok je isto�na pokrajina Transilvanija (danas u Rumunjskoj) ostala kao jedino uto�i�te ma�arske kulture.
Budim je 1686. preotet Turcima, ali Habsburzi su zavladali cijelom Ma�arskom. Ferenc R�k�czi II, transilvanski princ, podigao je neuspje�an ustanak protiv austrijske vlasti (1703.-1711.).
U Pe�ti je 1848. izbila revolucija i pro�irila se �itavom zemljom. Austrijanci su sru�eni i Lajos Kossuth je postavljen za guvernera. Ipak, godinu dana kasnije je austrijska vojska ugu�ila revoluciju.
Kraljevina Ma�arska, 1867.-1920.
Ma�ari 1867. nalaze kompromisno rje�enje s Habsburgovcima. Stvorena je dvojna monarhija, Austro-Ugarska, sa sjedi�tima u Be�u i Pe�ti.
1873. godine ujedinjuju se Pe�ta, Budim i �budim, pa nastaje metropola Budimpe�ta.
Austro-Ugarska prestaje postojati 1918. godine. Ma�arska dobiva nezavisnost, ali gubi dvije tre�ine teritorija i tre�inu stanovni�tva.
1919. u Ma�arskoj izbija komunisti�ka revolucija, ali vlast preotima Mikl�s Horthy koji tada od dr�ave �ini politi�ku zanimljivost. Tijekom njegovih �etvrt stolje�a Ma�arska je monarhija bez kralja kojom upravlja - admiral bez mornarice. Sura�ivao je s nacisti�kom Njema�kom, ali Hitler je ipak preuzeo vlast u Ma�arskoj 1944. godine. Godinu dana kasnije Sovjetski Savez osvaja Ma�arsku i postupno uvodi staljinizam.
Ma�ari su 1956. podigli ustanak protiv okupatora, ali sovjetska je vojska ugu�ila pobunu i smaknula premijera Imrea Nagya.
Komunisti su 1990. dragovoljno oti�li s vlasti, te su odr�ani prvi demokratski izbori.
Ma�arska je postala �lanica saveza NATO 1999. godine, a u�la je u Europsku Uniju 1. svibnja 2004. godine.
Politika [uredi]
Predsjednika Ma�arske bira parlament svakih 5 godina. Iako predsjednik ima malu stvarnu vlast, on imenuje predsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre po vlastitom naho�enju. Svaki kandidat za ministra mora pro�i otvoreno ispitivanje pred jednim ili vi�e parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti.
Ma�arski parlament (dr�avni sabor, Orsz�ggy�l�s) jest jednodoman i ima 386 zastupnika. To najvi�e dr�avno tijelo predla�e i odobrava zakone koje podastire premijer.
Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova gra�ana da bi u�la u parlament. Dr�avni izbori za parlament odr�avaju se svake 4 godine (zadnji su bili u travnju 2002. godine).
Ustavni sud od 15 �lanova ima pravo sprije�iti zakone koje ocijeni neustavnima.
Neki od zna�ajnijih politi�ara u Ma�arskoj povijesti su:
Lajos Kossuth
Khuen-H�derv�ry
Mikl�s Horthy
Imre Nagy
Pokrajine [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Ma�arske �upanije
Ma�arska je slu�beno podijeljena na 40 pokrajina: 19 �upanija (megy�k, jednina je megye), 20 tzv. gradskih �upanija (jednina je megyei v�ros), te glavni grad (f�v�ros) Budimpe�tu. To su:
Gradske �upanije �upanije (sjedi�ta �upanija)
B�k�scsaba
Debrecen
Pentela
Eger
Jura (Gy�r)[1]
Va�arelj
Kapo�var
Ke�kemerac
Miskolc
Velika Kani�a
Ny�regyh�za
Pe�uh
Sopron
Segedin
Stolni Biograd
Szolnok
Sambotel
Tatab�nya
Vesprim
Jegersek [2]
Ba�ko-ki�kunska (Ke�kemerac)
Baranjska (Pe�uh)
Beke�ka (B�k�scsaba)
Bor�od-aba�j-zeml�nska (Miskolc)
�ongradska (Segedin)
Bila [1] (Stolni Biograd ili Fej�rska)
Hajdu-biharska (Debrecen)
Heve�ka (Eger)
J�sz-Nagykun-Szolnok (Szolnok)
Jursko (�ursko)-mo�onjsko-�opronska (Juraili �ura)
Komoransko-ostrogonska (Tatab�nya)
Nogradska (Salgotarj�n)
Pe�tanska (Budimpe�ta)
�omo�ska (Kapo�var)
Szabolcs-Szatm�r-Bereg (Nyiregyh�za)
Tolnanska (Seksar)
Vesprimska (Vesprim)
Zalska (Jagersak/Jegersek) [3]
�eljezna (Sambotel)
Ma�arska je podijeljena i na statisti�ke regije i na 173 kotara.
Zemljopis [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis Ma�arske
Ravnice pokrivaju ve�i dio Ma�arske ("Karpatski bazen"), dok na sjeveru uz slova�ku granicu ima brda i planina (najvi�i vrh: K�kes, 1014 m).
Po pola ju dijeli Dunav (ma�. "Duna").
Druge velike rijeke su Tisa (ma�. "Tisza") i Drava (ma�. "Dr�va"), dok na zapadu zemlje le�i veliko Blatno jezero.
Osim toga, Ma�arska ima najve�e termalno jezero na svijetu, jezero H�v�z.
Klima je kontinentalna, s hladnim i vla�nim zimama i toplim ljetima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva su�e.
Prosje�na godi�nja temperatura je 9.7� C.
Visegr�d - Dunav
Hortob�gy
Transdanubia
K�kes
Balaton
Di�sgy�r
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Ma�arske
Ma�arska trenuta�no ima jak gospodarski rast kako bi se uhvatio korak s Europskom Unijom. Privatni sektor pokriva vi�e od 80% BDP-a.
Strano vlasni�tvo i strane investicije u ma�arske firme su �esta pojava, pa izravne strane investicije ukupno �ine vi�e od 23 milijarda dolara od 1989. godine.
Vanjski dug Ma�arske je 2000. godine postao drugi najve�i dug me�u svim srednjoeuropskim zemljama u tranziciji.
Inflacija i nezaposlenost - glavni problemi u 2001. godini - znatno su se smanjile.
Mjere gospodarske reforme, koje bi uklju�ivale reforme zdravstva, poreza i lokalne samouprave, jo� nisu uvedene.
Stanovni�tvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Ma�arske
Oko 98% stanovni�tva govori ma�arski, ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom.
Postoji vi�e etni�kih manjina, kao �to su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumunji (0.7%) i Srbi (0.2%), iako ve�ina njih govori ma�arski.
Od ostalih manjina, valja navesti Arape kojih je 2.367 i Bugare kojih je 2.316, a najvi�e su grupirani u Budimpe�ti i gradovima u Sredi�njoj Ma�arskoj. Roma ima 205.720, ima ih diljem Ma�arske. Najbrojniji su po selima, a zemljopisno po sjeveroazapadu, a najmanje na sjeveroistoku. Grka, kojih je 6.619, najvi�e ima u Sredi�noj Ma�arskoj. Hrvata, kojih je 25.730, najvi�e ima u Budimpe�ti, Zap. i J. Zadunavlju te J. Alf�ldu. Kinezi, kojih je 2.915, Poljaka, kojih je 5.144, �idovi kojih je 1.691, 1.065 Armenaca najvi�e ima u Budimpe�ti. Nijemaca kojih ima 120.344 ima najvi�e u Sred. Ma�arskoj, Sred. i J. Zadunavlju te u J. Alf�ldu. je najvi�e u Budimpe�ti. 14.781 Rumunja ima najvi�e u gl. gradu, Beke�koj i Pe�tanskoj �upaniji., 2.079 Rusina ima ponajvi�e u Budimpe�ti, 7.350 Srba najvi�e ima u �ongradskoj i Pe�tanskoj �upaniji. 39.266 Slovaka su najvi�e u sj., sjeveroz. regijama i u J. Alf�ldu. 4.832 Slovenaca je najvi�e u Sr. Ma�arskoj i Z. Zadunavlju. 7.393 Ukrajinaca je najvi�e u Budimpe�ti i Sj. Alf�ldu [4].
Neke susjedne zemlje imaju znatne ma�arske manjine, pogotovo Rumunjska (u Transilvaniji), Slova�ka, Srbija (u Vojvodini) i Ukrajina (Zakarpatski kraj).
Glavna religija u Ma�arskoj je katoli�anstvo (67.5%), a postoji i velik broj protestanata, to jest kalvinista (20%) i luterana (5%).
Ma�arska ima najve�u �idovsku vjersku zajednicu (0.2%) u Srednjoj Europi.
Hrvati u Ma�arskoj [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Hrvati u Ma�arskoj
Poslije 1945. godine za pripadnike manjina, otvaraju se nove prosvjetne ustanove, �kole, klubovi. Tijekom 1945. godine diljem Ma�arske osnivale su se mjesne organizacije Antifa�isti�kog vije�a Slavena u Ma�arskoj s odgovaraju�im hrvatskim, srpskim, slovenskim i slova�kim sekcijama spomenute krovne organizacije. U duhu prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa izme�u tada�nje Ma�arske i Jugoslavije, s dopu�tenjem ministra za bogo�tovlje i javno obrazovanje Ma�arske u Budimpe�ti je 1946. godine tiskan "Hrvatski bukvar i �itanka za I. razred narodnih �kola sa hrvatskim narodnim jezikom i za �kole s ma�arskim nastavnim jezikom u kojima se obu�ava hrvatski jezik. "Hrvatski narod �ivi u Hrvatskoj. Hrvatska zemlja je u Jugoslaviji. Hrvati su Slaveni. Mnogo Hrvata �ivi u na�oj domovini. Najvi�e ih ima u Baranji i Ba�koj. Na�a domovina je Ma�arska. I mi smo Hrvati. Odavna su na�i stari doselili u ove krajeve. Mi hrvatski govorimo. Hrvatski jezik je na� maternji jezik. Kroz toliko godina sa�uvali smo na� lijepi maternji jezik i na�e narodne obi�aje. Svatko voli svoj maternji jezik. Mi nikada ne�emo zaboraviti i zatajiti na� maternji jezik." [5].
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Kultura Ma�arske
Knji�evnici [uredi]
Nikola Zrinski (Zr�nyi Mikl�s)
Endre Ady
Ferenc Moln�r
Imre Kert�sz
Skladatelji [uredi]
Franz Liszt
B�la Bart�k
BUDIMPE�TA
Budimpe�ta, glavni grad Ma�arske i glavni politi�ki, industrijski, trgova�ki i prometni centar zemlje. Ima preko 1,7 milijuna stanovnika, �to je manje od vrhunca dostignutog sredinom 1980-ih kada je imala 2,07 milijuna. Postala je jedinstveni grad 1873. godine spajanjem Budima i Starog Budima na desnoj obali Dunava s Pe�tom na lijevoj (isto�noj) obali. Bila je drugim sredi�tem Austro-Ugarskog Carstva koje se raspalo 1918. godine.
Ovaj jedan od najljep�ih gradova Europe ima mnoge znamenitosti od kojih su Budimski dvorac, Andra�eva Avenija, Trg heroja u Budimpe�ti i Milenijska podzemna �eljeznica upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske ba�tine u Europi
Povijest [uredi]
Poznata povijest Budimpe�te po�inje s rimskim gradom pod imenom Aquincum, osnovanim oko 89. godine nove ere, na mjestu starijeg keltskog naselja blizu mjesta gdje je nastala Obuda. Aquincum je od 106. do kraja 4. stolje�a bio glavni grad provincije, donje Panonije. Na mjestu dana�nje Pe�te je bio izgra�en grad Contra Aquincum (ili Trans Aquincum).
Podru�je su oko 900. godine osvojili Ma�ari, koji su oko jednog stolje�a kasnije osnovali kraljevinu Ma�arsku. Kada su je 1241. uni�tili Mongoli Pe�ta je ve� bila zna�ajno mjesto, i brzo je ponovno izgra�ena, a Budim je 1247. postao sjedi�te kraljevskog dvora te 1361. glavni grad Ma�arske.
Budim u srednjem vijekuTurci su u 16. stolje�u osvojili ve�i dio Ma�arske i prekinuli rast grada: Pe�tu su zauzeli s juga 1526. godine, a Budim 15 godina kasnije. Dok je Budim ostao sjedi�te turskog nadstojnika, Pe�ta je bila vrlo zapu�tena do 1686. kada su je osvojili Habsbur�ki vladari.
Pe�ta je od 1723. bila sjedi�te administrativnog aparata kraljevstva, koji je najbr�e rastao u 18. i 19. stolje�u, i potakao izraziti rast grada u 19. stolje�u.
Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala ma�arska revolucionarna vlada 1849. je ubrzo potom, nakon ponovne uspostave habsbur�ke vlasti, poni�teno. Kona�no je ovu odluku provela autonomna ma�arska kraljevska vlada, uspostavljena po Austro-Ugarskoj nagodbi iz 1867. Broj stanovnika "ujedinjene" prijestolnice je porastao u periodu od 1840. do 1900. na 730.000.
U 20. stolje�u je ve�ina rasta broja stanovnika otpadala na predgra�a, �jpest (Nova Pe�ta) je vi�e nego udvostru�ila broj stanovnika izme�u 1890. i 1910, a ve�ina industrije zemlje se koncentrirala u gradu. Ljudski gubici Ma�arske tijekom prvog svjetskog rata, i kasniji gubitak vi�e od polovice teritorija kraljevstva (1920.) je zadao samo privremeni udar broju stanovnika, a Budimpe�ta je postala prijestolnica manje, ali sada suverene dr�ave. Do 1930. je u�a gradska jezgra brojala milijun stanovnika, uz dodatnih 400.000 u predgra�ima.
Oko tre�ine od 200.000 �idova u Budimpe�ti je ubijeno u nacisti�kom genocidu za vrijeme njema�ke okupacije u drugom svjetskom ratu. Grad je znatno poru�en u sovjetskoj opsadi tijekom zime 1944, a oporavio se tijekom 1950-ih i 1960-ih. Budimpe�ta je u 1980-ima podjelila sudbinu dr�ave kada je broj stanovnika smanjen usljed pove�ane emigracije i smanjenja nataliteta.
Znamenitosti [uredi]
Obala Dunava, Budimski dvorac i Andra�eva avenija u Budimpe�ti
Svjetska ba�tina - UNESCO
Godina uvr�tenja: 1987. (11. zasjedanje) pro�ireno 2002.
Vrst: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugro�enost: ne
Poveznica: UNESCO
Bazilika sv. Stjepana u Budimpe�ti
Ma�arsko narodno kazali�te
Administrativna podjela Budimpe�te (Budim - lijevo, Pe�ta - desno, �epeljski otok XXI.)
Milenijska podzemna �eljeznica ispod Andra�eve avenije, crte� iz 1896.UNESCO-va svjetska ba�tina u Budimpe�ti su: Budimski dvorac s okolicom, obala Dunava, Andra�eva avenija (Andr�ssy �t) s Trgom heroja (H�s�k tere) i Milenijska podzemna �eljeznica (najstarija u Europi).
Zgrada ma�arskog parlamenta izgra�ena je u neogoti�kom stilu i smatra se jednim od najboljih primjera historicizma. Nekad je bila najve�a zgrada parlamenta na svijetu, a danas je jo� uvijek tre�a. S Bazilikom sv. Stjepana, najvi�a je zgrada u Budimpe�ti, a izgra�ena je od kamena bihacita izva�enog u kamenolomima pokraj grada Biha�a u Bosni i Hercegovini. U njoj se nalazi Kruna sv. Stjepana.
Bazilika sv. Stjepana u Budimpe�ti ima istu visinu kao i parlament (96 m) i u njoj se nalazi mumificirani ostaci prvog ma�arskog kralja, Stjepana I. Ona je tre�a crkva po veli�ini u Europi.
Ostaci rimskog grada Aquincuma su pretvoreni u arheolo�ki muzej.
Crkva sv. Matije u Budimpe�ti je iz 14. stolje�a.
Biv�a kraljevska pala�a je iznutra ukra�ena prizorima bitaka Ma�ara od srednjeg vijeka do 20. stolje�a. U njoj se danas nalaze dva muzeja i Nacionalna knji�nica Sz�cheny.
Pala�a S�ndor je pretvorena u ured ma�arskog predsjednika.
Ribarski bastion (Hal�szb�stya) je neogoti�ka terasa s koje se pru�a veli�anstven pogled na grad.
Memento park je jedinstven jer se u njemu nalaze samo skulpture iz komunisti�kog razdoblja ma�arske povijesti (1949.-89.)
Sinagoga u Budimpe�ti je najve�a u Europi i druga u svijetu[1]
Lije�ili�te Sz�cheny u Budimpe�ti su najve�e bolni�ke toplice u Europi
Sz�cheny lan�ani most
Muzej likovnih umjetnosti
Koncertna dvorana Vigad�
Crkva sv. Elizabete
Muzej primijenjenih umjetnosti
New York Caf�
Dvorac Vajdahunyad u gradskom parku u kojemu je smke�ten Muzej agrikulture.
Ma�arsko narodno kazali�te
Most slobode
- 15:13 -
SLOVENIJA (LJUBLJANA)
Republika Slovenija
Republika Slovenija
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Zdravljica
Glavni grad Ljubljana
Slu�beni jezik slovenski 1)
Vlada
- Predsjednik Danilo T�rk
- Predsjednik Vlade Borut Pahor
Neovisnost Odcjepljenjem od SFRJ
25. lipnja 1991.
Povr�ina 150. po veli�ini
- ukupno 20.273 km�
- % vode 0,6 %
Stanovni�tvo 142. po veli�ini
- ukupno (2009) 2.053.014
- gusto�a 101/km�
BDP (PKM) procjena 2005.
- ukupno 48.690 milijardi $ (81.)
- po stanovniku 28,010 $ (21.)
Valuta euro 2) (100 centa)
Pozivni broj +386
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .si
1) Talijanski i ma�arski priznati su kao slu�beni jezici u nekim grani�nim op�inama;
2) Do 1. sije�nja 2007. slovenski tolar
Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska dr�ava na jugu Srednje Europe, koja na zapadu grani�i s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Ma�arskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Slovenija je �lanica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.
Slovenija se nalazi u Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu �ini mje�avina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu dr�ave prevladavaju Alpe s najvi�im vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveli�anstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i �kocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne ba�tine. Vi�e od polovine povr�ine pokrivaju �ume - 1.163.812 ha (u Europi ve�i postotak �uma imaju samo Finska i �vedska). U Sloveniji je zakonom za�ti�eno pribli�no 8 % ozemlja. Najve�e podru�je zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geolo�ka pro�lost, razli�itosti u reljefu (od morske povr�ine do 2864 m nadmorske visine) te �injenica, da se Slovenija rasprostire na �etiri biogeografska podru�ja, omogu�ili su bogatstvo biljnih i �ivotinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnja�a i cvjetnja�a te 50.000 razli�itih �ivotinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i �ivotinjski endemi.
Nacionalni parkovi [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Nacionalni parkovi Slovenije
Prirodne znamenitosti [uredi]
Triglavski nacionalni park
Kra�ke jame
Robanov kot
Topla
Notranjski Sne�nik
Rakov �kocjan
Krakovski gozd
Dona�ka gora
Kozlerjeva go��a
Divje jezero
Cerkni�ko jezero
Bledsko jezero
Se�oveljske soline
Ostali podaci [uredi]
Triglav, simbol slovenstvanajvi�i vrh: Triglav (2864 m)
najsjevernija to�ka: 46� 52' 37,52" SG�, 16� 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u op�ini �alovci,
najju�nija to�ka: 45� 25' 18,34" SG�, 15� 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u op�ini �rnomelj,
najisto�nija to�ka: 46� 28' 33,76" SG�, 16� 36' 07,69" IGD, naselje Benica u op�ini Lendava,
najzapadnija to�ka: 46� 17' 54,05" SG�, 13� 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u op�ini Kobarid.
geometrijsko sredi�te Slovenije 46� 07' 11,8" S in 14� 48' 55,2" I.
najdu�a rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najdu�a rijeka sasvim u Sloveniji: Savinja 95 km
najve�e jezero: Bohinjsko jezero
najve�i grad: Ljubljana
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Slovenije
Slavenski preci dana�njih Slovenaca vjerojatno su se doselili na podru�je Slovenije u 6. stolje�u. U 7. stolje�u je nastala Karantanija, prva dr�ava Slovenaca i jedna od prvih slavenskih dr�ava. 745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio frana�ke dr�ave. Stanovni�tvo se pokr�tava. Oko 1000. godine napisani su Bri�inski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom. U 14. stolje�u ve�i dio dana�nje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada dijeli na �etri pokrajine: Kranjsku, Gori�ku, �tajersku i Koro�ku. Godine 1848. brojne narode zahva�a narodni preporod, pa i Slovenci imaju politi�ki program koji tra�i ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Dr�ava Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalisti�ke Jugoslavije, slu�beno progla�ene 29. studenog 1943. Dana�nja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991.
Politika [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Politika Slovenije
Karta SlovenijeSlovenski �ef dr�ave je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvr�nu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.
Parlament ima dva doma: Dr�avni zbor i Dr�avni svet. Dr�avni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno.
Dr�avni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju va�ne dru�tvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori odr�avaju se svake �etiri godine.
Vidi jo�:
Hrvatsko-slovenski odnosi
Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije
Stanovni�tvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Etni�ke grupe Slovenije
Prema popisu stanovni�tva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etni�ki sastav je bio sljede�i: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bo�njaci 1.1% i drugi.
Narodni sastav Slovenije
Slovenci 83.06%
Srbi 1.98%
Hrvati 1.81%
Bo�njaci 1.10%
Ostale manjine 4.85%
Neizja�njeni i nepoznati 8.9%
izvor: 2002 census
Vjerski sastav Slovenije
Rimokatolici 57.8%
Neizja�njeno i nepoznato 22.8%
Ateisti 10.1%
Ostale religije 9.3%
izvor: 2002 census
Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bo�nja�ke nacionalnosti izme�u zadnja dva popisa imaju izvor u �injenici da su slovenske vlasti 26. velja�e 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 gra�ana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im dr�avljanstvo te ih proglasile stranim dr�avljanima. Slu�aj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" ve� preko desetlje�e i pol ne mogu ostvariti svoja gra�anska i ljudska prava u Sloveniji.
Rezultati prethodnih popisa [uredi]
1991. ( Popis promijenjen i prikla�en standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivali�tem u dr�avi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)
1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Muslimani ili 1.4 %, 8.503 Ma�ara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.
1981. - 1.838.381 stanovnika (Slovenci 90.8%, Hrvati 2.9%, Srbi 2.3%)
1971. - 1.679.051 stanovnika (Slovenci 94%, Hrvati 2.5%, Srbi 1.2%)
[1]
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Slovenije
Slovenija je �lanica EU i dio jedinstvenog tr�i�taSlovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo te je procjena BDP-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, me�u novim �lanicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka inflacija je 2006. pala na 2.3% (prije prihva�anja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% [1] �to jer bilo vi�e od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je po�elo ja�e rasti u zadnje �etiri godine i to 4.3% u 2004. i 2005., 5.9% u 2006. te 6.8% u 2007., nakon relativno slabog rasta u 2003. godini (2.8%). U prva tri tromjese�ja 2008. gospodarsvo je raslo 5% na godi�njoj razini.
Unato� gospodarskom uspjehu, Slovenija se jo� uvijek suo�ava s razli�itim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama dr�ave, a direktna strana ulaganja su me�u najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tr�i�te rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina do�lo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se o�ekuje da �e se strana ulaganja pove�ati. Slovenija je vode�a me�u novim �lanicama EU i prva je nova �lanica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. sije�nja 2007.
Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje me�u tranzicijskim dr�avama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtni�kom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg zna�aja, a obra�eno je samo 12 % povr�ine. U turizmu su zna�ajna primorska ljetovali�ta (Piran, Portoro�, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rti�), skija�ka sredi�ta (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme �ate�, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, �marje�ke Toplice).
Kultura [uredi]
Oko 1000. godine napisani su Bri�inski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primo� Trubar (1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: (katekizam) i abecedarij koje su izdane 1550. u T�bingenu u Njema�koj. Sredi�nja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dio Austro-Ugarske sve do po�etka 20. stolje�a), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre de� Herzogthums Crain) koju je izdao 1689. Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.).
Slovenski nacionalni pjesnik France Pre�erenNajve�i slovenski knji�evnici su bili pjesnici France Pre�eren (1800.-1849.), Oton �upan�i�, Sre�ko Kosovel, Edvard Kocbek i Dane Zajc te pisci Ivan Cankar (1876.-1918.), Vladimir Bartol i Pre�ihov Voranc, dok su Alojz Rebula, Drago Jan�ar, Boris Pahor, Toma� �alamun, Ale� Debeljak i Ale� �teger vode�i knji�evnici suvremene slovenske knji�evnosti.
Najva�niji slovenski slikari su Jurij �ubic i Anton A�be koji su djelovali krajem 19. stolje�a. Ivana Kobilca, Rihard Jakopi�, Ivan Grohar su djelovali po�etkom 20. stolje�a, a Avgust �ernigoj, Lojze Spacal, Anton Gojmir Kos, Riko Debenjak, Marij Pregelj, a posebno Gabrijel Stupica i Janez Bernik obilje�ili su drugu polovicu 20. stolje�a. Suvremeni slikari su Emerik Bernard, Metka Kra�ovec, Ivo Pran�i�, Gustav Gnamu�, grupa IRWIN i Marko Peljhan. Zoran Mu�i�, koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od va�njijih slovenskih kipara su Fran Berneker, Lojze Dolinar, Zdenko Kalin, Slavko Tihec, Janez Boljka i danas Jakov Brdar i Mirsad Begi�. Poznati slovenski arhitekti su Jo�e Ple�nik i Max Fabiani, Edo Ravnikar, Milan Miheli�.
U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao �to je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550.-1591.) koji je utjecao na tada�nju europsku glazbu i violinski virtuoso Giuseppe Tartini. Bojan Adami�, poznati filmski skladatelj i Ivo Petri�, skladatelj europske klasi�ne glazbe djelovali su tijekom 20. stolje�a.
Suvremeni popularni glazbenici su Slavko Avsenik, Laibach, Vlado Kreslin, Pero Lov�in, Pankrti, Zoran Predin, La�ni Franz, New Swing Quartet, DJ Umek, Valentino Kanzyani, Siddharta, Big Foot Mama,Terrafolk, Katalena, Magnifico i drugi.
Za slovensku kinematografiji zna�ajni su Karol Grossmann, Janko Ravnik, Ferdo Delak, France �tiglic, Mirko Grobler, Igor Pretnar, France Kosma�, Jo�e Poga�nik, Matja� Klop�i�, Jane Kav�i�, Jo�e Gale, Bo�tjan Hladnik i Karpo Godina. Suvremeni filmski redatelji Janez Burger, Jan Cvitkovi�, Damjan Kozole, Janez Lapajne i Maja Weiss su najzna�ajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.
Od znanstvenika se isti�u nobelovac Friderik - Fritz Pregl, fizi�ar Joseph Stefan, psiholog i antropolog Anton Trstenjak, filozof Slavoj �i�ek i Milan Komar, lingvist Franc Miklo�i�, lije�nik Anton Marko Plen�i�, matemati�ar Jurij Vega, sociolog Thomas Luckmann, teolog Anton Strle i raketni in�enjer Herman Poto�nik.
Obrazovanje [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Obrazovanje u Sloveniji
Sveu�ili�te u LjubljaniSlovenski obrazovni sustav se sastoji od pred�kolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjo�kolskog obrazovanja (stru�no i op�e obrazovanje), vi�eg stru�nog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etni�kim i jezi�nim izmje�anim podru�jima.
Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveu�ili�te, a oni su:
javna sveu�ili�ta:
Sveu�ili�te u Ljubljani
Sveu�ili�te u Mariboru
Sveu�ili�te u Primorskoj
privatno sveu�ili�te je:
Sveu�ili�te u Novoj Gorici
Slovesko se obrazovanje na PISA-inoj rang ljestvici trenuta�no nalazi na 12. mjestu i jedno je od najboljih na svijetu.
Teritorijani ustroj [uredi]
Karta podjele Slovenije na op�ine (godine 2005)Prema Ustavu Repubike Slovenije, op�ina (slovenski ob�ina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhva�a podru�je jednog ili vi�e naselja koja su povezana zajedni�kim potrebama i interesima stanovnika.
Pogled s Ljubljanskog gradaPo slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, op�ina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograni�nih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug op�ine spadaju poslovi lokalnog zna�aja koje op�ina mo�e obavljati samostalno i koji se ti�u samo stanovnika op�ine. Grad mo�e dobiti status gradske op�ine (slovenski mestna ob�ina) ako ima vi�e od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno sredi�te podru�ja koje mu grvitira. Me�utim taj status mo�e dobiti i op�ina zbog povijesnih razloga. Na gradsku op�inu dr�ava mo�e prenijeti poslove iz svoje nadle�nosti, a koji utje�u na razvoj grada.
Predlo�eno je da se ovaj dio �lanka izdvoji u novi �lanak. (Rasprava)
Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 op�ina, me�u kojima njih 11 ima status gradske op�ine (ozna�ene s *).
A
Ajdov��ina
Apa�e
B
Beltinci
Benedikt
Bistrica ob Sotli
Bled
Bloke
Bohinj
Borovnica
Bovec
Braslov�e
Brda
Brezovica
Bre�ice
C
Cankova
Celje *
Cerklje na Gorenjskem
Cerknica
Cerkno
Cerkvenjak
Cirkulane
�
�ren�ovci
�rna na Koro�kem
�rnomelj
D
Destrnik
Diva�a
Dobje
Dobrepolje
Dobrna
Dobrova-Polhov Gradec
Dobrovnik
Dol pri Ljubljani
Dolenjske Toplice
Dom�ale
Dornava
Dravograd
Duplek
G
Gorenja Vas-Poljane
Gori�nica
Gorje
Gornja Radgona
Gornji Grad
Gornji Petrovci
Grad
Grosuplje
H
Hajdina
Ho�e-Slivnica
Hodo�
Horjul
Hrastnik
Hrpelje-Kozina
I
Idrija
Ig
Ilirska Bistrica
Ivan�na Gorica
Izola
J
Jesenice
Jezersko
Jur�inci
K
Kamnik
Kanal ob So�i
Kidri�evo
Kobarid
Kobilje
Ko�evje
Komen
Komenda
Kopar *
Kostanjevica na Krki
Kostel
Kozje
Kranj *
Kranjska Gora
Kri�evci
Kr�ko
Kungota
Kuzma
L
La�ko
Lenart
Lendava
Litija
Ljubljana *
Ljubno
Ljutomer
Log-Dragomer
Logatec
Lo�ka Dolina
Lo�ki Potok
Lovrenc na Pohorju
Lu�e
Lukovica
M
Maj�perk
Makole
Maribor *
Markovci
Medvode
Menge�
Metlika
Me�ica
Miklav� na Dravskem polju
Miren-Kostanjevica
Mirna Pe�
Mislinja
Mokronog-Trebelno
Morav�e
Moravske Toplice
Mozirje
Murska Sobota *
Muta
N
Naklo
Nazarje
Nova Gorica *
Novo Mesto *
O
Odranci
Oplotnica
Ormo�
Osilnica
P
Pesnica
Piran
Pivka
Pod�etrtek
Podlehnik
Podvelka
Polj�ane
Polzela
Postojna
Prebold
Preddvor
Prevalje
Ptuj *
Puconci
R
Ra�e-Fram
Rade�e
Radenci
Radlje ob Dravi
Radovljica
Ravne na Koro�kem
Razkri�je
Re�ica ob Savinji
Ren�e-Vogrsko
Ribnica
Ribnica na Pohorju
Roga�ka Slatina
Roga�ovci
Rogatec
Ru�e
S
Selnica ob Dravi
Semi�
Sevnica
Se�ana
Slovenj Gradec *
Slovenska Bistrica
Slovenske Konjice
Sodra�ica
Sol�ava
Sredi��e ob Dravi
Star�e
Stra�a
Sveta Ana
Sveta Trojica v Slovenskih Goricah
Sveti Andra� v Slovenskih Goricah
Sveti Jurij ob ��avnici
Sveti Jurij v Slovenskih Goricah
Sveti Toma�
�
�alovci
�empeter-Vrtojba
�en�ur
�entilj
�entjernej
�entjur
�entrupert
�kocjan
�kofja Loka
�kofljica
�marje pri Jel�ah
�marje�ke Toplice
�martno pri Litiji
�martno ob Paki
�o�tanj
�tore
T
Tabor
Ti�ina
Tolmin
Trbovlje
Trebnje
Trnovska Vas
Trzin
Tr�i�
Turni��e
V
Velenje *
Velika Polana
Velike La��e
Ver�ej
Videm
Vipava
Vitanje
Vodice
Vojnik
Vransko
Vrhnika
Vuzenica
Z
Zagorje ob Savi
Zavr�
Zre�e
�
�alec
�elezniki
�etale
�iri
�irovnica
�u�emberk
Osim na op�ine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima dr�avne uprave u �upanijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove dr�avne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove op�ina.
Statisti�ke regije [uredi]
Statisti�ke regijeIako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije.
Tako je za potrebe dr�avne statistike dr�ava podjeljena na 12 regija, a one su:
Pomurje
Podravska
Koru�ka
Savinjska
Zasavlje
Donjoposavska
Jugoisto�na Slovenija
Sredi�nja Slovenija
Gorenjska
Notranjsko-kra�ka
Gori�ka
Obalno-kra�ka
Ustav Republike Slovenije dopu�ta �ire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak dr�ava mo�e prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.
Povijesne pokrajine [uredi]
Povijesne pokrajinePrimorska
Slovenska Istra
Kranjska
2a. Gorenjska
2b. Notranjska
2c. Dolenjska i Bela krajina
Koru�ka
�tajerska
Prekmurje
Promet [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Promet Slovenije
Promet u Sloveniji Sport [uredi]
Me�u najpopularnije mom�adske sportove u Sloveniji ubrajaju se nogomet, ko�arka i hokej na ledu.
Slovenska nogometna reprezentacija dva puta je izborila nastup na zavr�nici Svjetskog prvenstava u nogometu (2002 i 2010), a jednom na zavr�ni turnir Europskog prvenstva u nogometu (2000).
Slovenska ko�arka�ka reprezentacija u vi�e navrata je nastupila na Europskom prvenstvu u ko�arci, a najve�i uspjeh je osvojeno �etvrto mjesto (2009). Me�u poznatijim slovenski ko�arka�ima se isti�e, danas trener Jure Zdovc koji je sa reprezetacijom biv�e Jugoslavije osvoji brojne medalje, a poznati moderni slovenski ko�arka�i nastupaju u NBA ligi: Goran Dragi�, Sasha Vuja�i�, Radoslav Nesterovi� i Beno Udrih.
Najuspje�niji hokeja� Slovenije je NHL zvijezda An�e Kopitar.
Brigita Bukovec je slovenska atleti�arka koja je na 100m sa preponama osvojila srebrnu medalju na olimpijskim igrama u Atlanti 1996., a na otvaranju 1996. olimpijsku baklju je nosio slovenski gimnasti�ar Leon �tukelj tada kao jedan od najstarijih �ivu�ih olimpijaca.
Dr�avni blagdani (neradni dani) [uredi]
Datum Naziv Napomene
1. i 2. sije�nja Nova godina
8. velja�e Pre�ernov dan
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak klizni datum
27. travnja Dan otpora
1. i 2. svibnja Praznik rada
25. lipnja Dan dr�avnosti
15. kolovoza Velika Gospa
31. listopada Dan reformacije
1. studenog Dan uspomena na mrtve
25. prosinca Bo�i�
26. prosinca Dan neovisnosti i zajednosti
LJUBLJANA
Ljubljana (njema�ki: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najve�i grad Slovenije. Sredi�te gradske op�ine Ljubljana jedne od 11 gradskih op�ina u zemlji.
Grad le�i na rijeci Ljubljanici, pribli�no 10 km od utoka u Savu. Povjesni�ari se ne sla�u o izvoru imena Ljubljana. Po mi�ljenju nekih izvor treba tra�iti u rije�i ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro bo�anstvo Laburus, tre�i tvrde da je rije� do�la iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potje�e od njema�kog Laubach � mla�ni potok
Povijest [uredi]
Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod dana�njim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske do�la u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedi�te biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno sredi�te Slovenaca. Habsbur�ka vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. � 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio doma�in Ljubljanskog kongresa.
Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s ve�im dijelom slovenskih zemalja u�la u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalisti�ke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadr�ala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.
Ljubljanu su vi�e puta poga�ali potresi. Poslije potresa 1511. obnovljena je u renesansnom stilu, a nakon katastrofalnog potresa 1895. u neoklasicisti�nom i secesijskom stilu. Izme�u dva svjetska rata nastao je ve�i broj gra�evina po projektima znamenitog arhitekta Jo�e Ple�nika.
Godine 1693. osnovana je Academia operosorum Labacensis, koju je 1701. naslijedila Academia philharmonicorum. Ljubljana je dobila sveu�ili�te godine 1919., a Slovensku akademiju znanosti i umjetnosti 1937.
Popis zajednica gradskih �etvrti (�etrtne skupnosti) [uredi]
�rnu�e
Posavje
Be�igrad
Center
Jar�e
Moste
Polje
Sostro
Golovec
Rudnik
Kolezija
Trnovo
Vi�
Murgle
Ro�nik
�i�ka
Dravlje
�entvid
�marna gora
Demografija [uredi]
Stanovni�tvo:
- mu�karaca:
- �ena: 275.881
133.237
142.644
Prosje�na starost: 40,17 godina
Stambene povr�ine:
- doma�instava:
- obitelji: 28,87 m�/ osobu
102.646
74.900
Radno aktivnih:
- nezaposlenih: 130.122
14.143
Prosje�na pla�a (8.2003.):
- bruto:
- neto:
320.000 SIT
197.389 SIT
Studenata: 15.256
Izvor: Statisti�ki ured Republike Slovenije, popis stanovni�tva 2002.
Gradovi prijatelji [uredi]
Ljubljana ima potpisane sporazume sa sljede�im gradovima:
Pesaro, Italija (16. travnja 1964.)
Parma, Italija (11. travnja 1964.)
Chemnitz, Njema�ka (17. listopada 1966.)
Bratislava, Slova�ka (4. o�ujka 1967.)
Sousse, Tunis (27. srpnja 1969.)
Wiesbaden, Njema�ka (30. o�ujka 1977.)
Tbilisi, Gruzija (7. listopada 1977.)
Leverkusen, Njema�ka (30. kolovoza 1979.)
Rijeka, Hrvatska (23. listopada 1979.)
�engdu, pokrajina Se�uan, Kina (25. listopada 1981.)
Be�, Austrija (14. srpnja 1999.)
Atena, Gr�ka (1. o�ujka 2000.)
Moskva, Rusija (20. svibnja 2000.)
Zagreb, Hrvatska (21. velja�e 2001.)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina (24. sije�nja 2002.)
Kulturne ustanove [uredi]
Galerije [uredi]
Moderna galerija Ljubljana
Narodna galerija Slovenije
Gradska galerija Ljubljana
Galerija �KUC
Galerija Hest
Galerija Furlan - �rnu�e
Galerija Equrna
Kazali�ta [uredi]
Gradsko kazali�te u Ljubljani
Slovensko narodno kazali�te (drama)
Slovensko kazali�te mladih
�entjakobsko kazali�te
KUD France Pre�eren
Kazali�te za djecu i mlade Ljubljana
Teater komedija
Cankarjev dom
Muzeji [uredi]
Tehni�ki muzej Slovenije
U Ljubljani se nalaze dva odjela Tehni�kog muzeja Slovenije i to stara elektrana kraj zgrade uprave Elektro Ljubljane i �eljezni�ki muzej s bogatom zbirkom razli�itih �eljezni�arskih eksponata i starih lokomotiva nasuprot nekada�nje �eljezni�ke postaje �i�ka.
Arhitekturni muzej Ljubljana, Ple�nikova zbirka
Stalna zbirka u ku�i u kojoj je �ivio i radio arhitekt Jo�e Ple�nik sa sa�uvanim izvornim ambijentom.
Arhitekturni muzej Ljubljana, Dvorac Fu�ine
Stalni postav eksponata arhitekta Jo�e Ple�nika s njegove izlo�be u Parizu i izlo�bi drugih slovenskih arhitekata.
Slovenski etnografski muzej
Izla�e etnografske zbirke s podru�ja Slovenije i povremeno zbirke iz drugih europskih dr�ava.
Gradski muzej Ljubljana,
U muzeju je prikazan povijesni razvoj grada Ljubljane i �ivot gra�ana u pojedinim povijesnim razdobljima.
Narodni muzej Slovenije,
Predstavlja najva�nije arheolo�ke nalaze od starijeg kamenog doba do visokog i kasnog srednjeg vijeka. Izlo�ena je i restaurirana egipatska mumija stara 2600 godina, prva mumija u svijetu koja je u po�etku pro�log stolje�a snimljena rendgenskim ure�ajem.
Muzej novije povijesti Slovenije,
�uva i prou�ava materijalno i nematerijalno povijesno naslije�e slovenskog etni�kog prostora u dvadesetom stolje�u, njegove veze s ostatkom svijeta i doga�ajima u njemu. �iri znanje o 20. stolje�u uz pomo� atraktivnih povremenih i stalnih izlo�bi. U muzeju je stalna izlo�ba "Slovenci u 20. stolje�u". Povijest Slovenaca je predstavljena u razdoblju od po�etka Prvog svjetskog rata 1914. do osamostaljenja 1991.
Prirodoslovni muzej Slovenije
Izla�e stalnu geolo�ko-paleontolo�ku zbirku, Zoisovu mineralo�ku zbirku, Hohenwartovu zbirku ljusaka meku�aca, razne herbarijske te zbirke kukaca, ptica, gmazova i riba. Predstavljena je �ovje�ja ribica � Proteus i kosturi razli�itih kralje�njaka.
Slovenski �kolski muzej
Predstavlja razvoj �kolstva u Sloveniji do godine 1991.
Slovenski kazali�ni muzej
Kazali�ni muzej je u prostornoj stisci, zato nema stalnog postava o povijesti slovenskog kazali�ta nego prire�uje povremene izlo�be o znamenitim kazali�nim glumcima i predstavama koje su obilje�ile kazali�nu kulturu u Sloveniji.
Povijesni arhiv Ljubljana
Povijesni arhiv Slovenije �uva gradivo o arhitekturnim objektima stare Ljubljane i okolice.
Muzej duhana
Ovdje mo�ete pogledati stalnu zbirku, koja prikazuje proizvodne postupke razli�itih duhanskih proizvoda, njihovu uporabu kroz vrijeme, na�in �ivota zaposlenih, osobito radnica u duhanskoj industriji, tzv. "cigarica".
Slovenska kinoteka
Slovenska kinoteka povezuje muzejsku i kinematografsku djelatnost: promovira filmsku kulturu i omogu�uje povijesna istra�ivanja, brine se za obrazovanje na podru�ju filmske povijesti, poti�e skupljanje i �uvanje va�nih dokumenata i predmeta povezanih s filmom te skrbi za kulturnu promociju pro�lih i dana�njih dosega filmske umjetnosti. Redovito sura�uje s filmskim festivalima koji se odvijaju u Sloveniji i njenoj okolici. Brine se o svakodnevnom filmskom programu retrospektiva u Kinodvoru.
Parkovi i vrtovi [uredi]
U Ljubljani se nalazi pribli�no 30 hektara parkova. Najve�i dio te povr�ine zauzima park Tivoli s povr�inom od 17,5 ha, ostalu povr�inu dijeli 28 manjih parkova.
Ljubljana ima i botani�ki vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.[1]
- 15:03 -
AUSTRIJA (BE�)
Austrija (slu�beni njema�ki naziv:�sterreich, bavarski:�stareich ili Estareich, alemanski:�schtriich, slovenski:Avstrija, ma�arski:Ausztria) dr�ava je u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih dr�ava. Austrija grani�i s Lihten�tajnom i �vicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Ma�arskom i Slova�kom na istoku, te Njema�kom i �e�kom na sjeveru
Ime Austrija [uredi]
Slu�beni naziv �sterreich potje�e od stare visokonjema�ke rije�i Ostarr�chi (isto�ni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine.
Dokument iz 996.Taj izraz se odnosio na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smje�ten na teritoriju koji je otprilike u dana�njoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske rije�i za istok , *austrM se tako�er spominje i u imenu Austroazija, isto�nom dijelu Frana�ke. Ime �sterreich zna�i isto�na marka tj. Isto�no grani�no podru�je, budu�i da je to bio najisto�niji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. [1] Ujedno je to bilo i najisto�nije njema�ko govorno podru�je.
Ime Austrija [uredi]
Slu�beni naziv �sterreich potje�e od stare visokonjema�ke rije�i Ostarr�chi (isto�ni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine.
Dokument iz 996.Taj izraz se odnosio na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smje�ten na teritoriju koji je otprilike u dana�njoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske rije�i za istok , *austrM se tako�er spominje i u imenu Austroazija, isto�nom dijelu Frana�ke. Ime �sterreich zna�i isto�na marka tj. Isto�no grani�no podru�je, budu�i da je to bio najisto�niji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. [1] Ujedno je to bilo i najisto�nije njema�ko govorno podru�je.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Austrije
Nakon �to su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vla��u Babenberga od 10. do 13. stolje�a, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Ku�a Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stolje�a.
Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon �to je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u dana�njim granicama. Austriju je pripojila Njema�ka 1938. godine ("Anschluss").
Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata dr�ali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog dr�avnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Isto�noj Europi, Austrija se politi�ki sve vi�e anga�irala, te je 1995. godine postala �lanica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.
Politika [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Politika Austrije
�ef dr�ave je predsjednik, koji se bira na op�im izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obi�no vo�a najja�e stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vije�e), koji ima 64 predstavnika saveznih dr�ava prema broju stanovnika, i Nationalrat (dr�avno vije�e), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
Nakon tri desetlje�a vlasti socijaldemokrata (SP�), 2000. godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke (�VP) i desni�arske Slobodarske stranke (FP�). Nakon �to je unutar FP� zavladala gu�va oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Sch�ssel (�VP) najavio je 9. rujna 2002. da �e op�i izbori biti odr�ani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka �VP premo�no je pobijedila (42.3% glasova), dok je FP� dobio 10.1%.
Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljede�i sastav:
79 zastupnika iz Narodne stranke (�VP - �sterreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SP� - Sozialdemokratische Partei �sterreichs) (36.51%)
18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FP� - Freiheitliche Partei �sterreichs) (10.1%)
17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Gr�nen) (9.47%)
Dana 28. velja�e 2003. koalicija izme�u �VP i FP� je obnovljena, a Wolfgang Sch�ssel (�VP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FP�) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FP�) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitiva�ki pregovori" ("Sondierungsgespr�che") izme�u �VP i ostalih najve�ih stranaka - FP�, SP� i Zelenih.
Savezne dr�ave [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Savezne dr�ave Austrije
Karta Austrije
Savezne dr�ave AustrijeAustrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih dr�ava (Bundesl�nder).
To su:
1 - Gradi��e (Burgenland)
2 - Koru�ka (K�rnten)
3 - Donja Austrija (Nieder�sterreich)
4 - Gornja Austrija (Ober�sterreich)
5 - Salzburg
6 - �tajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Be� (Wien)
Jezik [uredi]
Slu�beni jezik Austrije je njema�ki jezik, ali u svakodnevnom �ivotu najve�i dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj dr�avi Gradi��e govori se i hrvatski, ma�arski i romski jezik, a u saveznoj dr�avi Koru�ka slovenski jezik.
Zemljopis [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis Austrije
Austrijski zapad i jug le�e u Alpama. Zbog tih planinskih podru�ja, Austrija je glasovito turisti�ko odredi�te za zimske sportove. Najvi�i vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom bre�uljkasti i ravni. Najve�a rijeka je Dunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i �ezdesetak prirodnih rezervata.
U zapadnom i sredi�njem dijelu prevladava snje�na klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su �este magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.
Najve�i gradovi su:
Be� (glavni grad)
Salzburg
Innsbruck
Graz
Linz.
Promet [uredi]
Zna�ajnije rije�ne luke za me�unarodni promet su Be� i Linz.
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Austrije
Austrija ima razvijeno tr�i�no gospodarstvo i visok �ivotni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njema�kom. �lanstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privla�i polo�aj Austrije izme�u sada�njih i budu�ih �lanica EU. Sporiji ekonomski rast u obli�njoj Njema�koj i op�enito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.
Obrazovanje [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Obrazovanje u Austriji
Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve �kole �irom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadle�nosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i odr�avanje �kola.
Stanovni�tvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Austrije
Slu�beni jezik je njema�ki, koji se tako�er govori u Njema�koj. Ipak, standardni njema�ki jezik u Austriji razlikuje se od varijante koja se koristi u Njema�koj. Na primjer koristi se nekoliko slavenskih rije�i (n.pr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole).
Jedan dio dr�avljana Austrije pripada manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradi��u, gdje �ivi oko 35.000 Hrvata. U Koru�koj i �tajerskoj �ivi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.
Vi�e od tri �etvrtine Austrijanaca su katolici.
Ostale va�ne vjere su islam i protestantizam.
Etni�ke grupe Austrije [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Etni�ke grupe Austrije
Na podru�ju Austrije prema UN Country Population (2007.) �ive pripadnici nekih 40-tak naroda, me�u kojima ve�inu predstavljaju Austrijanci (oko 7.000.000) od ukupno 8.361.000 stanovnika.
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Kultura Austrije
U Austriji su ro�eni mnogi slavni skladatelji, me�u ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Sch�nberg, Webern i Berg, Bruckner.
Treba spomenuti i slavne fizi�are Boltzmanna i Schr�dingera, filozofe Wittgensteina i G�dela, psihoanaliti�ara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.
Kuhinja [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Austrijska kuhinja
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckkn�del), Be�ka salonska plu�ica (Wiener Salonbeuschel), Pr�olica s lukom (Zwiebelrostbraten), Be�ka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Sa�e (Buhteln), Savija�a od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzbur�ki �li�njaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germkn�del)
Dr�avni blagdani (neradni dani) [uredi]
datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. sije�nja Nova godina Neujahr
6. sije�nja Sveta tri kralja Heilge Drei K�nige zove se i Epiphanie
klizni datum Uskrsni ponedjeljak Ostermontag dan nakon Uskrsa
1. svibnja Staatsfeiertag zove se i Praznik rada
klizni datum Uznesenje Kristovo Christi Himmelfahrt �etvrtak, 40 dana nakon Uskrsa
klizni datum Duhovi Pfingstmontag
klizni datum Tijelovo Fronleichnam �etvrtak, 11 dana nakon Duhova
15. kolovoza Velika Gospa Mari� Himmelfahrt
26. listopada Dan dr�ave Nationalfeiertag donesen Zakon o neutralnosti 1955.
1. studenog Svi sveti Allerheiligen
8. prosinca Bezgre�no za�e�e Mari� Empf�ngnis
25. prosinca Bo�i� Christtag, Weihnachten
26. prosinca Sveti Stjepan Stephanitag
BE�
Be� (Savezni glavni grad Be�, standardni njema�ki: Bundeshauptstadt Wien, be�ki njema�ki: Bundeshauptstod Wean, ma�arski: B�cs), glavni i najve�i grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih zemalja.
Grad le�i na obalama Dunava, 40 km od granice sa Slova�kom i slova�kog glavnog grada Bratislave. Ima oko 1,6 milijuna stanovnika (petina stanovni�tva Austrije). Simbol Be�a je katedrala sv. Stjepana, sjedi�te be�kog nadbiskupa. Administrativno je podijeljen na 23 okruga (njem. Bezirk).
Sjedi�te je nekoliko me�unarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte), IAEA (Me�unarodne agencije za atomsku energiju) i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).
Povijest
Be� su osnovali Kelti oko godine 500. pr. Kr.. Godine 15. pr. Kr. postaje pograni�ni grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskog Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U srednjem vijeku postaje sjedi�te dinastije Babenberg, a kasnije i Habsburgovaca i posljedi�no glavni grad Svetog Rimskog Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske monarhije. Od 1527. do 1918. Be� je bio glavni grad dr�ava kojima je pripadao i ve�i dio Hrvatske pa je odigrao zna�ajnu ulogu u povijesti hrvatskog naroda.
Gradska vije�nicaGrad su dva puta neuspje�no opsjedali Turci (1529. i 1683.) Godine 1815. u njemu je odr�an Be�ki kongres na kojem je ustanovljen politi�ki poredak nakon poraza Napoleona, a koji se odr�ao s manjim izmjenama sve do Prvog svjetskog rata.
Be�ko sveu�ili�te osnovano je 1365. Na njemu su se �kolovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveu�ili�te, Sveu�ili�te u Zagrebu osnovano je prema be�kom uzoru 1874. U Be�u je dio svoje karijere kao profesor slavistike proveo hrvatski jezikoslovac Vatroslav Jagi�.
Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Be� postaje glavni grad Republike Austrije i njegovo zna�enje se smanjuje. U doba hladnog rata Be� je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od sredi�ta me�unarodne �pijunske aktivnosti.
- 14:53 -
BOSNA I HERCEGOVINA (SARAJEVO)
Ostaci iz starijeg kamenog doba u BiH su prona�eni u Varvari (strugalice, �iljci, oru�e, oru�je) i u �pilji u Badnju (gravura koja prikazuje napadnutog konja), a iz mla�eg kamenog doba u Zelenoj pe�ini, Ravli�a pe�ini, Lisi�i�ima i Butmiru gdje su na�ene zemunice, ostatci kostura, glinene figure itd.
Me�u najzna�ajnijih lokaliteta iz metalnog doba ubrajaju se Donja Dolina i prostor O�ani�a (gdje se prije nalazio grad Daorson).
U prvim stolje�ima nove ere, Bosna je bila dio Rimskog Carstva. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali Bizant i zapadni nasljednici Rima.
Slaveni su se naselili u 7. stolje�u, a Srbija i Hrvatska vladale su nad dijelovima Bosne u 9. stolje�u. Uz izuzetak dana�njeg istoka Hercegovine i Humina ve�inom 10. i 11. stolje�a Bosna je sastavni dio hrvatskog kraljevstva. Nakon Pacte Convente i dolaska na vlast dinastije Arpadovi�a u isto�nim djelovima dana�nje BiH ja�aju devolucijski procesi prema ostatku Hrvatskog kraljevstva. Tu banovinu koja kasnije postaje kraljevstvom (oko 1200.) hrvatsko ugarski vladari su nazivali Ramom i u svoj kraljevski naslov su pridodali rex Ramae (kralj Rame). godine. Mnogi hrvatski povjesni�ari (po�ev�i od V. Klai�a, pa nadalje) samo �e�nju za neovisnosti bosanskog kraljevstva vide u otporu koji su hrvatski plemi�i pru�ali prema kralju "strane krvi".
U 14. i 15. stolje�u broj stanovnika je te�ko odrediti, ali se pretpostavlja da je bio izme�u 500.000 i milijun. Specifi�nost srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma bija�e i Crkva bosanska, kojoj je pripadao nemali dio pu�anstva (nemogu�e je utvrditi koliki). Povjesni�ari smatraju da je ve�ina stanovni�tva u tom razdoblju bila katoli�ka, uz dio pravoslavnih na isto�nijim podru�jima. Svi su bosanski vladari bili katolici (dinastija Kotromani�), dok su u neki najutjecajniji feudalci, kao Hrvoje Vuk�i� Hrvatini� i Stjepan Vuk�i� Kosa�a bili krstjani. Bosna je ostala neovisna do 1463. godine, kada ju, bar njezin ve�i dio, osvajaju Turci. 25. listopada 1478. pretposljednja bosanska kraljica Katarina Kosa�a-Kotromani� umrla je u Rimu.
Hrvoje Hrvatini� je bio Hrvat iz obitelji koja potje�e iz roda Sva�i�a, i sam kralj Tvrtko I spominje da mu je pri�ao Hrvoje "sa svojimi Hrvati" (vidjeti rukopise u izdanju Veselina Masle�e prikupljene od Maka Dizdara). Turska osvajanja pro�irila su uvelike granice srednjovjekovne bosanske kraljevine, tako da su podru�jima dana�nje BiH, uz originalnu jezgru, banovine Usoru i Soli, Donje Kraje (unio H. Hrvatini�), Hum, te zemlje koje su bile pod vla��u kralja Tvrtka kao kralja Primorja, bosanski sand�ak obuhvatio skoro cijelu srednjovjekovnu banovinu Hrvatsku sa njegovim glavnim gradovima (Biha� npr), kao i velike djelove banovine Slavonije (zapadna slavonija).
Tijekom turske vlasti, mnogi su stanovnici dana�nje Bosne i Hercegovine pre�li na islam. Uzroci tom procesu su vi�estruki, no bitno se ne razlikuju od islamizacije susjednih zemalja, od Hrvatske do Bugarske. Prema tvrdnjama bosanskih franjevaca katoli�ko stanovni�tvu u momentu pada Bosne je brojilo oko 750, krstjansko 80, a pravoslavno oko 30 tisu�a odraslih du�a. Pred Srpsku invaziju, u Bosni i Hercegovini, �etiri stotine godina kasnije, �ivio je u BiH jednak broj Hrvata svih uzrasta. Prihva�anjem Islama mnogim je pravoslavnim i katoli�kim konvertitima pru�ena prilika da dospiju do visokih �asti na osmanskom dvoru, poput Velikih Vezira Mehmed-pa�e Sokolovi�a ili utemeljitelja i admirala turske mornarice Mehmed-pa�e Pialija, Hrvata iz Dalmacije. Turci su vladali Bosnom do 1878. godine, kad ona postaje protektorat Austro-Ugarske.
Me�utim, slavenski pokreti u susjednim dr�avama radili su na ujedinjenju ju�nih Slavena.
Prvi svjetski rat je po�eo kad je austrougarski prijestolonasljednik ubijen u Sarajevu.
Nakon raspada Austro-Ugarske, Bosna i Hercegovina je u�la u Jugoslaviju, da bi u 2. svjetskom ratu potpala pod NDH. Nakon rata je osnovana socijalisti�ka Jugoslavija, unutar koje je Bosna i Hercegovina postala jedna od republika.
Nakon izbora 1990., BiH je proglasila suverenost u listopadu 1991. godine, a zatim je uslijedio referendum za razdru�ivanje iz Jugoslavije (velja�a 1992.). Na referendumu se ve�ina stanovni�tva odlu�ila za neovisnu Bosnu i Hercegovinu.
Bosanskohercegova�ki Srbi nisu iza�li na referendum i uz potporu susjedne Srbije pokrenuli rat radi podjele po etni�kom na�elu. Na jednoj strani su se na�li BiH-Hrvati koji su radi obrane svojih teritorija osnovali HVO i HOS, BiH-Muslimani (kasnije pod imenom: Bo�njaci) i znatan broj BiH-Srba (koji je ostao odan dr�avi Bosni i Hercegovini), a na drugoj Srbi iz BiH koji su se stavili na stranu velikosrpskih snaga. U po�etku su velikosrpske snage, ohrabrene po�etnim ratnim uspjesima, oslovljavale Bosnu i Hercegovinu kao "Srpska Republika Bosna i Hercegovina". Dobro organiziranom obranom od strane Hrvata, a kasnije i Bo�njaka (koji su se ipak prekasno organizirali, �to je tijek rata vrlo brzo pokazao), srpsko napredovanje je zaustavljeno, apetiti su svedeni na "realniju" mjeru, pa su za svoju paradr�avnu tvorevinu uzeli naziv Republika Srpska.
Po�etkom 1993. javljaju se sukobi izme�u BiH-Hrvata i Bo�njaka. Do konca godine sukob se rasplamsao do te mjere da su se umirila skoro sva rati�ta tih dvaju naroda prema podru�ju kontroliranog od strane Srba. Ipak, nisu na svim podru�jima Hrvati i Muslimani (kasnije pod imenom Bo�njaci) ratovali jedni protiv drugih, nego su se nastavili boriti jedni uz druge (primjerice, Biha�ka krajina, Posavina i Usora).
U o�ujku 1994. godine Bo�njaci i Hrvati sklopili su sporazum o osnivanju bo�nja�ko-hrvatske Federacije Bosne i Hercegovine i konfederacije s Republikom Hrvatskom. Tome je prethodilo primirje iz sije�nja iste godine, sklopljeno izme�u snaga Herceg-Bosne i snaga BiH - Muslimana odanih vladi Alije Izetbegovi�a, sklopljeno uz veliki utjecaj me�unarodnih �imbenika.
Ne�to kasnije, vodstvo Bo�njaka, tada jo� uvijek pod imenom Muslimani, uzima ime Muslimani-Bo�njaci za svoj narod. Ime se javljalo tako�er i u obliku Bo�njaci-Muslimani, a na koncu se koristi samo Bo�njaci.
U ameri�kom gradu Daytonu 21. studenog 1995. sve su zara�ene strane potpisale mirovni sporazum, �ime je zavr�io trogodi�nji rat (kona�ni je sporazum potpisan u Parizu 14. prosinca 1995.).
Daytonski sporazum podijelio je BiH na dva dijela - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Administrativna podjela
Administrativno se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta i jednog distrikta.
Entiteti BiH su:
Federacija Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Distrikt je Br�ko.
Politika
Podrobniji �lanak o temi: Politika Bosne i Hercegovine
Predsjedni�tvo Bosne i Hercegovine ima tri �lana (jednog Bo�njaka, jednog Srbina i jednog Hrvata), koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedni�tva svake 4 godine.
Njih izravno bira narod (Federacija bira Bo�njaka i Hrvata, a Republika Srpska bira Srbina).
Predsjedavaju�eg Vije�a ministara imenuje predsjedni�tvo, a odobrava Parlamentarna skup�tina. Predsjedavaju�i zatim imenuje ministre.
Parlamentarna skup�tina je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ima dva doma: Dom naroda i Predstavni�ki dom.
Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije tre�ine iz Federacije (5 Hrvata i 5 Bo�njaka) i jedna tre�ina iz Republike Srpske (5 Srba).
Predstavni�ki dom se sastoji od 42 �lana, od kojih se dvije tre�ine biraju u Federaciji, a jedna tre�ina u Republici Srpskoj.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najvi�a i kona�na instanca u pravnim pitanjima. Ima devet �lanova: �etiri se biraju iz Predstavni�kog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skup�tine Republike Srpske, a tri �lana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija s predsjedni�tvom.
Zemljopis
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je smje�tena na zapadnom Balkanu, a grani�i s Hrvatskom na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa Srbijom i Crnom Gorom na istoku.
Najve�i dio teritorija �ine planine i visoki kr�, pokriveni �umama i pa�njacima. Najvi�i vrh je Magli� (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoa�ka jezera ubrajaju se Kukavi�ko jezero, Bora�ko jezero, Modra�ko jezero itd. Bu�ko jezero je najve�e (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je Bosna (koja se nalazi isklju�ivo u BiH).
Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. lipa, javor, grab, bagrem, klen, u sredi�njem bukva, grab, javor, smreka, jasen itd., a u ju�nom dijelu postoji makija.
Lu�ki grad Neum u Hercegova�ko-neretvanskoj �upaniji je jedini izlaz na more.
Klima u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u sredi�njem planinska, dok je u ju�nom dijelu klima mediteranska. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smje�teni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smje�tena pokraj kr�kih polja. Najve�i gradovi BiH su Banja Luka, Zenica, Mostar, Sarajevo i Tuzla.
Povijesno-zemljopisne regije
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove pokrajine (neke se i preklapaju me�usobno):
Bosna (me�e joj �inu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
Bosanska Krajina (preklapa se s Turskom Hrvatskom, naziv je uveden u 19. stolje�u)
Cazinska Krajina (od Une na zapad)
Donji Kraji
Hercegovina (na sjeveru Zavr�je i Neretva, na istoku Crna Gora, na zapadu Zavr�je, na jugozapadu Sinjska i Imotska krajina, na jugu
Dubrova�ko podru�je)
Posavina
Semberija (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju Sava i Drina)
Turska Hrvatska (kraj zapadno od rijeke Vrbas, ju�no od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
Zavr�je (Tropolje: Livanjski, Duvanjski i Glamo�ki kraj)
�upanije (kantoni) Federacije Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 �upanija*:
Unsko-sanska
Posavska
Tuzlanska
Zeni�ko-dobojska
Bosansko-podrinjska
Sredi�nja Bosna
Hercegova�ko-neretvanska
Zapadnohercegova�ka
Sarajevska
Hercegbosanska
Vidi i: Popis gradova u Bosni i Hercegovini
Vidi i: Op�ine i naselja u Bosni i Hercegovini 1991.
Katoli�ka administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice:
1 Nadbiskupija:
Vrhbosanska nadbiskupija
3 Biskupije:
Mostarsko-Duvanjska biskupija
Banjolu�ka biskupija
Trebinjsko-Mrkanska biskupija
Na prostoru Bosne i Hercegovine tako�er se nalaze dvije franjeva�ke provincije:
Franjeva�ka provincija Bosna Srebrena
Hercegova�ka franjeva�ka provincija
Promet
Postoje cestovni, �eljezni�ki, rije�ni (rije�na luka Bosanski Brod) te zra�ni promet. U BiH cestovni promet je lo�e razvijen zbog nepristupa�nog reljefa u njezinom sredi�njem dijelu. Neke �eljezni�ke pruge napravljene su za vrijeme Austro-Ugarske, dok se danas koriste tek povremeno zbog toga �to su u ratu uni�tene. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci. Trenutno se gradi suvremena autocesta Koridor 5c.
Gospodarstvo
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Bosne i Hercegovine
Poslije Makedonije, Bosna i Hercegovina je bila najsiroma�nija republika u socijalisti�koj Jugoslaviji. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja uni�tile su bosanskohercegova�ko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.
Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila 1996.-'98., ali rast se znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine 1990. godine, a sveden je na jednu �etvrtinu prijeratnog (od 24.000 $ prije rata na 6.100 $ u 2003. godini).
Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 41%.
U Posavini se uzgajaju �itarice i industrijske biljke, a od doma�ih �ivotinja uglavnom perad i svinje. Na poljima koja su smje�tena kod Neretvinog donjeg toka, zahvaljuju�i toploj mediteranskoj klimi, uzgaja se vinova loza, razno povr�e i maslina, �ipak, klementine, mandarine, limun (dodu�e znatno manje od mandarina i klementina) te ostalo vo�e. U bre�uljkastom dijelu uzgajaju se �ljive, jabuke i sli�no vo�e, te povr�e. U gorsko-planinskom zavi�aju �esto se uzgaja tek malobrojno povr�e i vo�e, no sto�arstvo je veoma razvijeno.
U Zavidovi�ima se proizvodi namje�taj, a u Banja Luci i Prijedoru celuloza. U ni�im predjelima rastu hrast i bukva, a u vi�im jela, smreka te crni i bijeli bor. Najvi�e listopadne �ume ima Posavina.
U BiH postoje nalazi�ta kamene soli (Tuzla), gipsa (npr. Kupres, Fo�a, Jajce), �eljeza (npr. Vare�), boksita (u blizini �irokog Brijega, Jajca, �itluka i drugih gradova) itd.
Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U ve�e poznate planine ubrajaju se Igman, Vla�i�, Bjela�nica, Treskavica itd. Termalni izvori smje�teni su u Te�nju, Kiseljaku, Lakta�ima, Vi�egradu i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Me�ugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.
Stanovni�tvo
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Bosne i Hercegovine
Podrobniji �lanak o temi: Popis stanovni�tva u Bosni i Hercegovini 1991.
Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) Muslimani (kasnije pod imenom Bo�njaci), 1.366.104 (31.21%) Srba i 760.852 (17.38%) Hrvata, 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etni�ku: 88% Hrvata su katolici, 90% Bo�njaka su muslimani, a 99% Srba su pravoslavci. U Bosni i Hercegovini �ivjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljede�i: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, �esi - 590, Talijani - 732, �idovi - 426, Ma�ari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.
Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisu�a ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovni�tva se preselilo.
Prema podacima iz CIA fact book iz 2000. godine, BiH ima 4.025.000 stanovnika a etni�ki sastav je bio sljede�i - 48% Bo�njaci, 37.1% Srbi, 14.3% Hrvati i 0.6% ostali.
Podaci iz pro�lih popisa
1981. 4.124.256 stanovnika.
Etni�ki sastav: Muslimani 37.5 %, Srbi 32 %, Hrvati 20.4 % i drugi.
1971. 3.746.111 stanovnika.
Etni�ki sastav: Muslimani 39.6 %, Srbi 37.2 %, Hrvati 20.6 % i drugi.
1961. 3.277.948 stanovnika.
Etni�ki sastav: Srbi 42.9 %, Muslimani 25.7%, Hrvati 21.7 % i drugi.
1953. 2.847.790 stanovnika.
Etni�ki sastav: Srbi 44.4 %, Muslimani 31.3 %, Hrvati 23 % i drugi.
1948. 2.565.283 stanovnika.
Etni�ki sastav: Srbi 41.6 %, Muslimani 34.7 %, Hrvati 22.6 % i drugi. [1]
Etni�ke grupe
Podrobniji �lanak o temi: Etni�ke grupe Bosne i Hercegovine
Kultura
Podrobniji �lanak o temi: Kultura Bosne i Hercegovine
Nekada�nji rimski gradovi nalazili su se u Mogorjelu, Bigesti i Cimu, a danas postoje samo njihovi ostaci. U stare gradove ubrajaju se Bobovac, Vranduk i Srebrenik, a njihovi dijelovi su u Jajcu i Po�itelju. Ste�ci potje�u iz srednjeg vijeka, a najvi�e ih ima u Radimlji. Huma�ka je plo�a najstariji spomenik koji je napisan na hrvatskom jeziku u BiH, a napisan je na bosan�ici (sadr�i jo� i pet glagolji�nih slova).
Poznati slikari iz vremena poslije drugog svjetsko rata su: Virgilije Nevjesti�, Bekir Misirli�, Ljubo Lah, Meha Sefi�, Franjo Likar, Mersad Berber, Ibrahim Ljubovi�, D�evad Hozo, Affan Rami�, Safet Zec, Ismar Mujezinovi� i Mehmed Zaimovi�. Bosna i Hercegovina dala je i brone knji�evnika kao �to su npr. pjesnici Antun Branko �imi�, Aleksa �anti�, Jovan Du�i� i Mak Dizdar, te npr. pisci Ivo Andri�, Me�a Selimovi�, Semezdin Mehmedinovi�, Branko �opi�, Miljenko Jergovi�, Isak Samokovlija, Abdulah Sidran, Petar Ko�i�.
Filmska kultura
Neki od poznatih bosanskohercegova�ki filmski djelatnika su: Hajrudin Krvavac-�iba, Emir Kusturica (filmovima "Otac na slu�benom putu" i "Podzemlje" osvoji na filmskom festivalu u Cannesu Zlatnu palmu (Palme d'Or) 1985. i 1995.), Mirza Idrizovi�, Aleksandar Jev�evi�, Ivica Mati�, Danis Tanovi� (filmom "Ni�ija zemlja" osvojio Oscara ameri�ke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti u konkurenciji za najbolji strani film i nagradu Golden Globe 2001.g.), Ademir Kenovi�, Benjamin Filipovi�, Jasmin Dizdar, Pjer �alica, Jasmila �bani�, Dino Mustafi�, Sr�an Vuleti�, Aida Begi�.
Moderna glazba
Mnogi bosanskohercegova�ki izvo�a�i poznati su u regiji, kao �to su npr.: Dino Zoni�, Goran Bregovi�, Davorin Popovi�, Kemal Monteno, Zdravko �oli�, Edo Maajka, Frenkie, �ejla Sulejmanovski, Dino Merlin i Tomo Mili�evi�, a veliku popularnost su imali pop i rock sastavi npr. Bijelo Dugme, Indexi, Plavi Orkestar, Zabranjeno Pu�enje.
Sport
Bosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih sporta�a, od kojih su mnogi nastupali u mom�adim biv�e Jugoslavije. Najva�niji me�unarodni sportski doga�aj na prostoru BiH bile su 14. zimske olimpijske igre odr�an u Sarajevu od 7.-19. velja�e 1984.g. Neki od poznatih olimpijaca su:
Rim, 1960: Tomislav Knez i Velimir Sombolac (nogomet),
Tokio, 1964: Mirsad Fazlagi� (nogomet),
M�nchen, 1972.: Abaz Arslanagi�, Milorad Karali�, Neboj�a Popovi�, �or�e Lavrini�, Dobrivoje Sele� (rukomet)
Moskva, 1980.: Mirza Deliba�i� i Ratko Radovanovi� (ko�arka)
Los Angeles, 1984.: Zdravko Ra�enovi�, Zlatan Arnautovi� (rukomet) i Anto Josipovi� (boks).
Rukometni klub Borac iza Banja Luke osvojio je sedam prvenstava rukometa u Jugoslaviji, a 1979.g. bili su i Europski klupski prvaci u rukometu. Ko�arka�ki klub Bosna iz Sarajeva osvojio je Europsko klupsko prvenstvo u ko�arci 1979. �enski ko�arka�ki klub Jedinstvo Aida iz Tuzle osvojio je Europsko klupsko ko�arka�ko prvenstvo u Firenci. Karate klub Tuzla-Sinalco osvoji je �etiri Europska prvenstva u karateu i jedno svjetsko prvenstvo.
Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od bi�ih poznatih igra�a su Josip Katalinski, Du�an Bajevi�, Miroslav Bla�evi�, Ivica Osim, Safet Su�i�, i Mirsad Fazlagi�, a od dana�anji su: Edin D�eko, Zvjezdan Misimovi�, Vedad Ibi�evi�, Emir Spahi�, Asmir Begovi�, Miralem Pjani� i mnogi drugi.
SARAJEVO
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i njen najve�i urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sjedi�te Sarajevskog kantona, koje prema procjenama ima 429,672 stanovnika. Kroz grad proti�e rijeka Miljacka, a u neposrednoj blizini grada je i izvori�te rijeke Bosne, sa popularnim izleti�tem Sarajlija, Vrelom Bosne. Oko grada su olimpijske planine: Jahorina, Bjela�nica, Igman, Treskavica i Trebevi�, koji su posebno tokom zimskih mjeseci omiljena izleti�ta Sarajlija i turista iz cijeloga svijeta.
Grad Sarajevo sjedi�te je najve�e visoko�kolske ustanove u zemlji, Univerziteta Sarajevo, te niza drugih visoko�kolskih ustanova, �ime se svrstava u red najve�ih univerzitetskih centara u cijeloj regiji jugoisto�ne Evrope. Uz nekoliko nacionalnih i gradskih pozori�nih ku�a, muzeja i kulturnih institucija, Sarajevo je i va�no mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Svake je godine grad na rijeci Miljacki doma�in niza kulturnih festivala me�unarodnog karaktera, me�u kojima su najzna�ajniji: Sarajevski filmski festival (SFF), Sarajevski jazz festival, ljetni kulturni festival "Ba��ar�ijske no�i", teatarski festival novih produkcija "MESS", "Sarajevska zima" i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike. Urbanu sliku grada karakteriziraju brojni sakralni objekti, d�amije iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoli�ke i evangelisti�ke crkve, sinagoga i drugi kulturno-historijski spomenici. Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi s velikim, svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled, poznatije od nekih ve�ih svjetskih gradova. 1914. godine u Sarajevu su ubijeni austrougarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sophie, �ime je otpo�eo Prvi svjetski rat. Sedamdeset godina kasnije, 1984. godine u gradu se odr�avaju 14. Zimske olimpijske igre. Tokom ranih 1990-ih godina ime grada je �esto bilo na naslovnicama dnevnih novina u cijelome svijetu, jer se tu vodio jedan od najkrvavijih ratova u novijoj evropskoj historiji. Grad je 1.425 dana bio pod stalnom opsadom srpskih snaga. U napadima je 10.615 ljudi svih nacionalnosti izgubilo �ivot, od toga 1.601 dijete, a skoro 50.000 ih je bilo povrije�eno
Sarajevo se nalazi gotovo u samom geografskom sredi�tu Bosne i Hercegovine i zaprema povr�inu od 142 km�. Centralni dijelovi grada smje�teni su u kompozitnoj Sarajevskoj kotlini koja se pru�a od istoka prema zapadu i zavr�ava u Sarajevskom polju, a najstariji dijelovi grada (Vratnik, Bistrik, Hrid, Kova�i, Alifakovac) su na padinama okolnih bregova.
Kroz grad od istoka prema zapadu proti�e rijeka Miljacka, koja nastaje od nekoliko vrela u podno�ju planina Romanije i Jahorine. U zapadnom dijelu Sarajevskog polja, na podru�ju prigradskog naselja Ilid�a, izvire jedna od najve�ih rijeka u Bosni i Hercegovini, Bosna, koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podno�ju planine Igman, stvaraju�i jedinstven park prirode - Vrelo Bosne.
Centar grada Sarajeva le�i na nadmorskoj visini od 511 metara iznad povr�ine mora. Najni�u nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima naselje Ilid�a sa 498 m, dok vi�i dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: Grdonj i Hum na sjeveru, Borja na istoku i padine Trebevi�a na jugu, le�e na prosje�noj nadmorskoj visini od 900 metara. Grad okru�uju �umoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, �iji vrhovi prelaze 2000 metara visine: Bjela�nica (2067 m), Jahorina(1916 m), Igman, Treskavica i Trebevi� (1629 m).
Klima
Klima u Sarajevu je umjerena i blago kontinentalna. Prosje�na godi�nja temperatura iznosi 9,5 �C, a prosje�na koli�ina oborina je oko 900 mm. Najtopliji mjesec je august, a najhladniji januar. Najvi�e oborina je u septembru, dok je najmanje u martu. Najni�a zabilje�ena temperatura je -21,8 �C (24. januara 1963.), najvi�a 37,4 �C (24. jula 1987.).
Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
Najvi�a prosje�na temperatura 3 5 12 16 22 25 27 28 20 18 10 4
Najni�a prosje�na temperatura -3 -2 2 5 9 12 14 14 10 8 4 -1
Padavine 51,6 55,3 36,7 67,4 68,5 72 79 58,2 113,4 72,6 80,7 69,9
[poka�i] Dijagram temperatura u �C � padavine u mm � Izvor: msn Weather
52 3-3 55 5-2 37 122 67 165 69 229 72 2512 79 2714 58 2814 113 2010 73 188 81 104 70 4-1
Obronci obli�njih planina bogati su �umom. Crnogorica (jela, smr�a, ari� i bor) i bjelogorica (breza, topola i lijeska) se prepli�u i �ine prirodu u okolini grada neobi�no lijepom. 1939. godine botani�ar K. Mali osnovao je Botani�ki vrt na Trebevi�u, koji je u drugom svjetskom ratu u potpunosti uni�ten. 1948. godine na visini od 1530 m zasa�en je rasadnik, botani�ki arboretum �umarskog fakulteta. Zadnjim ratom najve�im dijelom je uni�ten �umski fond.
Historija
Glavni �lanak: Historija Sarajeva
Ste�ak, Zemaljski muzej Sarajevo
Ba��ar�ija
Sarajevo oko 1900. godine
Prvi tramvaj u Evropi, u Sarajevu, 1885. godine.
Sarajevo no�u
Pogled na �trosmajerovu ulicuHistorija prvih ljudskih naselja na podru�ju Sarajeva se�e do mla�eg kamenog doba. Nakon perioda neolita, ilirske i rimske vladavine, u 7. stolje�u ovdje se naseljavaju Slaveni. U povelji iz 13. stolje�a podru�je Sarajeva je dio bosanske samostalne dr�ave Vrhbosna. O ovom vremenu svjedo�e nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - ste�ci. Nedaleko od Sarajeva, u selu Hre�a prona�eno je 30 ste�aka. Najljep�i krase vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde Hodidjed, na obalama Miljacke nastaje grad Sarajevo. Osniva�em Sarajeva smatra se Isa-beg Ishakovi�, koji je 1462. izdao naredbu o formiranju grada, sagradio prvu d�amiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova. 1507. grad se prvi put pominje svojim dana�njim imenom (ime od Saraj-ovasi, �polje oko dvora�). Intenzivni razvoj zanatstva i trgovine brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu religija i kultura, trgova�kih puteva i putnika. U 16. vijeku to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgra�ene i neke kapitalne gra�evine koje i danas predstavljaju bisere arhitekture i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadu�bina vezira Gazi Husrev-bega otvorena i Visoka �kola Kur�umli-medresa, koja je podsje�ala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgra�ena Gazihusrev-begova d�amija najpoznatija je gra�evina starog Sarajeva i jedan od najve�ih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su Imaret, bezistani i hamami.Tih godina je izgra�ena i pravoslavna crkva.[1] �Zlatno doba� prekinut �e po�ar 1697., kada je austrijski princ Eugen von Savoyen sa samo 8500 vojnika u�ao u grad i do temelja ga zapalio. Od 1850. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije Osmanskog carstva. U grad se doseljavaju Jevreji Sefardi, poslije izgona iz �panije, grade sinagoge, a istovremeno nastaju pravoslavne, katoli�ke i evangelisti�ke crkve i katedrala. Sarajevo je na malom prostoru na�lo mjesta za sve �etiri velike svjetske religije, kulture i civilizacije. Dugotrajni su�ivot je stvorio posebnu kulturu i multinacionalni duh, koji je izdr�ao mnoge historijske izazove.
1878. dolaskom Austro-Ugarske uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar Kondominiuma. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i drugi, evropski izgled. Time Sarajevo jo� jednom potvr�uje da Evropi ne pripada samo prostorno i vremenski, nego i na civilizacijsko-kulturni na�in. Austro-ugarski period je vrijeme sna�nog prodiranja srednjoevropske kulture, na�ina privre�ivanja, obi�aja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne �kole zapadnog tipa i kulturne institucije oboga�uju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade Zemaljski muzej, gradska Vije�nica, Gimnazija, sud, zgrada Narodnog pozori�ta, po�ta, bolnica, tr�nica, banke, vile na Marijin dvoru i dr. Gradi se uskotra�na pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom �evropeizacije�, austrougarski carski �inovnici i vojnici crpe dotad malo kori�tena privredna i prirodna bogatstva Bosne.
Poslije Prvog svjetskog rata, koji je otpo�eo atentatom na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu, grad ulazi u sastav jugoslavenskih dr�avnih zajednica: Kraljevine SHS, a potom i Kraljevine Jugoslavije. Sarajevo je izlo�eno sna�nim uticajima Beograda, pa ipak ostaje uglavnom na margini interesa tada�njeg re�ima i dinastije Kara�or�evi�a. Arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, dru�tvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, izme�u dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje. Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i �trajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata od 1941. do 1945. grad je pripadao dijelu Nezavisne Dr�ave Hrvatske, nakon �ijeg sloma i kraja rata 1945.postaje upravni, kulturni i ekonomski centar SR Bosne i Hercegovine, jedne od ukupno �est republika SFR Jugoslavije. U gradu se razvija industrija, ekonomija, a �kolstvo i kultura �ine ga glavnim gradom. Osniva se Univerzitet, Akademija nauka i umjetnosti, brojni muzeji i galerije, nau�ne instituticije, radio-televizija. Broj stanovnika grada raste na vi�e od 500.000. Takvom kosmopolitskom i modernom gradu Olimpijski komitet povjerava organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara, koje su sa velikim uspjehom odr�ane 1984.
Dru�tvene i politi�ke promjene u tada�njoj Jugoslaviji dovele su do prvih politi�kih izbora 1992. na kojima je izabrano Predsjedni�tvo BiH. Predsjednik predsjedni�tva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi�, raspisao je gra�anski referendum o samostalnosti BiH. To je dovelo do stvaranja nezavisne i suverene dr�ave Bosne i Hercegovine. Neslaganjem vojnog vrha JNA i �etvero�lanog Predsjedni�tva SFRJ s ve�inskom odlukom naroda BiH, dolazi do izbijanja me�unacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i agresije na Bosnu i Hercegovinu, a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Vojna agresija JNA i srpskih vojnih formacija, kasnije Hrvatske vojske i hrvatskih vojnih formacija, imala je za cilj uni�tavanje visokih civilizacijskih vrijednosti i tekovina multikulturalnog dru�tva, koje su na ovom prostoru stvarane vijekovima, te istrjebljenje svih onih naroda koji nisu odgovarali u mononacionalnu kompoziciju velikodr�avnih projekata. Sam grad Sarajevo, bio je pod fizi�kom blokadom gotovo 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom velikosrpskih snaga ubijeno je 10.615 ljudi, me�u kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska Vije�nica u kojoj je bila smje�tena Narodna i Univerzitetska biblioteka, a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su o�te�eni.
Sarajevo je ipak sa�uvalo one civilizacijske vrijednosti koje su ga �inile jedinstvenim kosmopolitskim centrom. Posebno mjesto u gradu Sarajevu zauzima i �ehidsko mezarje Kova�i, mjesto na kojem su ukopani mnogi sinovi grada. Na mezarju Kova�i, me�u ostalim �ehidima je ukopan i prvi predsjednik nezavisne i suverene BiH Alija Izetbegovi�, po svojoj �elji, sa ostalim borcima Armije BiH.
Politika
Glavni �lanak: Politi�ka organizacija Sarajeva
Polo�aj grada (narand�asto) unutar kantona SarajevoGrad Sarajevo se sastoji od �etiri gradske op�ine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, a zajedno sa susjednim op�inama �ini Kanton Sarajevo, koji je u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.
Grad Sarajevo prije agresije na Bosnu i Hercegovinu �inilo je deset op�ina: Centar, Had�i�i, Ilid�a, Ilija�, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Stari Grad, Trnovo i Vogo��a.
Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i reintengracije pojedinih naselja, nastaje Kanton Sarajevo, unutar kog se formira Grad Sarajevo od �etiri op�ine.
Sa druge strane ve�ina teritorije op�ina Pale i Trnovo, te neka naselja koja su ostala u Republici Srpskoj kao Kasindo, Lukavica, Hre�a itd. �ine grad Isto�no Sarajevo. Isto�no Sarajevo se do odluke Ustavnog suda o neustavnosti naziva zvalo Srpsko Sarajevo. Zvani�no Isto�no Sarajevo �ine: Isto�ni Stari Grad, Isto�na Ilid�a, Isto�no Novo Sarajevo, Pale, Trnovo RS i Sokolac.
Stanovni�tvo
Pogled na Sarajevo Glavni �lanak: Demografija Sarajeva
Broj stanovnika u Sarajevu se vidljivo pove�ava; 1910. godine Sarajevo je imalo 57.040 stanovnika, 1931. godine 78.180, a 1961. 143.120 stanovnika, naprema 401.118 stanovnika u decembru 2002. godine. [2]
Po posljednjem slu�benom popisu stanovni�tva iz 1991. godine, Grad Sarajevo (podru�je svih deset op�ina) imalo je 527.049 stanovnika.
Etni�ka grupa Stanovnika
Bo�njaci 259 470 (49,23%)
Srbi 157 143 (29,81%)
Hrvati 34 873 (6,61%)
Jugoslaveni 56 470 (10,71%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato 19 093 (3,62%)
Naseljeno mjesto Sarajevo, imalo je po istom popisu 416.497 stanovnika. Ostalih 110.552 stanovnika �ivjelo je u 335 naseljenih mjesta, u 10 op�ina.
Religija
Konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, a zbog njene raznolikosti grad se nerijetko poredi sa Jerusalemom. Sarajevo je sjedi�te Reisu-l-uleme, poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini, sjedi�te dabrobosanske Mitropolije pravoslavne crkve te sjedi�te Vrhbosanske nadbiskupije Rimokatoli�ke crkve u Bosni i Hercegovini.
Careva d�amija
Srpska saborna crkva
Katedrala
Sinagoga
Urbanu sliku grada krase sakralni objekti �etiri svjetske konfesije. Brojne d�amije, crkve, katedrala, sinagoga, te ostali zna�ajni vjerski objekti nalaze se u samom centru grada Sarajeva, smje�teni tek stotinjak metara jedni od drugih.
Ekonomija
Glavni �lanak: Ekonomija Sarajeva
Holiday Inn, Sarajevo, 1983, arhitekta Ivan �traus. Karakteristi�na boja i lokacija je zgradu u�inila vrlo va�nom.Nakon decenija komunizma i godina rata, ekonomija Sarajeva je postala predmet rekonstrukcije i rehabilitacije. [3] Me�u brojnim ekonomskim znakovima, 1997. godine je otvorena Centralna banka Bosne i Hercegovine i 2002. je po�ela sa radom Sarajevska berza. Velika gradska baza proizvodnje, administracije i turizma, kombinirana sa velikim informalnim tr�i�tem,[4] �ini grad najve�im ekonomskim regionom Bosne i Hercegovine.
Iako je Sarajevo imalo razvijenu industriju tokom perioda komunizma, samo je nekolicini preduze�a izvr�ila uspje�nu tranziciju na kapitalisti�ku ekonomiju. Sarajevska industrija sada uklju�uje industriju duhanskih proizvoda, namje�taja, automobila i komunikacijske opreme. Kompanije smje�tene u Sarajevu su B&H Airlines (prija�ni Air Bosna), BH Telecom, Bosmalov gradski centar, Bosnalijek, Energopetrol, Fabrika duhana Sarajevo i Sarajevska pivara.
Sarajevo ima jaku turisti�ku ponudu i Lonely Planet je gradu dao 43. mjesto na listi najposje�enijih gradova u svijetu u 2006. godini. [5] Sportski turizam koristi skija�ke terene olimpijskih igara iz 1984, na obli�njim planinama Bjela�nici, Igmanu, Jahorini i Treskavici. 600 godina historije Sarajeva �ini turisti�ku ponudu zanimljivom. Sarajevo je uslu�ivalo putnike tokom vijekova i predstavljalo va�an trgovinski centar kako tokom Osmanskog carstva i perioda Austro-Ugarske vlasti, tako i u svojoj novijoj historiji.
Komunikacije i mediji
Sjedi�te sarajevskih dnevnih novina Glavni �lanak: Komunikacije i mediji u Sarajevu
Kao glavni i najve�i grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo je medijski centar u zemlji. Ve�ina komunikacijskih i medijskih infrastruktura je uni�tena tokom rata, ali rekonstrukcija koju je vodio visoki predstavnik Bosne i Hercegovine je pomogla modernizaciji medija. [6] Internet je ponovo postao dostupan u gradu 1995.[7]
Oslobo�enje, osnovano 1943, su najstarije sarajevske dnevne novine i jedine koje su pre�ivjele rat. Ipak, iako kvalitetno iznad, tira�em su ove novine iza Dnevnog Avaza, osnovanog 1995. i Jutarnjih novina. [8] U druge lokalne periodi�ne novine spadaju novine Hrvatska rije� na hrvatskom jeziku i magazin Start, kao i sedmi�ne novine Slobodna Bosna i BH dani.
Bosanskohercegova�ka televizija je dr�avna TV stanica, jedna od tri u Bosni i Hercegovini. Druge stanice u gradu su NRTV "Studio 99", NTV Hayat, Open Broadcast Network, TV Kantona Sarajevo i TV Alfa. Postoje nezavisne, privatne i institucionalne radio stanice, poput Radija M, RSG, eFM studentskog radija, Radija 202 (do prve polovine 2010.) i Radija BIR. Pored ovih, i Radio Slobodna Evropa, kao i nekoliko ameri�kih i zapadno-evropskih stanica.
Prijevoz
Sarajevo je prvi grad u Evropi sa cjelodnevnom tramvajskom linijomSarajevo je sredi�te cestovnog prometa u BiH. Sedam magistralnih puteva povezuje grad sa ostalim dijelovima zemlje. Na sjever M5 u pravcu Travnika, Banja Luke i Biha�a, M17 ka Zenici i Doboju, kao i M18 prema Tuzli, na istok vode M5 prema Vi�egradu i Gora�du, kao i M19 ka Zvorniku. Na jug vodi M18 preko Fo�e za Dubrovnik, a na zapad M17 u pravcu Mostara. Od 2003. Sarajevo je povezano autoputom A1, sa mjestima Ilija�, Visoko i Kakanj. Planirani evropski autoput, koridor 5C, prolazi kraj Sarajeva, povezivaju�i ga sa Budimpe�tom na sjeveru i sa Plo�ama na jugu. [9]
Polo�aj Sarajeva, uske gradske ulice i nedostatak parkinga ograni�avaju automobilski promet u gradu. U vrijeme Olimpijskih igara, grad je dobio dio zaobilaznice, �to je djelomice olak�alo prometnu situaciju, no 2,6 km i dva tunela koja su trebala povezati naselja Ciglane i Pofali�i, zbog nedostatka novca, jo� nisu u potpunosti zavr�eni. Sam centar grada pretvoren je '70.tih godina u pje�a�ku zonu. Dvije glavne ulice u gradu su Titova i Zmaja od Bosne. Elektri�ni tramvaji sa sedam tramvajskih linija, koji su u slu�bi od 1885, su najstarija vrsta javnog prijevoza u gradu. [10] Naselja Dobrinja i Vogo��a od 80.tih godina povezana su sa centrom grada trolejbuskim linijama. Za vrijeme rata prekinuta trolejbuska veza sa Vogo��om je u obnovi. Danas u gradu postoji pet trolejbuskih, te mnogo autobuskih linija, koje autobusima i za Sarajevo specifi�nim minibusima (kombibus), strme i te�ko dostupne dijelove grada povezuju sa centrom. Javni gradski prijevoz nudi firma JKP GRAS Sarajevo.
Glavna �eljezni�ka stanica u Sarajevu se nalazi u sjevernom dijelu grada. Grad je dnevno �eljeznicom povezan sa Zagrebom, Beogradom i Plo�ama, a od 2002. ponovo sa Budimpe�tom. Dobro razgranatom autobuskom mre�om, Sarajevo je dostupno iz bilo kojeg pravca.
Me�unarodni Aerodrom Sarajevo (SJJ) smje�ten je desetak kilometara jugozapadno od centra grada, u naselju Butmir. Otvoren je 1969. i sa 2.600 m dugom pistom povezuje Sarajevo sa evropskim gradovima. Tokom rata aerodrom se koristio za letove UN-a i transport humanitarne pomo�i. Od Dejtonskog sporazuma iz 1996. godine, aerodrom je otvoren za putni�ke letove avionskih kompanija B&H Airlines, Austrian Airlines, Alitalia, Lufthansa, Jat Airways, Croatia Airlines i drugih. U 2004., 397,000 putnika je pro�lo kroz sarajevski aerodrom, za razliku od samo 25,000 iz 1996. godine. [11]
Obrazovanje
Zgrada Univerziteta u Sarajevu
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Glavni �lanak: Obrazovanje u Sarajevu
Broj studenata u Sarajevu 2000. godineU Sarajevu su, po podatcima iz 2000. godine, u sklopu Javne ustanove �Djeca Sarajeva�, 25 vrti�a u kojima boravi 2090 djece. U 46 osnovnih �kola od 1. do 9. razreda je 16036 u�enika. U gradu su 33 srednje �kole sa 19457 u�enika. Sarajevski univerzitet osnovan je '40.tih godina i �ine ga 18 fakulteta, 3 teolo�ka fakulteta, 3 akademije i 2 visoke �kole [12]. Tokom rata 1993. izgorjela je Nacionalna i Univerzitetska biblioteka, sa najve�om literarnom zbirkom jugoisto�ne Evrope.
Kultura
Glavni �lanak: Kultura u Sarajevu
Sarajevo je kroz historiju bilo sredi�te mnogih razli�itih religija i etni�kih grupa. Grad je bogat muzejima: Muzej Sarajeva, Ars Aevi muzej umjetnosti, Zemaljski muzej, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Olimpijski muzej, Brusa bezistan, Muzej Sarajevo 1878.-1918., Muzej Jevreja BiH i Muzej literature i teatralne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Galerije Sarajeva su: Umjetni�ka galerija BiH, Collegium Artisticum, Mak, Roman Petrovi�, 10m�, Novi hram, Atelje-zbirka Safet Zec, Galerija Mersada Berbera 'E&A', Paleta, Galerija Sveti Anto, Boris Smoje, Mala galerija, Galerija Kico� i dr. U gradu je tako�er smje�teno Narodno pozori�te, osnovano 1919, kao i Kamerni teatar 55, Pozori�te mladih i Sarajevski ratni teatar SARTR. Druge kulturne institucije uklju�uju Sarajevski kulturni centar, Sarajevsku biblioteku, Umjetni�ku galeriju BiH i Bo�nja�ki institut.
Ratna uni�tavanja, [13] kao i rekonstrukcija, brojnih uni�tenih kulturnih i vjerskih objekata, kao �to su Gazi Husrev-begova biblioteka, Nacionalna biblioteka, Orijentalni institut i Muzej olimpijskih igara 1984, doveli su do dono�enja zakona o za�titi kulture i kulturnih institucija.
Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac Ivo Andri� je dio svog �ivota proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i knji�evnici Silvije Strahimir Kranj�evi�, Isak Samokovlija, Mak Dizdar, Du�ko Trifunovi�, slikari Mersad Berber, Safet Zec, kao i re�iser Oskarovac Danis Tanovi�. Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju Vladimir Prelog ro�en je u Sarajevu, kao i re�iseri Jasmila �bani�, Benjamin Filipovi�, Pjer �alica, Ademir Kenovi� i Emir Kusturica.
Sarajevo Film Festival, pokrenut 1995, je postao premijerni filmski festival na Balkanu. Sarajevska zima, Sarajevski jazz festival su poznati, kao i Ba��ar�ijske no�i, ljetni kulturni, muzi�ki i plesni doga�aj.
Sarajevska muzi�ka scena se razvila u gradu izme�u 1961 i 1991. Ova vrsta muzike je po�ela sa grupama poput Indexa, Bijelog dugmeta i pjeva�a i tekstopisca Jadranke Stojakovi� i Kemala Montena. Nastavila je u 1980im, sa SCH, Plavim orkestrom, Zabranjenim pu�enjem, Valentinom i Crvenom jabukom. Nakon rata, irska rock grupa U2 je bila prva strana grupa koji je odr�ala koncert u gradu.
Sport
Vu�ko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984.godineNajpopularniji sportovi su nogomet, ko�arka i rukomet. Sportski �ivot se prvenstveno odvija kroz dva sportska dru�tva, SD �eljezni�ar i SD Bosna. Oba sportska dru�tva imaju sportske sekcije u vi�e sportskih grana. Me�u velikim brojem sportskih kolektiva u gradu se isti�u nogometni klubovi �eljezni�ar i Sarajevo, rukometni klubovi �eljezni�ar i Bosna, mu�ki ko�arka�ki klub Bosna, evropski prvak 1979. i �enski rukometni klub �eljezni�ar.
Grad je bio doma�in Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Znamenitosti grada
Begova d�amija 1900.godine
Svrzina ku�a
Latinska �uprija
Muzi�ki paviljon
Unisovi tornjeviSarajevo se mo�e pohvaliti dobro o�uvanim starim trgova�kim dijelom grada, Ba��ar�ijom, koja je nastala u periodu osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske arhitekture, me�u kojima su brojne potkupolne d�amije, te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: konaka, hanova i bezistana. Nakon barbarskih razaranja tokom proteklog rata Ba��ar�ija je ponovo obnovljena na op�u radost Sarajlija i njihovih gostiju.
Osmanski period
Ba��ar�ijska d�amija, 1516.
Gazi Husrev-begova d�amija, 1531.
Kur�umli medresa, 1537/38
Gazi Husrev-begov bezistan, 1540.
Bijela tabija, oko 1550.
Alipa�ina d�amija, 1560/61.
Ferhadija d�amija (Sarajevo), 1561/62.
Kozja �uprija, prva polovina 16. stolje�a
Brusa bezistan, 1561.
Careva d�amija, 1566.
Stari jevrejski hram, 1580/81., dana�nji oblik 1821.
Mori�a han, kraj 16. stolje�a
Sahat-kula Gazi Husrev-begove d�amije, kraj 16. stolje�a
Stara pravoslavna crkva, 1539.
Kapi kula na Plo�i, po�etak 18. stolje�a
Vi�egradska kapi kula, po�etak 18. stolje�a
Sebilj, gradska fontana, 1754. dana�nji oblik 1891.
Latinska �uprija, biv�i Principov most, 1789.
Turbe sedam bra�e, 1815.
Svrzina ku�a, tradicionalna bosanska gradska ku�a, 1832.
Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku, 1854/56.
Saborna crkva presvete Bogorodice, 1863/72.
Konak na Bistriku, 1867/69.
Austro-ugarski period
Dom Armije, 1880/81.
Hotel "Evropa", 1880/81.
Despi�a ku�a, tradicionalna gradska ku�a bosanske srpske porodice, 1881.
Katedrala Srca Isusova, 1884/89
Predsjedni�tvo BiH , 1885.
�umurija, most, 1886.
Palata Marijin dvor 1885/95 i 1897
�obanija most, most, 1888.
Skenderija, most, 1893.
Careva �uprija, 1897.
Fakultet islamskih nauka, 1887/89
Vije�nica, kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96.
Inat ku�a, kraj 19. stolje�a
Gradska tr�nica Markale, 1894.
Narodno pozori�te, 1897/98
Sarajevska pivara, 1898.
Drvenija, most, 1899.
Akademija likovnih umjetnosti, biv�a Evangelisti�ka crkva, 1898/99.
Crkva Sv. �irila i Metoda, kraj 19. stolje�a
A�kena�ka sinagoga u Sarajevu, 1902.
Crkva Kraljice Sv. krunice, na Banjskom brijegu 1910/1911.
Franjeva�ka crkva Sv. Ante Padovanskog, 1912/14
Umjetni�ka galerija Bosne i Hercegovine, 1912.
Zgrada OSCE biv�a Austrougarska banka, 1912.
Rektorat Univerziteta 1912/14.
Zgrada "Napretka" 1912/13.
Zemaljski muzej, 1913.
Zgrada glavne po�te, 1913.
Jajce kasarna, 1913/14.
Muzi�ki paviljon, 1913.
Moderni period
Centralna banka BiH, 1929.
Crkva Svetog preobra�enja, 1939.
Crkva Svetog Josipa, 1940.
Higijenski zavod, 1950.
Pozori�te lutaka, 1950.
Historijski muzej, 1958.
Skenderija, sportski i kulturni centar, 1969.
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine 1974 i 1983
Elektroprivreda BiH, upravna zgrada, 1978.
Zgrada "Oslobo�enja", 1981/82.
Hotel "Holiday Inn", 1983.
Zetra gradska dvorana, 1983.
UNIS-ovi tornjevi, 1986.
Bo�nja�ki institut, 2001.
Avaz Business Center, 2005.
Bosmal City Centar, 2006.
Avaz Twist Tower, 2008
Poznate osobe
Abdulah Sidran, knji�evnik;
Ademir Kenovi�, filmski re�iser;
Aleksandar Hemon, knji�evnik;
Asim Ferhatovi�, nogometa�;
Alen �koro, nogometa�;
Benjamin Filipovi�, re�iser;
Boris Nem�i�, poduzetnik, Austrija;
Boris Novkovi�, pjeva�;
Boris Tadi�, predsjednik Srbije;
Branko Crvenkovski, predsjednik Makedonije;
David Elazar, zapovjednik general�taba izraelske vojske;
Davorin Popovi�, pjeva�;
�or�e Novkovi�, kompozitor;
D�emaludin Mu�ovi�, nogometni igra� i trener;
Edin Dervi�halidovi�, pjeva�;
Emir Kusturica, filmski re�iser;
Goran Bregovi�, muzi�ar;
Hajrudin Vare�anovi�, pjeva�;
Hans Fronius, slikar i ilustrator, Austrija;
Ivica Osim, nogometni igra� i trener;
Jadranka Stojakovi�, pjeva�ica i autorica;
Jasna Dikli�, glumica;
Jasmila �bani�, filmska re�iserka;
Kemal Monteno, pjeva�;
Mario Stani�, nogometa�;
Marko Pe�i�, ko�arka�;
Momo Kapor, knji�evnik;
Miljenko Jergovi�, knji�evnik;
Nenad Kecmanovi�, politolog;
Pjer �alica, re�iser;
Predrag Danilovi�, ko�arka�;
Predrag Pa�i�, nogometa�;
Staka Skenderova, spisateljica;
Stjepan Kljuji�, politi�ar;
Vladimir Prelog, hemi�ar;
Zdravko �oli�, pjeva�;
Zlatan Filipovi�, likovni umjetnik;
�eljko Bebek, pjeva�;
Gradovi partneri
Tirana
Tlemcen
Baku
Zagreb
Tianjin
Friedrichshafen
Magdeburg
Wolfsburg
Dayton
Serre-Chevalier
Coventry
Ferrara
Napulj
Prato
Venecija
Calgary
Kuwait
Tripoli
Innsbruck
Stockholm
Barcelona
Madrid
Ankara
Bursa
Istanbul
- 14:33 -
HRVATSKA (ZAGREB)
Hrvatska (slu�beni naziv: Republika Hrvatska) je europska dr�ava, zemljopisno smje�tena na prijelazu iz Srednje u Jugoisto�nu Europu. Hrvatska grani�i na sjeveru sa Slovenijom i Ma�arskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najzna�ajniji kulturolo�ki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
Prema popisu iz 2001. godine Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika.[1] Hrvati �ine 89,6% stanovni�tva, a najzna�ajnija nacionalna manjina su Srbi koji �ine 4,5% stanovni�tva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina �ini manje od 0,5% stanovni�tva.[2] Kopnena povr�ina iznosi 56.542 km�, a povr�ina teritorijalnog mora 31.067 km� �to Hrvatsku svrstava me�u srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i politi�ko sredi�te zemlje.
Prema politi�kom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. �lanica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[3][4] Hrvatska je �lanica Vije�a Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora. Od 2004. kandidat je za ulazak u Europsku uniju.
Svetac za�titnik hrvatskoga naroda je sveti Josip.
Kameno doba
Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazi�ta �ovjeka kamenog doba. U pe�ini �andalja I. u blizini Pule prona�eni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izra�eni su od kamena, a obra�eni okresivanjem. Najva�nije nalazi�te otkrio je Dragutin Gorjanovi� Kramberger 1899. godine u spilji na Hu�njakovom brdu kraj Krapine gdje je na�ao ostatke neandertalskog �ovjeka i njegovog oru�a. Nalazi�ta krapinskog pra�ovjeka jedno je od najva�nijih u Europi. �ivio je oko 130 tisu�a godina prije Krista.
Ljudi mla�eg kamenog doba na prostoru Hrvatske su �ivjeli u plodnim nizinama rijeka i uz Jadransko more. Prema prostoru najva�nijih nalazi�ta razlikujemo �etiri kulture. Star�eva�ka kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i sto�ari koji su �ivjeli u sojenicama i proizvodili keramiku koju su bojali crvenom bojom. Sopotska kultura prostirala se na prostoru Slavonije. Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana. Hvarska kultura se prostirala ju�nim dalmatinskim otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno sme�e boje ukra�enima otiscima �koljaka, morskim pu�eva i zarezima u�injenim o�trim predmetima.
Metalno doba
Vu�edolska golubicaNa prijelazu iz mla�eg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala se Vu�edolska kultura. Na prostoru kraj Dunava prona�ena su ku�e pravokutnog oblika, oru�je od gla�anog kamena te kalupi za lijevanje barenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom Vu�edolska golubica. Najva�nija kultura ranog bron�anog doba na tlu kontinentalne Hrvatske je vinkova�ka kultura, a na tlu ju�ne Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na razli�it na�in i u razli�itom obimu nastavljaju tradiciju vu�edolske kulture. Ostala va�nija nalazi�ta su Nezakcij u Istri, Donja Dolina na Savi i Ripa� na Uni. U kasnom bron�anom dobu pro�irila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa �arama, nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazi�tima kraj Virovitice, Zagreba i Velike Gorice.
U �eljeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. Keltski narodi pojavili su se u IV. stolje�u prije Krista, a �ivjeli su na podru�ju sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli lon�arsko kolo i umije�e kovanja novca. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba spomenuti Skordiske i Tauriske. Iliri su �ivjeli na prostoru ju�no od Save, a najva�niji narodi su Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umije�u. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze la�e kojima su plovili zvale su se lembi. Rimljani su po liburnskome uzoru izgra�ivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.
Grci, Iliri i Rimljani
Grci svoje kolonije na isto�nim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stolje�a prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na Kor�uli koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. Siraku�ki tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku Visu. U blizini Lumbarde na Kor�uli je osnovana kolonija o �ijem osnivanju svjedo�i zapis Lumbardska psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u Starom Gradu na Hvaru, a va�ne kolonije su i Tragurij u Trogiru i Epetij u Stobre�u. Izme�u kolonija i mati�nog polisa razvijale su se sna�ne kulturne i trgova�ke veze.
Amfiteatar u PuliGusarenje ilirskih naroda dovelo ih je u sukob s Rimljanima koji su od kraljice Teute tra�ili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokre�u tri ilirska rata kojima uni�tavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vla��u. Kona�no osvajanje zavr�eno tek po�etkom prvog stolje�a.
Tada je uspostavljena granica na Dunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije Panoniju i Dalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog polo�aja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u va�nije pokrajine Carstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su Salona, sjedi�te rimskog namjesnika i gospodarsko sredi�te, Narona kao trgova�ko i lu�ko sredi�te te Jadera i Pola. U Panonija najva�nije su bile Siscija i Sirmij. Jedan od najva�nijih rimskih spomenika uop�e je pala�a cara Dioklecijana podignuta nedaleko Salone. Pulski amfiteatar bio je jedan od najve�ih u Carstvu.
Dolazak Hrvata
Podrobniji �lanak o temi: Srednjovjekovna hrvatska dr�ava
Oton Ivekovi�, Dolazak HrvataHrvati su narod koji je doselio u podru�je dana�nje Hrvatske tijekom sedmog stolje�a. Pitanje etnogeneze Hrvata je jo� otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su slavenska, iranska i gotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili Avare i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se izme�u rijeke Drave i obala Jadranskog mora. Starosjedila�ko romansko stanovni�tvo preseljava u priobalne utvr�ene gradove pod bizantskom vla��u i u nepristupa�ne planinke krajeve Dinarida. To stanovni�tvo �e se tijekom stolje�a pojaviti u nizinama pod imenom Vlasi. Kad su do�li u novu domovinu Hrvati su bili mnogobo�ci. U dodiru s kr��anskim starosjediocima polako prihva�aju kr��anstvo. Ulogu u pokr�tavanju imali su bizantski i frana�ki misionari te benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.
Na podru�ju Hrvatske Slaveni organiziraju nekoliko malih dr�avnih zajednica - sklavinija, od kojih su najva�nije kne�evina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz 852. sebe naziva milo��u Bo�jom knez Hrvata je Trpimir osniva� narodne dinastije Trpimirovi�a. Knez Branimir o svom dolasku na vlast u pismu obavje�tava papu Ivana VIII. U uzvratnom pismu papa obavje�tava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i dr�avu, �to je ustvari prvo me�unarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz �opota kraj Benkovca spominje Branimira kao kneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.
Hrvatsko kraljevstvo
Podrobniji �lanak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo
Kralj TomislavNakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovi�a oko 925. godine. Tomislav, koji je vojno porazio Ma�are i kao bizantski saveznik potukao bugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dr�avu znatne veli�ine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji su o�ito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna mo� u X. stolje�u zasigurno bila velika. Stjepan Dr�islav postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom kralj Hrvatske i Dalmacije.
Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima Petrom Kre�imirom IV. (1058. - 1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075. - 1089.). Petar Kre�imir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, Slavoniju te pripojio Neretvansku kne�evinu i dijelove Bosne. Zvonimir je od legata tada�njeg pape Grgura VII. Gebizona 1075. u crkvi u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potje�e Ba��anska plo�a prvi dokument zapisan na hrvatskom jeziku na glagoljici.
Personalna unija s Ugarskom
Podrobniji �lanak o temi: Hrvatska u personalnoj uniji s Ma�arskom
Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja Kolomana Arpadovi�a za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do 1918. godine. Takvu vrstu dr�avne zajednice nazivamo personalna unija. Kralj Ladislav je 1094. godine osnovao biskupiju u Zagrebu, a prvi biskup je bio �e�ki redovnik Duh. Tijekom stolje�a vode se obrambeni ratovi s Venecijom koja poku�ava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomo� kri�arske vojske 1202. osvojen je Zadar. Slabljenjem sredi�nje kraljeve vlasti, kralj Andrija II. prisiljen je 1222. sazvati dr�avni sabor i donijeti Zlatnu bulu, dokument kojim ograni�ava svoju vlast u korist plemstva. Zapo�inje uspon velika�kih obitelji od kojih su najva�niji Frankapani i �ubi�i. Vrhunac mo�i �ubi�i do�ivljvaju oko 1300. kada Pavao I. nosi naslov ban Hrvata i gospodar Bosne.
Vinodolski zakonik iz 1288. je najstariji sa�uvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je Gradec kraj biskupskog Zagreba. Krunidbom Karla Roberta na prijestolje stupa nova dinastija An�uvinaca. Ludovik I. uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem mo�i velika�a i provo�enjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U savezni�tvu s Genovom pora�ena je Mleta�ka Republika te se mirom u Zadru 1358. mleta�ki du�d odri�e svakog prava na Dalmaciju. Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo po�inje nazivati Republikom. U dinasti�kim borbama na prijestolje dolazi �igmund Luksembur�ki. Godine 1409. drugi pretendent na prijestolje Ladislav Napuljski prodaje mleta�kom du�du svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.
Ratovi s Osmanlijama
Podrobniji �lanak o temi: Hrvatske zemlje pod osmanskom vla��u
Petar Berislavi�Tijekom �igmundove vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti osmanska opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon �igmundove smrti pokazuje neuspje�nim. Padom Bosne 1463. pod Osmansku vlast Matija Korvin osniva Srebreni�ku i Jaja�ku Banovinu. Osmanlije su 1493. te�ko porazile hrvatsku plemi�ku vojsku na Krbavskom polju. Hrvatski ban i biskup Petar Berislavi� uspje�no brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njema�kom dr�avnom saboru u N�rnbergu poziva na pomo� Hrvatskoj nazivaju�i je �titom kr��anstva. Bernardinov sin Krsto spada me�u najzna�ajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovo�e. Porazom na Moha�kom polju 1526. od osmanskog sultana Sulejmana ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska dr�ava.
Habsbur�ka Monarhija
Podrobniji �lanak o temi: Hrvatska pod Habsburzima
Nikola �ubi� ZrinskiNa saboru u Cetingradu 1527. hrvatsko je plemstvo izabralo Ferdinanda Habsbur�kog za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska u�la u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je �uvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Juna�tvom se proslavio Nikola Juri�i� koji je obranio Kiseg od premo�ne osmanske vojske i tako obranio Be� od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Be� 1566. godine predvo�eni Sulejmanom Veli�anstvenim i velikim vezirom Mehmed-pa�om Sokolovi�em. U bitci kod Sigeta nakon juna�kog otpora, brane�i grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola �ubi� Zrinski jedan od najve�ih velikana u hrvatskoj povijesti. Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine 1592. pada va�na utvrda Biha�, a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogo�ene sna�nim iseljavanjem stanovni�tva. Godine 1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni Hrvatski sabor.
Osmanlije 1593. do�ivljavaju poraz u bitci kod Siska. Osniva se Vojna Krajina, sustav obrambenih utvrda pod zapovjedni�tvom Dvorskog ratnog vije�a. Najva�nija utvrda je Karlovac. Na opusto�enu zemlju naseljava se vla�ko stanovni�tvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji Zrinski i Frankopani nazivaju se skrbnicima i za�titnicima Hrvatske. Nikola Zrinski pali veliki most kod Osijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili �panjolski kralj Filip IV. i francuski kralj Luj XIV. Nezadovoljni centralisti�kom politikom be�kog dvora hrvatski i ugarski plemi�i pru�aju otpor �ele�i samo otjerati Osmanlije uz pomo� zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vo�e pobune Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Be�kom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine. Time je skr�en otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana do�li su pod vlast Dvorske komore.
Na osvojenim podru�jima provodi se islamizacija iako Osmanlije prihva�aju �injenicu da dio pokorenih naroda pripada kr��anskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili prema pravoslavnim crkvama nego prema katolicima budu�i da je Katoli�ka crkva �esto poticala zapadne dr�ave protiv Osmanlija. Jedino su franjevci mogli slobodno djelovati na podru�ju Osmanskog Carstva. Kr��ani su morali pla�ati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pru�aju hajduci i uskoci.
Dubrova�ke zidineJedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je Dubrova�ka Republika koja je s 200 brodova imala jednu od najve�ih trgova�kih mornarica u Europi. Isusovac Bartol Ka�i� pi�e 1604. prvu gramatiku hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju 1607. gimnaziju u Zagrebu. Kralj Leopold I. dodijelio joj je naslov akademije �ime je osnovano Sveu�ili�te u Zagrebu, najstarije sveu�ili�te s neprekinutim djelovanjem u Jugoisto�noj Europi. Najva�niji hrvatski barokni knji�evnik Ivan Gunduli� djeluje u Dubrovniku, a povjesni�ar Ivan Lu�i� spada u sam vrh europske povjesne znanosti sedamnaestog stolje�a.
Osloba�anje Hrvatske
Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Be�a 1683. organizira se Sveta liga, savez Habsbur�ke Monarhije, Mleta�ke Republike i Poljske. Osloba�anje Slavonije organizira franjevac Luka Ibri�imovi�, a u Lici otpor organizira Marko Mesi�. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. velik dio hrvatskog prostora je oslobo�en vlasti Osmanlija. Ipak oslobo�eni prostor je postao dio Vojne Krajne. Mir u Po�arevcu 1718. ozna�io je kraj vojne opasnosti od Osmanskog Carstva. Hrvatski sabor 1712. prihva�a Pragmati�ku sankciju. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze Nijemci, �esi, Slovaci i Srbi.
Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vije�e 1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara Josipa II. provodi se sna�na germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okre�e suradnji s ugarskim. Na zajedni�kom Ugarskom saboru 1790. od hrvatske je strane predlo�ena ve�a financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vije�u �to su Ma�ari odu�evljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj ma�arskoj nacionalnoj dr�avi od Karpata do Jadrana kao odgovor na germanizaciju Be�a u kojoj bi ma�arski jezik postao slu�beni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlu�no odbijaju uvo�enje ma�arskog jezika kao slu�benog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji �e se u sljede�em stolje�u smatrati glavnim obilje�jem nacije. Po�unskim mirom 1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane Ilirske pokrajine. Na Be�kom kongresu 1815. Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.
Hrvatski narodni preporod
Josip Jela�i�Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u 19. stolje�u - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagreba�ki biskup Maksimilijan Vrhovac poma�e pretpreporodne napore. Ljudevit Gaj stvara krug gra�anskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva Ilirskim pokretom. Grof Janko Dra�kovi� pi�e Disertaciju, prvi hrvatski politi�ki program. U Zagrebu 1835. po�inju izlaziti Novine horvatske. Objavljena je pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovi�a koja �e poslije postati hrvatska himna. Matica ilirska osnovana je 1842. godine. Ivan Kukuljevi� Sakcinski odr�ava 1843. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. Srpanjske �rtve sve�ano su pokopane 1845. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je 1847. godine proglasio hrvatski jezik slu�benim.
Revolucionarne 1848. formulirana su Zahtijevanja naroda. Hrvatskim banom postaje Josip Jela�i�. U Hrvatskoj je 25. travnja 1848. ukinuto kmetstvo. Osnovano je Bansko vije�e te je sazvan prvi zastupni�ki Sabor u hrvatskoj povijesti. Jela�i� je s hrvatskom vojskom prela�ao Dravu i zaratio s Ma�arima. Nakon revolucije 1849. Franjo Josip progla�ava oktroirani Ustav. Zapo�eta je sna�na germanizacija. Na Saboru 1861. grupiraju se politi�ke stranke: Narodna stranka, Stranka prava i Unionisti�ka stranka.
Hrvatsko ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodbaHrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 1868. godine kojom su ure�ena zajedni�ka pitanja, a prevagnuli su ma�arski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj polo�aj politi�kog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski o�te�ena i podre�ena Ugarskoj. Rije�kom krpicom Rijeka dolazi pod ma�arsku vlast. Propala je Kvaternikova Rakovi�ka buna. U ovom razdoblju djeluje Ante Star�evi�, otac domovine. U Dalmaciji se vodi politi�ka borba narodnjaka i autonoma�a. U Istri djeluje Juraj Dobrila. Banom postaje Ivan Ma�urani� koji provodi modernizaciju zemlje. Godine 1874. utemeljeno je moderno Sveu�ili�te u Zagrebu. Godine 1881. Vojna Krajina je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana Khuen-H�derv�rya 1883. sljede�ih dvadeset godina provodi se jaka ma�arizacija. Srpska manjina dobiva privilegirani polo�aj. Odr�ane su velike protuma�arske demonstracije 1903. godine.
Prva Jugoslavija
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je u�la u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. 1939. osniva se samoupravna banovina Hrvatska.
Nezavisna Dr�ava Hrvatska
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata dio dana�njega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica Nezavisna Dr�ava Hrvatska (1941. - 1945.), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su prepu�teni Italiji, a Me�imurje je okupirala Ma�arska. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu dr�avnu suverenost izra�eno Ustavom Republike Hrvatske temelji se me�u ostalim i na odlukama ZAVNOHa izra�enim nasuprot progla�enju NDH.[5]
Druga Jugoslavija
Sna�an partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobo�enim podru�jima, te osloba�anje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalisti�ke Jugoslavije.
Krajem 60-ih godina javljaju se zahtjevi za razvla�tenje federalne vlasti, ja�anje tr�i�ne privrede te se kritiziraju unitaristi�ke i centrali�ti�ke tendencije u Jugoslaviji. Vi�egodi�nja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret �ija su sredi�ta Matica hrvatska, studenti te mla�i komunisti�ki politi�ari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dab�evi�-Ku�ar. Pokret se posebno pro�irio do prolje�a 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko prolje�e. �irenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politi�ki vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naro�ito dono�enjem Ustava 1974. godine sna�no je oja�an republi�ki individualitet.
Titovom smr�u 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko slo�enog sustava prepunog razli�itosti unutar Jugoslavije. Po�etak te�ke politi�ke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tr�i�nih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na politi�ko vodstvo dovodi Slobodana Milo�evi�a dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina po�inju se osnivati politi�ke stranke te se priznaje vi�estrana�ki sustav.
Neovisna Hrvatska
Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premo�nu pobjedu ostvaruje HDZ predvo�en dr. Franjom Tu�manom, te se 30. svibnja konstituira vi�estrana�ki Sabor. Referendumom odr�anim 19. svibnja 1991. ve�ina od 93.24% bira�a opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu dr�avu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna dr�ava. Neuspjehom u rje�avanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskida sve dr�avnopravne sveze sa dosada�njom SFRJ.
Oru�anom pobunom dijela srpskog stanovni�tva po�inje Domovinski rat, koji je zavr�io 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni �lan. Drugu polovicu devedesetih karakterizira lo�a gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na tr�i�no gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobje�uje koalicija �est stranaka u koju su uklju�eni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Ra�an. Stjepan Mesi� je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvo�en dr. Ivom Sanaderom koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosu�a.
Jo� od svog osamostaljenja glavni vanjskopoliti�ki ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. Od 1. travnja 2009. �lanica je NATO-a, dok je 3. listopada 2005. godine Hrvatska je zapo�ela pregovore o pristupanju Europskoj uniji.
Zemljopis
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis Hrvatske
Hrvatska ima:
jezera i bre�uljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (sredi�nja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
po�umljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, �to spada u Dinaride;
kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Povr�ina obalnog mora: 33.200 km�
Povr�ina kopna i mora: 89.810 km�
Ukupna gospodarska povr�ina: 113.680 km�
Du�ina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije
Du�ina obale: 5.835 km
Du�ina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Du�ina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih)
Hrvatska iz svemiraVa�niji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak, Knin, Gospi� (sjedi�te najve�e hrvatske �upanije) �ibenik, Slavonski Brod, Mali Lo�inj (najve�i i najrazvijeniji oto�ni grad) i Vukovar (najve�a rije�na luka u Hrvatskoj). (vidi i: Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj)
Klima
Klima je u unutra�njosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vla�nim i blagim zimama), a u zale�u submediteranska (s ne�to hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utje�e polo�aj u sjevernom umjerenom pojasu.
Prosje�na temperatura u unutra�njosti: sije�anj 0 do 2�C, kolovoz 19 do 23�C dok je prosje�na temperatura u primorju: sije�anj 6 do 11�C, kolovoz 21 do 27�C.
S prosje�no 2.600 sun�anih sati u godini jadranska je obala jedna od najsun�anijih u Sredozemlju, a prosje�na temperatura mora ljeti je od 25�C do 27�C.
Za�ti�ena mjesta
Plitvi�ka jezera
MljetSvjetska ba�tina
Nacionalni park Plitvi�ka jezera (1979.)
Dioklecijanova pala�a (1979.)
Gradska jezgra Dubrovnika (1979.)
Eufrazijeva bazilika (1997.)
Gradska jezgra Trogira (1997.)
�ibenska katedrala (2000.)
Starogradsko polje na Hvaru (2008.)
Nacionalni parkovi
Brijuni
Kornati
Krka
Mljet
Paklenica
Plitvi�ka jezera
Risnjak
Sjeverni Velebit
Politika
Podrobniji �lanak o temi: Politika Hrvatske
Hrvatski sabor
Banski dvori
Vrhovni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike HrvatskeOd usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. U Republici Hrvatskoj dr�avna je vlast ustrojena na na�elu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvr�nu i sudbenu.
Zakonodavna vlast
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najvi�e 160 zastupnika, a bira se op�im izborima na mandat od �etiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: od 15. sije�nja do 15. srpnja i od 15. rujna do 15. prosinca.
Izvr�na vlast
Predsjednik Republike je poglavar dr�ave, a bira se svakih pet godina. Osim �to je vrhovni zapovjednik Oru�anih snaga, predsjednik dr�ave imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.
Vlada Republike Hrvatske, kao izvr�na vlast, predla�e zakone i prora�un, izvr�ava zakone, te vodi inozemnu i doma�u politiku zemlje. Na �elu hrvatske Vlade nalazi se predsjednik Vlade. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zadu�enih za odre�ena podru�ja upravljanja.
Sudbena vlast
Hrvatska ima slo�en sustav sudstva. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi me�unarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 prekr�ajnih sudova, 108 op�inskih sudova i 13 trgova�kih sudova koji sude kao sudovi prvog stupnja. Upravni sud Republike Hrvatske odlu�uje o tu�bama protiv kona�nih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. Visoki trgova�ki sud Republike Hrvatske, Visoki prekr�ajni sud Republike Hrvatske te 21 �upanijski sud su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvi�i sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost gra�ana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekr�ajna suca.
Sudovi op�e nadle�nosti:
Vrhovni sud Republike Hrvatske,
�upanijski sudovi i
op�inski sudovi
Sudovi posebne nadle�nosti:
Upravni sud Republike Hrvatske,
Visoki trgova�ki sud Republike Hrvatske,
trgova�ki sudovi,
Visoki prekr�ajni sud Republike Hrvatske i
prekr�ajni sudovi.
Ustavni sud
Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tu�bi te odlu�uje o drugim pitanjima odre�enim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se �etvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske dr�ave.
Vidi jo� i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Upravna podjela
Podrobniji �lanak o temi: Hrvatske �upanije
Podrobniji �lanak o temi: Hrvatske op�ine i gradovi
U Hrvatskoj su op�ine i gradovi prema Ustavu, jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na 127 gradova i 429 op�ina. Op�ine i gradovi u Hrvatskoj �ine najni�u razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na dvadeset �upanija i Grad Zagreb koji ima status �upanije. �upanija obuhva�a vi�e prostorno povezanih op�ina i gradova na svom podru�ju. Povr�inom je najve�a �upanija Li�ko-senjska, a najmanja Me�imurska �upanija. �upanije s najvi�e stanovnika su Splitsko-dalmatinska, Osje�ko-baranjska i Primorsko-goranska.
Hrvatske �upanijeZagreba�ka
Krapinsko-zagorska
Sisa�ko-moslava�ka
Karlova�ka
Vara�dinska
Koprivni�ko-kri�eva�ka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Li�ko-senjska
Viroviti�ko-podravska
Po�e�ko-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osje�ko-baranjska
�ibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrova�ko-neretvanska
Me�imurska
Grad Zagreb
Vidi i:
Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj
Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po �upanijama
Dodatak:Popis op�ina u Hrvatskoj
Gospodarstvo
Dubrovnik, turizam je iznimno va�an za hrvatsko gospodarstvoPodrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Hrvatske
Prema MMF-u bruto doma�i proizvod je 2008. iznosio 54,950 milijarde USD ili 12.374 USD po stanovniku, a prema paritetu kupovne mo�i ukupni BDP iznosio je 74,419 milijardi USD ili 16.758 USD po stanovniku.[6] Prema Eurostatu, statisti�kom uredu EU, hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardima kupovne mo�i iznosi 63% prosjeka Europske unije.[7] Prema podatcima Dr�avnog zavoda za statistiku prosje�na neto pla�a za o�ujak 2009. iznosila je 5367 kuna, dok je prosje�na bruto pla�a iznosila 7816 kuna.[8] Dvije tre�ine zaposlenih u pravnim osobama u o�ujku 2009. primilo je prosje�nu neto pla�u manju od dr�avnog prosjeka.[9] Hrvatska ku�anstva su u 2008. godini imala ne�to vi�e od 89.000 kuna raspolo�ivih sredstava, dok im je potro�nja prema�ila 93.000 kuna. Najve�i udio imali su raspolo�ivi dohoci s 89% udjela.[10]
Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda u 2009. godini Hrvatska se nalazi na 116. mjestu te je svrstana u uglavnom neslobodne zemlje.[nedostaje izvor] Deficit platne bilance 2007. godine iznosio je 3,2 milijarde eura ili oko 8,5% BDP-a.[11] Prosje�na godi�nja stopa inflacije iznosila je 2,9% u 2007., a 6,1% u 2008. �to je bila najvi�a stopa inflacije od 2000. godine.[12] Na kraju 2008. godine devizne pri�uve iznosile su 9,1 milijardu eura, inozemni dug 39,1 milijardu eura, a dug op�e dr�ave (javni dug) 29,1% BDP-a.[12] Prema studiji revizorske ku�e KPMG Hrvatska je druga najoporezovanija zemlja na svijetu sa stopom oporezivanja od 53,5%. Kad se u tu brojku uklju�i krizni porez Hrvatska postaje zemlja sa najve�om stopom poreznog optere�enja.[13]
Hrvatska je u prvih �est mjeseci 2010. izvezla roba u vrijednosti ne�to ve�oj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit prema�io iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto.[14] Najve�i hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njema�ka, a najve�i uvozni partneri Italija, Njema�ka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,2 milijarde eura. Najve�a hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je INA s 26,7 milijarde kuna, slijedi Konzum s 12,7 milijardi kuna te HEP s 11,4 milijarde kuna.[15]
Broj prijavljenih na Dr�avnom zavodu za zapo�ljavanje u srpnju 2009. bio je 248.586, pa se stopa nezaposlenosti popela na 14%, pokazuju podaci Dr�avnog zavoda za statistiku.[16] Na kraju pro�le godine bilo ukupno 1.543.878 zaposlenih osoba, najvi�e u prera�iva�koj industriji, trgovini i gra�evinarstvu.[17] U uslu�nim djelatnostima radi 64,1% zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9%, a 4,8% u poljoprivredi.[18] Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjese�ju 2009. iznosila 9,4%, odnosno 167.000 nezaposlenih.[19] Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od �ega 911.000 mu�karaca i 727.000 �ena.[20] U dr�avnim i javnim slu�bama zaposleno je oko 260.000 ljudi, u javnim slu�bama, kao �to su obrazovanje i zdravstvo, 180.000, a u dr�avnoj upravi 65.000 zaposlenika.[21]
Poljoprivredni nasadi u Neretvanskoj doliniPoljoprivreda stvara 7,4% nacionalnog dohotka, a zapo�ljava 14,2% radne snage. Od 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih povr�ina obra�uje se oko 1,1 milijun. Ostatak je neobra�en ili u vlasni�tvu dr�ave. Prosje�na veli�ina imanja je 1,9 hektara.[22] Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapo�ljava oko �etvrtine radne snage. Brodogradnja je zna�ajna privredna grana, a najve�a brodogradili�ta su: Brodosplit, Uljanik i 3. Maj. Trgovina je najutjecajnija gospodarska grana, zapo�ljava oko 23,1% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruje prihod od 37,7%.[23]
Turizam je iznimno va�an za Hrvatsku. Broj turista u 2007. godini je prema�io 11,16 milijuna, a ostvareno je 53 milijuna no�enja. Najvi�e turista dolazi iz Njema�ke, Italije, Slovenije i Austrije. Dvije �upanije, Istarska i Primorsko-goranska, ugo��uju 44% turista.[24] Prihod od turizma u prvih devet mjeseci 2008. dosegnuo je 6,8 milijardi eura,[25] a udjel turizma u BDP-u iznosi 22% �to turizam ozna�ava strate�kom granom gospodarstva i jednom od najkonkurentnijih djelatnosti.[26]
Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 tisu�a zaposlenih u privatnim, 114 tisu�a zaposlenih u dr�avnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mje�ovitom vlasni�tvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.[27]
Promet
Airbus Croatia AirlinesaHrvatska ima vrlo razvijenu mre�u autocesta. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme Jugoslavije jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu sa hrvatskim nacionalnim interesom. Zna�ajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta zapo�eli su 2000. godine kada zapo�inje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju Zagreb s drugim ve�im gradovima.
Sredinom 2005. je u promet pu�tena autocesta A1 koja povezuje dva najve�a grada Zagreb i Split. Autocesta A2 ide od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta A3 prolazi Panonskom Hrvatskom od Bregane do Lipovca. A4 ide od Gori�ana na ma�arskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv. Slavonika povezuje Slavoniju, tj. Osijek i Baranju sa Zagrebom i Jadranom. Autocesta A6 povezuje Zagreb i Rijeku. Autoceste A8 i A9 �ine Istarski ipsilon.
Autocesta A1 povezuje Split i ZagrebRijeka je najve�a luka na Jadranu s vi�e od 13 milijuna tona tereta u 2007. godini. Hrvatska ima sedam zra�nih luka za me�unarodni promet u Zagrebu, Zadaru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli. Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najve�i i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav �eljeznica ali zbog politi�kih razloga u pro�losti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput Istre i Dubrovnika. Hrvatske �eljeznice su dr�avna �eljezni�ka tvrtka.
U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila �to je najve�i broj u povijesti i predtavlja pove�anje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je Opel, slijede Renault, Volkswagen, Peugeot i �koda.[28] U prva dva mjeseca 2009. godine u odnosu na isto pro�logodi�nje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.[29] U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.[30]
Komunikacije
Hrvatska se po upotrebi informati�ke i komunikacijske tehnologije nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhva�ene u istra�ivanju Svjetskog ekonomskog foruma.[31] Svaki tre�i Hrvat koristi ra�unalo svaki dan, a doma�e tr�i�te tehnologija i telekomunikacija je godi�nje vrijedno milijardu dolara.[32] Oko 37% hrvatskih ku�anstava posjeduje osobno ra�unalo.[33]
U 2008. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi internet �to je porast od 8% u odnosu na 2007. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.[34] Broj �irokopojasnih priklju�aka internetu iznosi 722.110 �ime je dostignuta razina gusto�e �irokopojasnih priklju�aka internetu od 16,28%.[35] Uslugu internet bankarstva u u prvom kvartalu 2009. koristilo je 597.866 gra�ana te 155.721 poslovnih subjekata, �to je pove�anje od 32,06% kori�tenja od strane gra�ana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.[36] Stopa softverskog piratstva na osobnim ra�unalima trenutno iznosi 54%.[37]
Oko 79% hrvatskih gra�ana posjeduje mobilni telefon, a 12% gra�ana ima vi�e od jednog mobitela.[38] Vode�i pru�atelji usluga mobilne telefonije su T-Mobile Hrvatska, Vip i Tele2. U pokretnim mre�ama krajem pro�le godine tri komercijalna operatera imala su ukupno vi�e od 5,87 milijuna korisnika, �ime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera nepokretne mre�e krajem 2008. imalo je ne�to vi�e od 1,85 milijuna korisnika, �ime je gusto�a od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na 2007. godinu.[39]
Tr�i�te elektroni�kih komunikacija u 2008. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najve�i dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mre�ama, dok je prihod u nepokretnim mre�ama bio ne�to malo vi�i od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka prema�io je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mre�a 83,01% je ostvario T-HT, dok se oko 17% tog prihoda odnosi na tzv. nove operatere.[40]
Stanovni�tvo
Stanovni�tvo po narodnostima u RH 2001.:
�� Hrvati
�� Srbi
�� �esi
�� Ma�ari
�� regionalno izja�njeni
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Hrvatske
Podrobniji �lanak o temi: Etni�ke grupe Hrvatske
U Hrvatskoj je prema popisu stanovni�tva iz 2001. �ivjelo 4.437.460 stanovnika od �ega 2.301.560 �ena i 2.135.900 mu�karaca. Prosje�na starost stanovni�tva bila je 39,3 godine, 41 godina za �ene i 37,5 za mu�karce. O�ekivano trajanje �ivota je 2006. bilo 79,3 godine za �ene i 72,5 godina za mu�karce.
U 2009. godini u Hrvatskoj je ro�eno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, �to �ini negativan prirodni prira�taj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1�, a stopa mortaliteta 11,8�, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 razvoda.[41]
Od 1996. godine Hrvatska bilje�i pozitivan migracijski saldo, tj. ve�i broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego �to ju napu�ta. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Ve�ina doseljenih su do�li iz Bosne i Hercegovine dok je ve�ina onih koji su napustili Hrvatsku oti�la u Srbiju i Crnu Goru.[42]
Veliku ve�inu stanovni�tva Hrvatske �ine Hrvati (89,6%). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka �ini manje od 0,5% stanovni�tva.[2]
Prema popisu stanovni�tva iz 2001. godine najzastupljenija vjeroispovjest je katoli�ka (87,83%). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno �ine manje od 1% stanovni�tva.[43]
Jezici
U Hrvatskoj je slu�beni jezik hrvatski, koji je materinski za 96% stanovnika,[44] s latini�nim pismom, a na podru�ju Istarske �upanije slu�beni je i talijanski jezik[45] koji je materinski za 20.521 stanovnika.[44]
U Hrvatskoj je autohtoni jezik hrvatski jezik te jezik predmleta�kih autohtonih romanskih stanovnika poluotoka Istre (istriotski)[46].
Ostali su jezici jezici doseljenih naroda: albanski, bo�nja�ki, bugarski, crnogorski, �e�ki, hebrejski, ma�arski, makedonski, njema�ki, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slova�ki, slovenski, srpski, talijanski, turski, ukrajinski i vla�ki.[44].
Obrazovanje
Zgrada Op�e gimnazije u SplituU Hrvatskoj je 2008. godine radilo 645 dje�jih vrti�a koji su ostvarivali programe pred�kolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrti�a je 33,9%, dok ostatak �ine vrti�i u gradskom, op�inskom i �upanijskom vlasni�tvu. Ukupan broj djece koja su obuhva�ena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od �est mjseci do �est godina. U privatnim vrti�ima je smje�teno 12,9% djece. Djeca s te�ko�ama u razvoju �ine 3,6% vrti�ke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kra�e programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.[47]
Osnovno obrazovanje zapo�inje s navr�enih 7 godina, a redovito traje 8 godina. U prva �etiri razreda djecu obrazuje jedan u�itelj, a u druga �etiri razreda djeca dobivaju u�itelja iz svakog predmeta. Udio �ena u u�iteljskoj populaciji je 78,9%. Pismeno je 98,8% stanovnika starih 10 i vi�e godina.[48] Sredinom 2006. godine u Hrvatskoj je bilo je 839 osnovnih �kola, koje su u svom sastavu imale 1246 podru�nih �kola, s ukupno 384.634 u�enika. Odnos broja u�itelja i u�enika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a u obrazovanju za djecu i mlade� s te�ko�ama u razvoju 1:2,9. U 2057 �kola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od �ega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na �e�kome, u pet na ma�arskome. Osim na hrvatskom jeziku 28 �kola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u �kolske klupe sjelo je 43.286 prva�i�a.[49]
U hrvatskim srednjim �kolama obrazovanje traje tri ili �etri godine. Srednje se �kole dijele na gimnazije, strukovne �kole i umjetni�ke �kole. U prve razrede srednjih �kola 2007. godine su upisana 51.384 u�enika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 u�enika, u umjetni�ke �kole 1509, u �etverogodi�nje �kole 21.784, u trogodi�nje �kole 14.938, u programe ni�e stru�ne spreme 52 te u �kole s posebnim i prilago�enim programima 466 u�enika.[50]
Zgrada rektorata Sveu�ilista u ZagrebuNakon srednjo�kolskog daljnje obrazovanje je dostupno na veleu�ili�tima i sveu�ili�tima. Hrvatska ima sedam sveu�ili�ta: Sveu�ili�te u Zagrebu, Sveu�ili�te u Rijeci, Sveu�ili�te u Splitu, Sveu�ili�te u Osijeku, Sveu�ili�te u Zadru, Sveu�ili�te u Dubrovniku i Sveu�ili�te u Puli. Sveu�ili�te u Zadru je najstarije hrvatsko sveu�ili�te osnovano 1396. godine, dok je najstarije sveu�ili�te s neprekinutim djelovanjem u Jugoisto�noj Europi Sveu�ili�te u Zagrebu osnovano 1669. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleu�ili�ta. Djeluje i devetnaest visokih �kola, od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvo�enja Bolonjskog procesa 2003. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stje�e titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stje�e se titula doktora.
Prema popisu stanovni�tva iz 2001. godine fakultetski obrazovane osobe �ine 7,82% stanovni�tva. U taj broj uklju�eni su i magistri i doktori znanosti. Gra�ani s vi�om �kolom �ine 4,08%. Oko 40% gra�ana je samo sa zavr�enom osnovnom, nezavr�enom osnovnom ili bez ikakve �kole, a od 47% gra�ana sa srednjom �kolom tri petine njih zavr�ilo trogodi�nju strukovnu �kolu.[51] U dobi izme�u 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.[52] Na visokim u�ili�tima 2006. diplomiralo je 19.566 studenata, �to je za 7,4% vi�e nego 2005. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio �ena je 59,3%.[53] U Hrvatskoj trenuta�no studira oko 170.000 studenata.[54]
Zdravstvo
KBC Zagreb lokacija na Rebru, najve�a zdravstvena ustanova u HrvatskojU Hrvatskoj postoji 69 bolni�kih ustanova i lje�ili�ta i to 3 klini�ka bolni�ka centra, 4 klini�ke bolnice i 7 klinika, 22 op�e bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 lje�ili�ta i 3 privatne bolnice.[55] Osim toga u manjim je mjestima radilo jo� 9 op�ih stacionara i 6 izvanbolni�kih rodili�ta. Broj se bolni�kih kreveta u razdoblju od 1990. do 2000. smanjio za oko 24%. U 2004. je bilo 24.549 bolni�kih kreveta. U bolnicama se iste godine lije�ilo 726.320 osoba.[56]
Hrvatska je s 276 lije�nika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja Europske unije. Manjak lije�nika bi za Hrvatsku mogao biti dugoro�an problem, na �to upozorava sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno ni�e prosje�ne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 lije�nika, a samo u �etiri osnovne grane medicine, internoj, kirurgiji, ginekologiji i pedijatriji, nedostaje 925 specijalista.[57] U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 lije�nika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 lije�nika radi u farmaciji i drugim djelatnostima.[58]
Prema podacima HZZO-a visoki krvni tlak, dijabetes, zlo�udne bolesti, osteoporoza, metaboli�ki sindrom, povi�ene masno�e u krvi i bolesti organa za kretanje naj�e��i su razlozi zbog kojih hrvatski gra�ani tra�e lije�ni�ku pomo�. Svaki zaposleni u prosjeku godi�nje koristi desetak dana bolovanja. U 2008. godini umrlo je 52.367 osoba, i to ne�to vi�e mu�karaca nego �ena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti srca i krvnih �ila, a njih 12.853 od raka. Ostali �e��i uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti di�nih putova te probavnih organa. Danas ro�eno dijete u Hrvatskoj ima velike �anse do�ivjeti 79 godina ako je �ena i 72 ako je mu�karac.[59] U Hrvatskoj ima vi�e od 185.000 darivatelja krvi �to zna�i da na 100 stanovnika dolaze �etiri darivatelja.[60] U Hrvatskoj je od 1983. do 2007. obavljeno 736.196 poba�aja.[61]
Kultura
Podrobniji �lanak o temi: Kultura Hrvatske
Hrvatska se kultura zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj povijesti iz koje su o�uvani mnogi spomenici, umjetni�ka i znanstvena djela. Hrvatska ima sedam spomenika svjetske ba�tine i osam nacionalnih parkova. Kravata, popularan odjevni predmet, potje�e upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj ba�tini dala mnoge velikane: od knji�evnika, glazbenika, slikara, kipara, arhitekata, znanstvenika, filozofa i ratnika. Kao najva�niji mogu se spomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivo Andri� za knji�evnost, Vladimir Prelog i Lavoslav Ru�i�ka za kemiju.
Knji�evnost
Misal po zakonu rimskog dvoraPo�eci Hrvatske pismenosti se�u u srednji vijek. Hrvati pi�u na glagoljici, bosan�ici i latinici. Simbol po�etka hrvatske knji�evnosti je Ba��anska plo�a. Ljetopis popa Dukljanina najstariji je hrvatski ljetopis. Va�an je i glagolji�ki Zapis popa Martinca. U XIV. stolje�u razvija se i lirsko pjesni�tvo ve�inom vjerskog karaktera. Nositelji knji�evnog �ivota su ve�inom sve�enici i glagolja�i. Najstarija je bo�i�na pjesma U se vrime godi��a prevedena s latinskog. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobo�na �ibenska molitva nastala oko 1347. godine. Hrvojev misal je najljep�i i najbogatije ilustrirani glagoljski rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja. Misal po zakonu rimskog dvora tiskan 1483. je hrvatski prvotisak.
Humanizam se najja�e o�itovao u priobalnim gradovima. Najva�niji hrvatski humanisti su Ivan �esmi�ki, Juraj �i�gori�, Antun Vran�i� i Ilija Crijevi�. Bogatstvo hrvatske renesansne knji�evnosti mo�e se uo�iti po brojnosti i raznolikosti knji�evnih oblika. Marko Maruli� se naziva ocem hrvatske knji�evnosti s najva�nijim djelima Judita na hrvatskom i Davidijada na latinskom jeziku. Petar Hektorovi� pi�e putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a Petar Zorani� prvi hrvatski roman Planine. Najzna�ajniji pjesnici su �i�ko Men�eti�, D�ore Dr�i�, Mavro Vetranovi�, Brne Karnaruti� i Hanibal Luci� s pjesmom. Najva�niji renesansni komediograf je Marin Dr�i�, a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup.
U baroku uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkano��u zemlje djeluju �etiri regionalna knji�evna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz Dubrovnika. Najva�niji predstavnik je Ivan Gunduli� s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su Ivan Buni� Vu�i�, Junije Palmoti� i Ignjat �ur�evi�. Slijedi dalmatinski kji�evni krug te knji�evnost Banske Hrvatske i Slavonije. Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Juraj Habdeli� i Antun Kani�li� najva�niji su predstavnici. Hrvatskom knji�evnosti 18. stolje�a dominira barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam, a javljaju se i neke zna�ajke predromantizma. Iznimno veliku popularnost posti�e Razgovor ugodni naroda slovinskog Andrije Ka�i�a Mio�i�a. Iz tog razdoblja valja spomenuti Matiju Petra Katan�i�a, Matiju Antuna Reljkovi�a i Titu�a Brezova�kog.
Miroslav Krle�aRomantizam se javlja za vrijeme hrvatskog knji�evnog preporoda koji traje od 1813. do 1860. godine, a karakrerizira ga nacionalno bu�enje. Ljudevit Gaj postaje predvodnikom preporodnih nastojanja, a ostali predstavnici su Pavao �toos, Stanko Vraz, Dimitrija Demeter, Ivan Ma�urani� i Petar Preradovi�. Protorealizam se jo� naziva i �enoinim dobom po najva�nijoj osobi tog razdoblja Augustu �enoi. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti rije�i u �ire �itala�ke mase. Hrvatski realizam traje od 1881. do 1890., a najva�niji predstavnici su prava�i Eugen Kumi�i� i Ante Kova�i� te Ksaver �andor Gjalski, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak i Silvije Strahimir Kranj�evi�.
Hrvatska moderna traje od 1892. do 1916. Najzna�ajniji knji�evnici tog razdoblja su Antun Gustav Mato�, Ivo Vojnovi�, Dinko �imunovi�, Fran Galovi�, Dragutin Domjani�, Vladimir Vidri�, Ivan Kozarac i Vladimir Nazor. U Zagrebu se 1900. osniva Dru�tvo hrvatskih knji�evnika. Najva�niji predstavnici hrvatske knji�evnosti u razdoblju 1914. do 1929. su Ivo Andri� i Antun Branko �imi�. Najva�niji knji�evnik 20. stolje�a je Miroslav Krle�a. Predstavnici nove genercije su Tin Ujevi�, Dobri�a Cesari�, Dragutin Tadijanovi�, Ivan Goran Kova�i�. Najva�niji predstavnici druge moderne su knji�envici okupljeni oko �asopisa Krug nazvani krugova�i poput Slobodana Novaka, Josipa Pupa�i�a, Vlatko Pavleti� i Vlade Gotovca, a priklonili su im se i Jure Ka�telan i Vesna Parun. U postmoderni djeluju Ivo Bre�an, Ivan Aralica i Pavao Pavli�i�. U anketi me�u gra�anima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom progla�en je Tin Ujevi�, a slijede Dobri�a Cesari�, Vesna Parun, Dragutin Tadijanovi� i Antun Branko �imi�.[62]
Nikola TeslaZnanost
Mnogo zna�ajnih znanstvenika i izumitelja potje�e iz Hrvatske. Slavoljub Eduard Penkala je izumitelj mehani�ke olovke, a Nikola Tesla je izumio generator izmjeni�ne struje, transformator i okretno magnetsko polje. Tesla je �esto nazivan �ovjek koji je izumio dvadeseto stolje�e. Faust Vran�i� izumio je padobran, a Ivana Lupis-Vuki� izumitelj je torpeda. Ivan Vu�eti� izumitelj je daktiloskopije, sustava identifikacije pomo�u otisaka prstiju. Antun Lu�i� je zaslu�an za izum prve naftne bu�otine. Najzna�ajniji znanstvenici su Ru�er Bo�kovi�, Dragutin Gorjanovi�-Kramberger, Andrija Mohorovi�i� i Milutin Milankovi�. Ivan Lu�i� se naziva ocem hrvatske historiografije, a ostali va�ni povjesni�ari su Juraj Rattkay, Ivan Kukuljevi� Sakcinski, Franjo Ra�ki, Tadija Smi�iklas, Vjekoslav Klai� i Ferdo �i�i�.
Umjetnost
Hrvatska je dala zna�ajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Me�trovi�a, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generali�a, Julije Klovi�a, Ede Murti�a te Ivana Rabuzina.
Kuhinja
�port
Ivano Bali�
Blanka Vla�i�
Janica Kosteli�Hrvatska ima mnoge vrhunske �porta�e. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju lopta�ki sportovi poput nogometa, rukometa, ko�arke i vaterpola. Najve�i uspjeh hrvatskog sporta postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem bronce na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Davor �uker osvojio je Zlatnu kopa�ku kao najbolji strijelac natjecanja. NK Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967. godine, prete�u Kupa UEFA i Europske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski Hajduk. Hrvatska rukometna reprezentacija je dvostruki olimpijski pobjednik u Atalanti i Ateni. Kauboji su bili svjetski prvaci 2003. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na Islandu, Tunisu i Hrvatskoj. Tome valja pridodati europsko srebro i broncu. Ivano Bali� je smatran najboljim rukometa�em svoje generacije. RK Zagreb je dvostruki, a Bjelovar jednostruki prvak Europe.
Hrvatska ko�arka�ka reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Dr�avama �ija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. Dra�en Petrovi� se smatra najve�im europskim ko�arka�em svih vremena koji je Europljanima otvorio put u NBA. Ostali veliki ko�arka�i su Kre�imir �osi�, Toni Kuko�, Dino Ra�a i trener Mirko Novosel �lan Ko�arka�ke Ku�e slavnih. Hrvatski klubovi su bili pet puta prvaci Europe, Split tri puta, a Cibona dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik Kupa pobjednika kupova. Split je dva puta osvojio Kup Radivoja Kora�a, a Cibona jedan. Tre�i popularni klub je KK Zadar. Zadar je naziva gradom ko�arke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanati�no��u navija�a. Hrvatska vaterpolska reprezentacija je trenuta�ni svjetski prvak. Barakude su ut to osvojile i olimpijsku broncu te dva europska srebra. Mladost je sedmerostruki europski prvak te je od LEN-a progla�ena Najboljim klubom dvadesetog stolje�a. Jug i Jadran su svaki po dva puta bili prvaci.
Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik Davisova kupa 2005. godine. Goran Ivani�evi� je osvojio Wimbledon 2001. godine. Ostali poznati tenisa�i su Ivan Ljubi�i�, Mario An�i� i Iva Majoli. Skija�ica Janica Kosteli� je najbolja hrvatska sporta�ica. Jedina je skija�ica koja je osvojila �etri zlatne olimpijske medalje ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s �etri zlata i dva srebra najuspje�nija skija�ica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica Svjetskog skija�kog kupa te osvaja�ica pet svjetskih zlatnih medalja. Ivica Kosteli� postigao je zapa�ene rezultate. Visa�ica Blanka Vla�i� je najbolja hrvatska atleti�arka i aktualna svjetska prvakinja. Najbolji pliva�i su Duje Draganja, Sanja Jovanovi� i �ur�ica Bjedov. �eljko Mavrovi� i Mate Parlov najbolji su boksa�i. Branko Cikati� i Mirko Filipovi� su najpoznatiji borci u mje�ovitim borila�kim vje�tinama. Tamara Boro� je najbolja stolnotenisa�ica.
Dr�avni blagdani
Dr�avni blagdani u Republici Hrvatskoj [63] Datum Blagdan
1. sije�nja Nova godina
6. sije�nja Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa Tijelovo
22. lipnja Dan antifa�isti�ke borbe
25. lipnja Dan dr�avnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenog Svi sveti
25. i 26. prosinca Bo�i�ni blagdani
Izvori
� Stanovni�tvo prema spolu i starosti, po naseljima, popis 2001.. Popis stanovni�tva 2001.. Dr�avni zavod za statistiku RH. Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� 2,0 2,1 Stanovni�tvo prema narodnosti, po gradovima/op�inama, popis 2001.. Popis stanovni�tva 2001.. Dr�avni zavod za statistiku RH. Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� Popis dr�ava �lanica Ujedinjenih naroda (engleski).
� Rezolucija Op�e skup�tine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) (engleski).
� Ustav Republike Hrvatske
� Report for Selected Countries and Subjects: Croatia (engleski). International Monetary Fund. Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� Hrvatski BDP na 63% prosjeka EU. Jutarnji list (26. lipnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� Prosje�na pla�a porasla na 5.367 kuna. T-Portal (22. svibnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� Hrvati primaju pla�u ispod prosjeka dr�ave. Jutarnji list (14. travnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� Hrvati tro�e 4.300 kune vi�e nego �to zarade. T-Portal (6. srpnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� Deficit platne bilance 1,8 mlrd eura. bankamagazine.hr (30. rujna 2008.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� 12,0 12,1 Ekonomski indikatori. Hrvatska narodna banka (29. srpnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
� Hrvati pla�aju najve�e poreze na svijetu. Jutarnji.hr (24. lipnja 2009.). Preuzeto 24. lipnja 2009..
� Izvoz porastao 10,1, a uvoz pao 7,7 posto u prvom polugodi�tu. Ve�ernji.hr (2. kolovoza 2010.). Preuzeto 2. kolovoza 2010..
� Ina, Konzum i HEP najja�i po prihodima. NoviList.hr (5. srpnja 2009.). Preuzeto 7. srpnja 2009..
� http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl 'Nema promjena u broju nezaposlenih'
� http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,4,18,statistika_karijere,159916.jl 'Najmanje zaposlenih u poljoprivredi'
� Dvije tre�ine radnika u uslu�nom sektoru. Jutarnji.hr (7. srpnja 2009.). Preuzeto 7. srpnja 2009..
� http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl 'Pad anketne nezaposlenosti'
� http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss 'Nezaposlenost u Hrvatskoj pala na 7,9%'
� http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/14095/Za-skupu-drzavu-kriva-je-vlast.html 'Za skupu dr�avu kriva je vlast'
� Imate vi�e od milijun hektara zemlje koja je neobra�ena, hitno je iznajmite!. Jutarnji.hr (31. kolovoza 2009.). Preuzeto 31. kolovoza 2009..
� http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,11,trgovci_udio,155412.jl 'Trgovci su hrvatsko gospodarstvo'
� http://209.85.129.132/search?q=cache:aGg6cfX6bAcJ:www.mint.hr/UserDocsImages/ANALIZA%2520TURISTI%C4%8CKOG%2520PROMETA%25202007.%2520GODINE.pdf+broj+turista+u+hrvatskoj+2007&hl=hr&ct=clnk&cd=2&gl=hr&client=firefox-a 'Turisti�ki promet u Republici Hrvatskoj u 2007.'
� http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3215727/index.do 'Bajs: Turisti�ka 2008. bila je najbolja dosad, a dobra �e biti i 2009.'
� http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,1,14,turizam_u_2008,148360.jl 'U 2009. borba za svakog gosta'
� Tko zapravo radi u Hrvatskoj i tko �e sve to platiti, banka.hr 26. o�ujak 2010. godine
� http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'
� http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ 'Hrvatska: i u velja�i pad prodaje automobila za 39%'
� http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predlo�io Ini suradnju u proizvodnji ekolo�kog goriva '
� http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl 'Hrvatska i dalje me�u top 50 IT zemalja'
� http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl 'Svaki tre�i Hrvat koristi ra�unalo svaki dan'
� http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati tro�e 4.300 kune vi�e nego �to zarade'
� http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'
� http://limun.hr/main.aspx?id=473639 '�irokopojasni internet u 2009. godini'
� http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072 'Vi�e od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'
� http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira'
� http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'
� http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html 'Tr�i�te elektroni�kih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'
� http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html 'Tr�i�te elektroni�kih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'
� Prirodno kretanje stanovni�tva Republike Hrvatske u 2009.. Dr�avni zavod za statistiku RH (19. srpnja 2010.). Preuzeto 17. studenoga 2010..
� http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx
� Stanovni�tvo prema vjeri, po gradovima/op�inama, popis 2001.. Popis stanovni�tva 2001.. Dr�avni zavod za statistiku RH. Preuzeto 17. studenoga 2010..
� 44,0 44,1 44,2 Stanovni�tvo prema materinskom jeziku, po gradovima/op�inama, popis 2001.. Popis stanovni�tva 2001.. Dr�avni zavod za statistiku RH. Preuzeto 17. studenoga 2010..
� Statut Istarske �upanije. Istarska �upanija (5. listopada 2010.). Preuzeto 17. studenoga 2010..
� Fluminensia god. 21 (2009) br. 1 Nina Spicijari�: Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Duba�nice na Krku, str. 9
� http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 'Pred�kolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'
� Stanovni�tvo staro 10 i vi�e godina prema spolu, a nepismeni i prema starosti, po gradovima/op�inama, popis 2001.. Popis stanovni�tva 2001.. Dr�avni zavod za statistiku RH. Preuzeto 17. studenoga 2010..
� http://www.poslovni.hr/67685.aspx 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih �kola'
� http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 'U srednje �kole upisana oko 51 tisu�a u�enika'
� http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovni�tva'
� http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'
� http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '
� http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'
� http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '
� http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& 'Rad bolnica u Hrvatskoj'
� http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 'U Hrvatskoj nedostaje lije�nika'
� http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 'Hrvatska lije�nike specijalizira za EU'
� http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl '�ivimo �ak �etiri godine manje nego Austrijanci'
� 'Milinovi�: Nije bilo fizi�kog sukoba izme�u mene i ministra �ukera'
� http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvr�eno 736.196 poba�aja'
� http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik
� Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pro�i��eni tekst). Narodne novine 136/2002 (21. studenoga 2002.).
Vanjske poveznice
Po�etna stranica Republike Hrvatske
Hrvatski web-katalog
Vodi� kroz Hrvatsku
Odluka o samostalnosti
ZAGREB
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najve�i grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji �ine jezgru dana�njeg Zagreba, njegovo povijesno sredi�te.
Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno sredi�te Hrvatske. Polo�ajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe.
Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima polo�aj �upanije
Zagreb se nalazi u kontinentalnoj sredi�njoj Hrvatskoj, na ju�nim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smje�taj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, izme�u alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je �injenici da se Zagreb nalazi na prometno �vori�tu puteva izme�u Srednje i Jugoisto�ne Europe te Jadranskog mora.
Klima
Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vru�a i suha s prosje�nim temperaturama od 20� C, dok su zime hladne s prosje�nim temperaturama od 1� C.[2]
Naselja u sastavu
Grad Zagreb prostire se na povr�ini od 641 km2. Podru�je Grada Zagreba (u �irem smislu), osim naselja Zagreb, obuhva�a i drugih 70 naselja. To su: Adamovec, Belovar, Blagu�a, Botinec, Brebernica, Brezovica, Budenec, Buzin, Cerje, Demerje, Desprim, Dobrodol, Donji �ehi, Donji Dragono�ec, Donji Trpuci, Dren�ec, Dre�nik Brezovi�ki, Dumovec, �ur�ekovec, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavni�ica, Goli Breg, Goranec, Gornji �ehi, Gornji Dragono�ec, Gornji Trpuci, Gran�ari, Havidi� Selo, Horvati, Hra��e Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanja Reka, Jesenovec, Je�dovec, Ka�ina, Ka�inska Sopnica, Ku�ilovina, Ku�anec, Kupine�ki Kraljevec, Lipnica, Lu�ko, Lu�an, Mala Mlaka, Markovo Polje, Morav�e, Odra, Odranski Obre�, Paru�evina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvr�je, Prepu�tovec, Sesvete, Soblinec, Starjak, Strmec, �a�inovec, �imun�evec, Veliko Polje, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Zadvorsko i �erjavinec.
Povijest
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Zagreba
Trg bana Jela�i�a danas
Trg bana Jela�i�a 1880. godineO nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i �edan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban re�e: "Mando, du�o, zagrabi" !
Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, �to govori u prilog �injenici da je i ranije postojalo naselja.
1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagreba�kog sveu�ili�ta.
1776. iz Vara�dina je u Zagreb preseljeno sjedi�te Hrvatskog kraljevskog vije�a (Vlade).
7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vla�ka Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske progla�ava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.
Stanovni�tvo
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Zagreba
Prema popisu stanovni�tva iz 2001. godine Grad Zagreb ima 779 145 stanovnika, i to 415 153 �ene i 363 992 mu�karca. �ire gradsko podru�je okuplja vi�e od milijun stanovnika. Prosje�na starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti ve�inu stanovnika �ine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najzna�ajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bo�njaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri ve�ina Zagrep�ana izja�njava se katolicima (87%), a ostale najzna�ajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangeli�ka crkva i Reformirana kr��anska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventisti�ka crkva, Baptisti�ka crkva te �idovska zajednica. Oko 4% izja�njava se agnosticima, a 3,5% ateistima. Najve�e gradske �etvrti su: Tre�njevka (vi�e od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (vi�e od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovni�tva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika.
Pove�avanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Gradska uprava
Gornjogradska vije�nica, sjedi�te Gradske skup�tineGrad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i polo�aj jedinice podru�ne (regionalne) samouprave, odnosno �upanije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).
Tijela Grada Zagreba jesu:
Gradska skup�tina,
Gradona�elnik
Gradska skup�tina je predstavni�ko tijelo gra�ana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skup�tina ima pedesetjednog zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na op�im lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine. Predsjednik Gradske skup�tine je Boris �prem. U Zagrebu je glasovalo 300 828 bira�a �to je 41,69 posto od ukupno 721 522 bira�a na bira�kim mjestima. To je 5,75 posto vi�e gra�ana koji su se odazvali na birali�ta nego 2005. godine. Koalicijska lista SDP, HSU osvojila je 33,34 posto glasova, koalicija HDZ, HSS, HSLS 18,43 posto, HNS 8,18 posto, nezavisna lista Velimira Sri�e 7,98 posto i nezavisna lista Tatjane Holjevac 6,39 posto. Strana�ki sastav Gradske skup�tine sastoji se od:[4]
Stranka Broj zastupnika
SDP, HSU 24
HDZ, HSS, HSLS 13
HNS 5
Nezavisna lista Velimira Sri�e 5
Nezavisna lista Tatjane Holjevac 4
Gradske �etvrti
Podrobniji �lanak o temi: Zagreba�ke gradske �etvrti
Gornji grad iz zraka
Donji grad iz zraka
Ilica, najpoznatija zagreba�ka shopping ulicaNa podru�ju Grada Zagreba 1999. osnovane su gradske �etvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih �etvrti:[5]
�etvrti se neformalno dijele na �kvartove�, odnosno manje �etvrti odre�ene specifi�nom izgradnjom, urbanizmom i stanovni�tvom koje ih naseljava. Dobrim za �ivot op�enito se smatra nekoliko �etvrti. Prva je centar grada (Donji grad i Medve��ak) zbog raznolikosti sadr�aja i dobre urbane opremljenosti. Druga je podsljemenska zona, koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (biv�i tzv. ljetnikova�ki predjeli), u koje spadaju: �alata, Tu�kanac, Pantov�ak, Horvatovac i dr. Na tre�em su mjestu novija stambena naselja u �etvrti Jarun, privla�na zbog blizine rekreacijskog podru�ja, te druga naselja s prete�ito novogradnjom (primjerice �pansko).
�etvrti kao �to su Tre�njevka, Trnje, �rnomerec, Pe��enica - �itnjak su ve�inom nekvalitetno izgra�ene biv�e radni�ke �etvrti, koje pro�ivljavaju sna�nu urbanizaciju i jo� uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost. Isti je slu�aj s velikim naseljenim podru�jem na isto�nom rubu grada, Dubravom, koja je zbog stanovni�tva s prete�no niskim imovinskim standardom, ilegalne trgovine i kriminala, na glasu kao najlo�ija gradska �etvrt.
Novi Zagreb gra�en je u potpunosti u drugoj polovici 20. stolje�a kao velika skupina stambenih naselja na ju�noj obali Save. Karakteriziraju ga �iroke avenije, zelene povr�ine te neatraktivne zgrade gra�ene u duhu socijalisti�kog funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija Zagreba�kog velesajma, ure�enje parka Bundek, otvaranje novog trgova�kog centra (Avenue Mall) koji je postao sredi�tem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, zna�i postupno pobolj�anje urbanog �ivota u ovom velikom gradskom podru�ju.
R. br. �etvrt Povr�ina (km�) Stanovni�tvo (2001.) Gusto�a stanovni�tva (st/km�)
1. Donji grad 3,01 45 108 14 956,2
2. Gornji grad - Medve��ak 10,12 36 384 3593,5
3. Trnje 7,37 45 267 6146,2
4. Maksimir 14,35 49 750 3467,1
5. Pe��enica - �itnjak 35,30 58 283 1651,3
6. Novi Zagreb - istok 16,54 65 301 3947,1
7. Novi Zagreb - zapad 62,59 48 981 782,5
8. Tre�njevka - sjever 5,83 55 358 9498,6
9. Tre�njevka - jug 9,84 67 162 6828,1
10. �rnomerec 24,33 38 762 1593,4
11. Gornja Dubrava 40,28 61 388 1524,1
12. Donja Dubrava 10,82 35 944 3321,1
13. Stenjevec 12,18 41 257 3387,3
14. Podsused - Vrap�e 36,05 42 360 1175,1
15. Podsljeme 60,11 17 744 295,2
16. Sesvete 165,26 59 212 358,3
17. Brezovica 127,45 10 884 85,4
UKUPNO 641,43 779 145 1214,9
Gospodarstvo
Hrvatska narodna banka
Eurotower - sjedi�te Zagreba�ke burzeNajva�nije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja elektri�nih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je me�unarodno trgovinsko i poslovno sredi�te, te prometno raskri�je izme�u Srednje i Isto�ne Europe.[6] Prora�un grada Zagreba za 2008. godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.[7]
Grad Zagreb ima najve�i nominalni bruto doma�i proizvod po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $).[8] Godine 2004. bruto doma�i proizvod u paritetu kupovne mo�i iznosio je 28 261 $ (19 067 �).[9]
Od srpnja 2008. prosje�na mjese�na neto pla�a u Zagrebu iznosila je 6228 kn, �to je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).[10] U prva tri mjeseca 2009. godine prosje�na stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8%, �to zna�i da je bez posla bilo 28 000 Zagrep�ana.[11]
Zagrebu je sjedi�te 34% tvrtki u Hrvatskoj, i zapo�ljava 38,4% hrvatske radne snage, uklju�uju�i gotovo sve banke, uslu�ne tvrtke i javni prijevoz. U Zagrebu su sjedi�ta najva�nijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Me�u njima se isti�u su Franck, Kra�, Croatia Airlines, Croatia osiguranje d.d., Croatia Records, HT, INA, Konzum, Ledo, Pliva, RIZ, Tisak, Vipnet, itd. Tvrtke u Zagrebu �inile su 52% ukupnog prometa i 60% ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35% hrvatskog izvoza i 57% hrvatskog uvoza.[9][12]
U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turisti�kog smje�taja je raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih preno�i�ta u privatnom smje�taju. U Zagrebu postoje tri hotela sa pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 sa �etiri zvjezdice.
Promet
Domovinski most
Petlja na kri�anju Dr�i�eve i Slavonske avenijePrometni polo�aj
Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima Hrvatske. Mo�da najva�nija od njih je autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti zavr�ena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Plo�a sa zavr�etkom do 2009. godine.
Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mre�a, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Gr�ke. Zadnji dio te dionice od �upanje do grani�nog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovr�en je na ljeto 2006.
Tre�a glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbli�om velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne grane tu su jo� i autoceste A4 Zagreb - Gori�an koja se u Ma�arskoj nastavlja na autocestu prema Budimpe�ti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od N�rnberga u Njema�koj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Zapo�eti su i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, dovr�etak dionice do Lekenika previ�a se poslije 2009. godine.
Zagreb je tako�er veliko �eljezni�ko �vori�te. Dvije od tri najva�nija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski �eljezni�ki koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski �eljezni�ki Koridor X koja je najva�niji �eljezni�ki pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putni�ki promet Zagreba. Teretni promet se vr�i obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.
Zra�na luka Zagreb jedna je od najprometnijih u zemlji. Nalazi se u naselju Pleso pored Velike Gorice. Dana�nja putni�ka zgrada i platforma dovr�ene su 1959., a u jesen iste godine je zra�na luka otvorena za civilni zra�ni promet. Godine 2008. raspisan je me�unarodni arhitektonski natje�aj za novi terminal Zra�ne luke Zagreb.[13]
Pored me�unarodne zra�ne luke, u Lu�kom postoji i manji sportski aerodrom, Zra�no pristani�te Lu�ko.
Javni gradski prijevoz
Podrobniji �lanak o temi: Javni gradski promet u Zagrebu
Zgrada Glavnog �eljezni�kog kolodvora
Tramvaj NT 2200 i autobus ZET-aJavni gradski prijevoz u Zagrebu �ini mre�a tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja Zagreba�ki elektri�ni tramvaj (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinja�i i �i�ari, koja je trenutno izvan funkcije (o�ekuje se izgradnja nove). ZET je podru�nica gradskog trgova�kog dru�tva Zagreba�ki holding d.o.o.
Prvi elektri�ni tramvaj pu�ten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Dana�nja tramvajska mre�a ima ukupnu du�inu od 116 km (�irina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 no�ne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.
Uspinja�a ZET-a spaja zagreba�ki Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkra�a �i�ana �eljeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Slu�beno je pu�tena u pogon 8. listopada 1890. godine. Danas je za�ti�ena kao spomenik kulture, a tako�er je jedna od turisti�kih atrakcija u Zagrebu.
�i�ara "Sljeme" pu�tena je u promet 27. srpnja 1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007. godine (slu�beno je zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske �i�are. �i�ara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.
U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vo�nja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Ovla�teni koncesionar je Radio taksi Zagreb - udru�enje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jela�i�a 11. lipnja 1901. godine.
Gradsko-prigradskim �eljezni�kim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna �eljezni�ka linija prometuje na relaciji Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo. Hrvatske �eljeznice uvele su ovu liniju 1992. godine. Uz ovu liniju, drugi va�ni prigradski smjerovi su prema Velikoj Gorici te Jastrebarskom, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera Zaboka, Novske, Karlovca i Koprivnice.
Arhitektura i znamenitosti
S obzirom na svoju povijest i zna�aj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Sredi�tem Zagreba smatraju se povijesne �etvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do dana�njih dana. Centar je okru�en sa sjeverne strane rezidencijalnim �etvrtima s vi�om razinom stanovanja, a s juga biv�im radni�kim �etvrtima koje pro�ivljavaju sna�nu reurbanizaciju. Izgledom i ure�enjem, Zagreb je tipi�an srednjoeuropski grad.
Gornji grad
Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stolje�a �inila je, zajedno s Kaptolom, sredi�nje urbanizirano podru�je grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgra�ene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin dana�nji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas politi�ko sjedi�te Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skup�tine. Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.
Crkva sv. MarkaTrgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno goti�ka gra�evina iz 14. stolje�a, kasnije preoblikovana u neogoti�kom stilu. Iz srednjega vijeka sa�uvan je monumentalni ju�ni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najzna�ajnije ostvarenje goti�kog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.[14] Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potje�e iz 19. stolje�a, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna Boll�a i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu ozna�ava jednu od ve�ih obnova.[15]
Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna crkva sv. Katarine (1620.-32.), koja se smatra prvom baroknom gra�evinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bo�nim kapelama, u unutra�njosti je bogato ukra�ena �tukaturama Antonija Quadrija (1732.), a sveti�te je oslikano iluzionisti�kom arhitekturom oltara sa scenom �Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi�. Ovo zna�ajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Kri�tof Andrej Jelov�ek. Crni oltari potje�u ve�inom iz 17. stolje�a, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kipara Francesca Robbe.[16]
Kamenita vrataUz crkvu sv. Katarine pru�a se kompleks biv�eg isusova�kog samostana, sagra�enog u 17. stolje�u te nadogra�enog 1980-ih. Danas je ova gra�evina sjedi�te galerijske ustanove Klovi�evi dvori, gdje se odr�avaju vrhunske umjetni�ke izlo�be. Od nekada�njih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opati�koj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pro�eljima. Naslikani, odnosno "la�ni" prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga �enskog samostana. U samostanu je danas smje�ten Muzej grada Zagreba, jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.
Pala�a Vojkovi� (iz 1764.), danas Hrvatski povijesni muzejNa Gornjem gradu se tako�er nalazi niz baroknih ku�a i pala�a. Najzna�ajnija me�u njima je pala�a Vojkovi� u Mato�evoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pro�eljem s motivima �koljki. Danas je u njoj smje�ten Hrvatski povijesni muzej.[17] Od drugih pala�a isti�u se Banski dvori te uz nju pala�a Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedi�ta Vlade Republike Hrvatske. U �irilometodskoj ulici 3 nalazi se pala�a Raffay, danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a u blizini i ku�a znamenite hrvatske plemi�ke obitelji Zrinski (Markovi�ev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne pala�e smje�tene su u Opati�koj ulici: pala�a Jur�i� (Opati�ka 2), pala�a Rauch-Sermage (Opati�ka 6), te pala�a Bu�an (Opati�ka 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagreba�koga baroknog graditelja Matije Leonharta.[18]
U Opati�koj 10 nalazi se zgrada biv�eg Vladinog Odjela za bogo�tovlje i nastavu, tj. nekada�njeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata Zlatna dvorana), a ispred je rasko�na neobarokna kovana �eljezna ograda (1894.), rad arhitekta Hermanna Boll�a i Obrtne �kole u Zagrebu.[19] Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekada�nje renesansne ku�e s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesni�ke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pro�elje je radio zagreba�ki graditelj Bartol Felbinger). U toj je ku�i �ivio unuk slavnog talijanskog pjesnika Dantea.
Gornji je grad nekad bio okru�en zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su o�uvana jedino isto�na, tzv. Kamenita vrata. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj, u kojoj je smje�tena zvjezdarnica. U zgradi u podno�ju kule je legendardna zagreba�ka gostionica Palajnovka. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu Pod starim krovovima (Basari�ekova 9), koja radi ve� desetlje�ima, a bila je inspiracija za gostionicu K �nidar�i�u u slavnom filmu Tko pjeva zlo ne misli, a koji je dijelom sniman u susjednoj ku�i.
Kula Lotr��ak poznati je vidikovac s kojeg se pru�a prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se Strossmayerovo �etali�te te uspinja�a koja povezuje Gornji i Donji grad.
Kaptol i Dolac
Zagreba�ka katedralaKaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagreba�ke katedrale. Danas je sredi�te crkvenih institucija (Zagreba�ka nadbiskupija, Kaptol zagreba�ki, Nadbiskupsko bogoslovno sjemeni�te).
Barokni Nadbiskupski dvor gra�en za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)Katedrala dominira svojim polo�ajem u vizuri ne samo Kaptola ve� �itavog grada. Smatra se najvi�om gra�evinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogoti�ki izgled nakon potresa, u velikoj obnovi (1880.-1902.) pod vodstvom arhitekata Hermanna Boll�a i Friedricha von Schmidta. Iz srednjevjekovnih vremena sa�uvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s goti�kim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika Golgota, djelo slavnog slikara Albrechta D�rera.[20] Zagreba�ka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se �uva pla�t kralja Ladislava iz 11. stolje�a (!). Oko katedrale su renesansne zidine s kru�nim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa Jurja Branjuga, podignut biskupski dvor.
Du� trga i ulice Kaptol nalazi se niz baroknih kanoni�kih kurija te franjeva�ki samostan s crkvom. Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovr�ena 1683.), bogato ure�ena baroknim �tukaturama i zidnim slikama s prikazima iz �ivota sv. Franje.[21] U ulici Nova ves je barokna crkva sv. Ivana Krstitelja, tako�er sa zidnim slikama.
Izme�u Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan Dolac, gdje je Tr�nica Dolac, najpoznatija zagreba�ka tr�nica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna crkva sv. Marije. Zapadno od crkve prolazi Tkal�i�eva ulica, nastala na mjestu nekada�njeg potoka Medve��ak koji je razdvajao povijesna naselja Gradec i Kaptol.[22] Potok je u prvoj polovici 20. stolje�a natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom o�uvala duh starih vremena. Niz kafi�a, restorana i du�ana, �ini danas Tkal�i�evu ulicu sredi�tem no�nog �ivota Zagreba.
Donji grad
Zrinjevac iz zrakaDonji grad je urbano sredi�te suvremenog Zagreba. Izgra�en je u 19. i u prvoj polovici 20. stolje�a, od kada potje�e i najve�i dio njegove arhitekture. Glavni i najve�i trg Zagreba je Trg bana Jela�i�a. Nekad tr�nica, a danas mjesto susreta, stjeci�te turista i gra�ana te glavni dio pje�a�ke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jela�i�u (1866.), rad autrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simboli�ki ma�em pokazivao prema Ma�arima, budu�i da se ban Jela�i� u svoje doba sna�no odupirao ma�arskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na isto�noj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana Mandu�evac, uz koju je vezana poznata pri�a o nastanku Zagreba. Od zna�ajnijih zgrada na trgu treba spomenuti pala�u Kolmar (danas Dru�tvo hrvatskih knji�evnika) s dva tornji�a, ku�u Rado (1904.-05., arhitekt Vjekoslav Bastl) � remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te ku�u Popovi� (1906.-07., arhitekt Aladar Baranyai), na kojoj su reljefi umjetnika Ivana Me�trovi�a.
Oktogon - kupola od vitrajaSa zapadne strane trga dolazi se u Ilicu, najpoznatiju zagreba�ku shopping ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pje�a�ku zonu koja, osim Trga bana Jela�i�a i dio Ilice, obuhva�a i brojne okolne ulice nanizane du�anima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovi�eve, poznate su po terasama kafi�a. U Bogovi�evoj se ulici nalazi poznata skulptura Prizemljeno sunce kipara Ivana Ko�ari�a, koja je poslu�ila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom Zagreba�ki Sun�ev sustav. Ju�no od Ilice je Cvjetni trg,[23] intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po �tandovima cvje�ara. Na trgu se nalazi kip pjesnika Petra Preradovi�a te poznata zgrada Oktogon, tj. Prva hrvatska �tedionica. Ova zgrada (1898.-1900., arhitekt Josip Vanca�), ima trgova�ki prolaz karakteristi�an za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po sredi�njoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja.
Hotel Palace na Strossmayerovu trguDonji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspore�ene u pravokutne blokove i na�elno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova. Zasnovan prema zamislima urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stolje�a, predstavlja najve�e i najzna�anije urbanisti�ko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.[24] Perivoji su ve�inom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih �umovitih parkova, a okru�uju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je Zrinjevac, sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se isti�e zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu neorenesanse (1884., arhitekt Friedrich von Schmidt), u kojoj je Strossmayerova galerija starih majstora. Na isto�noj strani trga su zgrada Ministarstva vanjskih poslova te �upanijski sud u Zagrebu, a na sjevernoj Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sa zapadne strane su reprezentativne historicisti�ke zgrade: pala�a Vranyczany u kojoj je Arheolo�ki muzej u Zagrebu, te pala�a Medakovi� s poznatom kavanom Lenuci i stropovima na katu koji su oslikani arabeskama.
Hrvatski dr�avni arhivNa obli�njem Strossmayerovu trgu su iznimno rasko�ne zgrade s bogatim pro�eljima, poput neorenesansne pala�e Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je Moderna galerija. Tu su i pala�a Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stolje�a te djela zagreba�kih arhitekata Lea H�nigsberga i Julija Deutscha, poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i ku�u Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.[25]
Trg kralja Tomislava ure�en je kao parterni vrt s fontanom i kipom kralja Tomislava. Sa sjeverne strane ome�en je zgradom Umjetni�kog paviljona (1897.-98.), a s ju�ne se nalazi Glavni kolodvor. Od zgrada se tako�er isti�u ku�a slikara Vlahe Bukovca (1895.-96.), te ku�a Feller (1903.), djelo arhitekta Vjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku ku�u Kallina (1903.-04.), na uglu Gunduli�eve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima �i�mi�a i kerami�kim plo�icama koje su nastale u tvornici vlasnika ku�e Josipa Kalline.[26]
Secesijska ku�a Kallina (1903.-04.) na uglu Gunduli�eve i Masarykove uliceJu�ni dio Zelene potkove obuhva�a Star�evi�ev trg sa zgradom Star�evi�eva doma (1894.-95) (danas Gradska knji�nica), izgra�enog za politi�ara Antu Star�evi�a, koji nikad nije u njoj �ivio. Slavni Hotel Esplanade (1922.-24.) smje�ten je odmah uz Glavni kolodvor, jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlaka Orient Express. Prema zapadu se pru�a i zagreba�ki botani�ki vrt.
Zapadni dio Zelene potkove �ine Maruli�ev, Ma�urani�ev i Trg mar�ala Tita. Na Maruli�evu trgu se nalazi secesijska zgrada Hrvatskog dr�avnog arhiva (1910.-13., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno gra�ena za Nacionalnu i sveu�ili�nu biblioteku. I dok je unutra�njost bogato ukra�ena po na�elu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.
Hrvatsko narodno kazali�teZapadni krak Zelene potkove zavr�ava na Trgu mar�ala Tita, koji se smatra jednim od najljep�ih u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazali�ta (1894.-95.), sjedi�te najve�e kazali�ne ustanove u Hrvatskoj.[27] Zgradu ju otvorio car Franjo Josip I., a projektirali su je Fellner i Helmer, poznati graditelji srednjoeuropskih kazali�ta. Ispred zgrade nalazi se Me�trovi�eva skulptura Zdenac �ivota (1905.). Na istom se trgu nalazi jo� i Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski �kolski muzej te Rekorat Sveu�ili�ta u Zagrebu. S ju�ne strane su lijepa secesijska zgrada biv�e Trgova�ko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas Akademija dramske umjetnosti.[28]
Isto�ni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, ve�inom je izgra�en u prvoj polovici 20. stolje�a i karakteristi�an je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Pala�a burze (1923.-27., danas Hrvatska narodna banka), djelo modernog arhitekta Viktora Kova�i�a. U blizini je i Trg �rtava fa�izma s kru�nom zgradom Hrvatskog doma likovnih umjetnika (1938.), nastaloj prema zamisli Ivana Me�trovi�a. U njoj se danas odr�avaju izlo�be suvremene umjetnosti.
Malo izvan Donjega grada, u �etvrti Trnje, kao znameniti primjer suvremene arhitekture mo�e se izdvojiti i zgrada Nacionalne i sveu�ili�ne knji�nice. Dovr�ena 1995. godine, djelo je skupine zagreba�kih arhitekata pod vodstvom Velimira Neidhardta.
Ostale znamenitosti
MirogojIsto�no od sredi�ta grada, u �etvrti Maksimir, smjestio se park Maksimir, povijesni perivoj osnovan u 18. stolje�u te oblikovan po uzoru na engleske romanti�arske parkove.[29] U njemu se nalazi Zoolo�ki vrt grada Zagreba. U sjevernom dijelu grada je glavno zagreba�ko groblje Mirogoj. Gra�eno je krajem 19. i po�etkom 20. stolje�a prema projektu arhitekta Hermanna Boll�a, a iznimnom se ljepotom odlikuju tamo�nje arkade u kojima su pokopane znamenite li�nosti iz hrvatske povijesti.
U ju�nom dijelu Zagreba je sportsko-rekreacijski centar Jarun, s umjetnim jezerom ure�enim za kupanje te vesla�kom stazom. Na nasuprotnoj obali Save, u naselju Lani�te, nalazi se najve�a sportska dvorana u Hrvatskoj - Arena Zagreb.[30]
Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, zagreba�ki neboderi, tako�er su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.
Popularno izleti�te Zagrep�ana je planina Medvednica, poznatija po nazivu svojeg vrha Sljeme, na kojoj se nalazi srednjevjekovna utvrda Medvedgrad.
Obrazovanje i znanost
Sveu�ili�te
Podrobniji �lanak o temi: Sveu�ili�te u Zagrebu
Zgrada rektorata Sveu�ili�ta i Pravnog fakultetaSveu�ili�te u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i me�u najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveu�ili�tu u Zagrebu diplomiralo je vi�e od 200.000 studenata, magistriralo vi�e od 18.000 i doktoriralo vi�e od 8.000 predlo�enika.
Na Sveu�ili�tu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetni�ki rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetni�ke akademije, stru�noj - U�iteljskoj akademiji i sveu�ili�nom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveu�ili�tu djeluju 33 visoka u�ili�ta.
Znanstvene institucije
U Zagrebu djeluju 22 instituta na podru�jima dru�tvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na podru�ju prirodnih znanosti je Institut Ru�er Bo�kovi�, dru�tvenih znanosti Institut Ivo Pilar, a znanstveni rad u sklopu humanisti�kih znanosti predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je tako�er sjedi�te HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je 1866. osnovao �akova�ki biskup Josip Juraj Strossmayer.
Srednje �kole i gimnazije
Podrobniji �lanak o temi: Srednje �kole i gimnazije u Zagrebu
U Zagrebu djeluje 100 srednjih �kola, od �ega je 31 gimnazija.[31]
Kultura
Podrobniji �lanak o temi: Kultura u Zagrebu
Zagreb je najve�e kulturno sredi�te Hrvatske. U gradu se nalazi vi�e ustanova koje tradicionalno imaju velik presti�. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazali�ta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazali�te, a me�u knji�nicama Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica. Me�u brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izlo�aba mo�da se najvi�e isti�u Klovi�evi dvori.
Muzeji i galerije
Umjetni�ki paviljon na Trgu kralja TomislavaZagreba�ki muzeji �uvaju vi�e od 3,6 milijuna eksponata u vi�e od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Vi�e desetaka privatnih manjih i ve�ih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.
Arheolo�ki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) �uva gotovo 400,000 artefakata ste�enih iz razli�tih izvora u stoljetnom razdoblju.[32] Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. Zagreba�kom mumijom, koja je uvijena u tkaninu s najstarijim etru��anskim natpisom na svijetu (Liber Linteus Zagrabiensis).
Gliptoteka HAZUOd umjetni�kih muzeja najzna�ajniji je Muzej za umjetnost i obrt (Trg mar�ala Tita 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog poku�stva i obrta, a danas brojem artefakata �ine najbogatiji muzej u Hrvatskoj.[33] Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stolje�a mo�e se vidjeti u Strossmayerovoj galeriji starih majstora (Zrinjevac 11) u sklopu HAZU[34] i Muzeju Mimara, donaciji kolekcionara Ante Topi�a Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekada�nje gimnazije.[35] Potonja sadr�i 3.750 djela iz razli�itih kultura i civilizacija. Moderna galerija (Hebrangova 1) je umjetni�ka zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stolje�a. Od drugih umjetni�kih muzeja, tu je Atelier Ivana Me�trovi�a (Mleta�ka 8) sa skulpturama, crte�ima i litografijama najzna�ajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stolje�a. Potom Hrvatski muzej naivne umjetnosti, kao i Muzej suvremene umjetnosti, �ije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.
U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. Muzej grada Zagreba (Opati�ka 20), osnovala je Dru�ba Bra�e hrvatskog zmaja, a smje�ten je u obnovljenom kompleksu biv�eg samostana klarisa iz 17. stolje�a.[36] Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i politi�ku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je i Hrvatski povijesni muzej u pala�i Vojkovi� (Mato�eva 9).
Od drugih muzeja, zna�ajni su Hrvatski prirodoslovni muzej, Tehni�ki muzej te Etnografski muzej. Vrijedne zbirke �uvaju i Hrvatski �kolski muzej, Gliptoteka HAZU i Kabinet grafike HAZU.
Najposje�enije izlo�be svjetskih umjetnika nudi galerija Klovi�evi dvori, a stogodi�nje iskustvo u tom smislu ima Umjetni�ki paviljon.
Kazali�ta
Prve kazali�ne predstave odr�avale su se u Zagrebu jo� u 18. stolje�u, a prva kazali�na zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazali�ta. Hrvatsko narodno kazali�te, otvoreno 1895. godine, ima najve�i presti� u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su Gradsko dramsko kazali�te Gavella, Gradsko kazali�te Komedija, Zagreba�ko kazali�te mladih, Teatar Exit i Satiri�ko kazali�te Kerempuh. Postoje specijalizirana kazali�ta za dje�ju publiku, dok ih je nekolicina smje�tena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz ve�ih gradskih �etvrti (Tre�njevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazali�na i koncertna doga�anja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je Zagreba�ko histrionsko ljeto na Opatovini.
Koncerti i festivali
Zagreb je mjesto odr�avanja vi�e festivala sa svjetskim zna�enjem, kao �to su Animafest, svjetski festival animiranog filma koji se odr�ava svake parne godine, potom Me�unarodna smotra folklora, kazali�ni festival Eurokaz, te Festival suvremenog plesa.
Zagreb ima i filmski festival, Zagreb Film Festival, a posebno je zanimljiv ZagrebDox, festival dokumentarnog filma. Od glazbenih festivala, tu je Zagrebfest, jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe Muzi�ki Biennale Zagreb svake neparne godine te Festival Zagreba�ke filharmonije. Od 1996. se na ulicama sredi�ta Zagreba odr�ava Cest is d'Best, me�unarodni multimedijalni festival uli�nih zabavlja�a. Ljeti se tako�er odr�avaju koncerti na otvorenom, ve�inom na Gornjem gradu (Ljeto na Gornjem gradu).
Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, sagra�ena 1973. i nazvana po znamenitom skladatelju prve hrvatske opere Vatroslavu Lisinskom. Dvorana je bila i mjesto odr�avanja Eurosonga 1990. godine. Ve�i koncerti zabavne glazbe odr�avaju se u Domu sportova, a od nedavno i u veli�anstvenoj Areni Zagreb.
Od drugih doga�anja poznata je izlo�ba cvije�a Floraart (krajem srpnja i po�etkom lipnja), te Old-timer Rally, koji se odr�avaju jednom godi�nje. Posebno je zanimljiv Markov sajam, tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno odr�avao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jela�i�a. Dani Grada Zagreba odr�avaju se 16. studenog.
Mediji
Zagreb je jedno od medijskih sredi�ta jugoisto�ne Europe.
U njemu je sjedi�te Hrvatske radiotelevizije. HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao TV Zagreb 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istra�ivanjima najgledanija televizija u jugoisto�noj Europi. HRT centar sa studijima smje�ten je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv Prisavlje se prema tome u medijskom �argonu upotrebljava i kao sinonim za upravni establishment televizije.
Zgrada Hrvatske radiotelevizije na PrisavljuU Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne TV postaje: Nova TV (studiji na Remetine�koj cesti 139), u vlasni�tvu me�unarodne kompanije CME, te RTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u vlasni�tvu RTL grupe. U Zagrebu je tako�er sjedi�te manjih privatnih televizija, OTV i Z1 Televizija, koje su sadr�ajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva poslovna televizija u Hrvatskoj Kapital Network i glazbena televizija Croatian Music Channel, koje je mogu�e pratiti preko kabelske mre�e.
U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najslu�anije: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu HRT-a, Radio Sljeme, Radio 101, Narodni radio, Radio Cibona, itd.
Znak EPH ispred sjedi�ta tvrtke u Koranskoj uliciPrve dnevne novine po�ele su izlaziti u Zagrebu jo� 1784. godine (Agramer deutsche Zeitung). Danas je Zagreb sjedi�te najve�ih novinskih ku�a u Hrvatskoj. Kapitalom je najsna�nija kompanija Europapress Holding (EPH), sa sjedi�tem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 �asopisa. Najtira�nije dnevne novine su Jutarnji list i Sportske novosti u vlasni�tvu EPH, te Ve�ernji list (osnovan 1959.) i 24sata, u sastavu austrijskog medijskog koncerna Styria Medien AG. Zna�ajan je i Vjesnik.
U Zagrebu je sjedi�te i najposje�enijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Oglasnik.hr, i dr.
Sport
Podrobniji �lanak o temi: Sport u Zagrebu
Arena ZagrebU Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski �portski klubovi iz Zagreba. Od poznatijih profesionalnih klubova valja istaknuti nogometne klubove koji nastupaju u 1.HNL: NK Dinamo, NK Zagreb, NK Lokomotiva Zagreb, NK Croatia Sesvete, ko�arka�ke klubove koji nastupaju u NLB ligi: KK Cibona, KK Zagreb, KK Cedevita, rukometne klubove koji nastupaju u Dukat Premijer ligi RK Zagreb, RK Medve��ak, RK Dubrava. Tako�er se isti�u vaterpolski klubovi Mladost i Medve��ak, hokeja�ka mom�ad Medve��ak koja nastupa u EBEL ligi, te vesla�ke, atletske i mnoge druge klubove.
U Zagrebu postoje brojni �portski objekti i �portsko-rekreacijski centri (�alata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najve�i broj takvih objekata izgra�en je ili preure�en za potrebe Univerzijade 1987. godine. Jedna od najpoznatijih �portskih dvorana u Zagrebu je Dom sportova, koja sadr�i 6 dvorana, najve�e dvije mogu primiti 4.000 i 12.000 gledatelja. Popularna Cibona, tj. Ko�arka�ki centar Dra�en Petrovi� prima oko 5.400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovr�ena je Arena Zagreb koja mo�e primiti do 16.300 gledatelja te predstavlja najve�i objekt zatvorenog tipa za odr�avanje sportskih manifestacija u Hrvatskoj. Najve�i nogometni stadion u Zagrebu je Stadion Maksimir (37,168 sjede�ih mjesta) na kojem utakmice igra NK Dinamo.
Gradovi prijatelji
Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljede�im gradovima:[37]
Mainz, Njema�ka (1967.)
St. Petersburg, Rusija (1968.)
Troms�, Norve�ka (1971.)
Kyoto, Japan (1972.)
Krak�w, Poljska (1975.)
Lisabon, Portugal (1977.)
Pittsburgh, SAD (1980.)
�angaj, Kina (1980.)
15px Bologna, Italija (1984.)
Budimpe�ta, Ma�arska (1994.)
Be�, Austrija (1994.)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina (2001.)
Ljubljana, Slovenija (2001.)
Podgorica, Crna Gora (2006.)
London, Ujedinjeno Kraljevstvo (2009.)
Povezani �lanci
Popis po�asnih i zaslu�nih gra�ana Zagreba
Popis zagreba�kih gradona�elnika
Popis poznatih osoba grada Zagreba
Bilje�ke
� Si�, Miroslav (2007). Spatial and functional changes in recent urban development of Zagreb. Delo. Preuzeto 6. studenog 2008..
� Klima
� Naselja i stanovni�tvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
� SDP unato� lo�ijem rezultatu i dalje najja�i
� www.zagreb.hr
� O ekonomiji Zagreba. Archived from the original on 2008-01-02. Preuzeto 2006-07-02.
� Prihva�en zagreba�ki prora�un za 2008. (PDF). poslovni.hr (2007-20-12). Preuzeto 2009-16-6.
� Velike razlike u BDP-u: Zagreb najrazvijeniji. Javno.hr (2008-02-22). Preuzeto 2008-11-09.
� 9,0 9,1 Gospodarstvo Grada Zagreba i Zagreba�ke �upanije (PDF). Hrvatska gospodarska komora (2007-12-11). Preuzeto 2008-11-11.
� Prosje�na zagreba�ka neto pla�a za srpanj 6.228 kuna. Suvremena.hr (2008-09-26). Preuzeto 2008-10-09.
� [Metropola - besplatni tjednik]
� Gospodarski profil KZ. Hrvatska gospodarska komora, Zagreba�ka gospodarska komora. Preuzeto 2008-01-25.
� Tomislav Marinovi� (2008), Doma�im arhitektima projekt nove zra�ne luke, www.vjesnik.hr (Preuzeto 12. o�ujka 2009.)
� Marijan Lipovac (2009), Portal svetog Marka krije tajne, Vjesnik, 11. travnja 2009.
� Lelja Dobroni� (1992), Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb. ISBN 86-03-00798-5
� Lelja Dobroni� (1988), Zagreba�ki Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb.
� Lelja Dobroni�, Ankica Pand�i� (2004), Pala�a Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian History Museum: 1764. - 2004., Zagreb. ISBN 953-6046-29-6
� Lelja Dobroni� (1988), Zagreba�ki Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb.
� Olga Maru�evski (2002), Iso Kr�njavi, kultura i politika na zidovima pala�e u Opati�koj 10, Zagreb. ISBN 953-6324-32-6
� Ana Deanovi�, �eljka �orak (1988), Zagreba�ka katedrala, Zagreb. ISBN 86-397-0020-6
� Pa�kal Cvekan (1990), Kaptolski Franjevci: kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu, Virovitica.
� Nada Premerl (2005), Potok u srcu Zagreba: uz potok Medve��ak od izvora do u��a = A brook in the heart of Zagreb: along the Medve��ak brook from source to mouth, Zagreb. ISBN 953-6942-19-4
� Snje�ka Kne�evi� (2003), Zagrebu u sredi�tu, Zagreb. ISBN 953-181-049-4
� Snje�ka Kne�evi� (1996), Zagreba�ka zelena potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
� Snje�ka Kne�evi� (1996), Zagreba�ka zelena potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
� Zlatko Juri� (1995), Arhitekt Vjekoslav Bastl � radovi 1901.-1910., �ivot umjetnosti br. 56-57, Zagreb. ISSN 0524-7794
� Nikola Batu�i�, ur. (1992), Hrvatsko narodno kazali�te u Zagrebu: 1840.-1860.-1992., Zagreb. ISBN 86-03-00786-1
� Snje�ka Kne�evi� (1996), Zagreba�ka zelena potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
� Olga Maru�evski, Sonja Jurkovi� (1991), Maksimir, Zagreb. ISBN 86-03-00523-0
� Vesna Ledi� Oppenheim, Maroje Mrdulja�, Ira Payer (2008), Arena Zagreb, Zagreb. ISBN 978-953-55532-0-5
� Popis srednjih �kola i gimnazija u Republici Hrvatskoj (Preuzeto u rujnu 2008.)
� Arheolo�ki muzej u Zagrebu. Preuzeto 2006-07-02.
� Muzej za umjetnost i obrt. Preuzeto 2006-07-02.
� Strossmayerova galerija starih majstora. Preuzeto 2006-07-02.
� Muzej Mimara. Preuzeto 2006-07-02.
� Muzej grada Zagreba. Preuzeto 2006-07-02.
� Gradovi prijatelji
Literatura
Lelja Dobroni�: Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb, 1991. ISBN 86-03-00521-4
Lelja Dobroni�: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Zagreb, 1983.
Lelja Dobroni�: Zagreba�ki Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb, 1988.
Dragutin Hirc: Stari Zagreb, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-150-842-1
Snje�ka Kne�evi�: Zagreba�ka zelena potkova, Zagreb, 1996. ISBN 953-0-60524-2
Snje�ka Kne�evi�: Zagrebu u sredi�tu, Zagreb, 2003. ISBN 953-181-049-4
Gjuro Szabo: Stari Zagreb, Zagreb, 1941.
Vanjske poveznice
Slu�bene stranice grada Zagreba
Turisti�ka zajednica grada Zagreba
- 14:20 -
�E�KA (PRAG)
Republika �e�ka (�e�ki: �esk� republika) ili samo �e�ka (�e�ki: �esko) je dr�ava u Srednjoj Europi koja grani�i s Poljskom na sjeveroistoku, Slova�kom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njema�kom na zapadu i sjeverozapadu. Glavni grad �e�ke je Prag. Dana�nja �e�ka sastoji se od dvije povijesne regije, �e�ke i Moravske, te dijela tre�e povijesne regije, �leske.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest �e�ke
�e�ka se pojavila krajem 9. stolje�a, kad se ujedinila pod dinastijom P�emyslovci.
�e�ko (Bohemsko) kraljevstvo (Bohemija) bilo je va�na lokalna sila, ali njegova je mo� opala zbog razaranja tijekom vjerskih sukoba kao �to su bili Husitski ratovi u 15. stolje�u i Tridesetogodi�nji rat u 17. stolje�u.
Kasnije je �e�ka potpala pod ku�u Habsburg i postala dio Austro-Ugarske.
Austro-Ugarska je propala u prvom svjetskom ratu, a �esi i susjedni Slovaci ujedinili su se 1918. godine u neovisnu republiku �ehoslova�ku. Ta je nova dr�ava imala znatnu njema�ku manjinu u Sudetima, pa se �ehoslova�ka raspala kada je Njema�ka pripojila Sudete 1938. godine i kada je Slova�ka postala neovisna zemlja.
Ostatak �e�ke (Protektorat Bohemija i Moravska) su okupirali Nijemci 1939. godine. Okupaciji je pridonio doma�i kvisling Emil Hacha.
Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena �ehoslova�ka, koja je bila pod vla��u Sovjetskog Saveza od 1948. godine, pa nadalje.
Kad su �e�ki politi�ki vo�e poku�ali liberalizirati vlast tijekom "Pra�kog prolje�a", vojska Var�avskog pakta okupirala je zemlju 1968. godine.
�ehoslova�ka je stekla slobodu od Sovjetskog Saveza 1989. godine u mirnoj "Bar�unastoj revoluciji". Zatim se 1. sije�nja 1993. mirno podijelila na dvije neovisne republike, dana�nju �e�ku i Slova�ku.
�e�ka je 1999. godine postala �lanica saveza NATO, a �lanica Europske unije postala je 1. svibnja 2004. godine.
Politika [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Politika �e�ke
Prema ustavu, �e�ka je parlamentarna demokracija, a �ef dr�ave je predsjednik, kojeg neizravno bira parlament svakih pet godina.
Predsjednik ima odre�ene ovlasti, kao �to je pravo da predla�e suce Ustavnog suda, raspu�ta parlament u odre�enim uvjetima, te ula�e veto na zakone.
Osim toga, predsjednik imenuje predsjednika vlade, koji usmjerava najve�i dio doma�e i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge �lanove kabineta na prijedlog predsjednika vlade.
�e�ka ima dvodomni parlament sa Zastupni�kim domom (Poslaneck� sn�movna) i Senatom (Sen�t). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake �etiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 �lana, koji imaju mandad �est godina, a jedna tre�ina se bira svake dvije godine na temelju ve�inskog glasovanja u dva kruga.
Najvi�i dr�avni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina.
Pokrajine [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: �e�ke samoupravne pokrajine
�e�ka ima 13 pokrajina (kraje, jednina kraj) i jedan glavni grad (hlavn� m�sto), ovdje ozna�en zvjezdicom (*):
--------------------------------------------------------------------------------
pokrajine sredi�te stanovni�tvo
(09/2006)
--------------------------------------------------------------------------------
Prag (Praha) (A) 1 186 618
Sredi�nja �e�ka (St�edo�esk� kraj)(S) Prag 1 171 200
Ju�na �e�ka (Jiho�esk� kraj) (C) �esk� Bud�jovice 630 063
Plze�ski kraj (Plze�sk� kraj) (P) Plze� 553 896
Karlovarski kraj (Karlovarsk� kraj) (K) Karlovy Vary 304 770
�ste�ki kraj (�steck� kraj) (U) �st� nad Labem 823 725
Libere�ki kraj (Libereck� kraj) (L) Liberec 430 285
Kr�lov�hrade�ki kraj (Kr�lov�hradeck� kraj) (H) Hradec Kr�lov� 549 620
Pardubi�ki kraj (Pardubick� kraj) (E) Pardubice 507 425
Vyso�ina (J) Jihlava 511 406
Ju�na Moravska (Jihomoravsk� kraj) (B) Brno 1 132 350
Olomou�ki kraj (Olomouck� kraj) (M) Olomouc 639 857
Zl�nski kraj (Zl�nsk� kraj) (Z) Zl�n 589 975
Moravsko-�leski kraj (Moravskoslezsk� kraj) (T) Ostrava 1 249 778
--------------------------------------------------------------------------------
Zemljopis [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis �e�ke
Karta �e�ke�e�ki (bohemski) reljef je vrlo raznolik. Na zapadu je velika nizina kroz koju teku rijeke Laba i Vltava, te koja je okru�ena niskim planinama Krkono�e (u Sudeti), na kojima je i najvi�i vrh dr�ave, Snezka (1,602 m).
Moravska, isto�ni dio zemlje, vi�e je brdovita i kao glavnu rijeku ima Moravu ali u njoj izvire i Odra.
Rijeke iz �e�ke teku u tri razli�ita mora: Sjeverno more, Balti�ko more i Crno more.
Klima je umjerena, ljeta su topla, a zime hladne, obla�ne i vla�ne. Osje�aju se i morski i kontinentalni utjecaji.
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo �e�ke
Iako najstabilnija i najbogatija me�u biv�im zemljama Isto�nog bloka, �e�ka se od sredine 1999. oporavlja od recesije.
Gospodarstvo je �ivnulo u razdoblju od 2000. do 2001. godine zbog izvoza u Europsku uniju, pogotovo u Njema�ku, te zbog investicija iz inozemstva, dok je doma�a potra�nja sve ja�a.
U budu�nosti bi moglo do�i do problema zbog neugodno visokih poreznih deficita.
Radi se na dovr�enju privatizacije bankarstva, telekomunikacija i energetike, �to �e pove�ati strane investicije, dok �e preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali pove�ati proizvodnju.
Promet [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Promet �e�ke
Stanovni�tvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo �e�ke
Ve�ina stanovnika �e�ke (90,4%) su �esi, koji govore �e�ki jezik, jedan od slavenskih jezika.
Ostale etni�ke skupine su Moravci (3,7%), Slovaci (2%), Nijemci, Romi, Ma�ari, Ukrajinci i Poljaci.
Granica izme�u �e�ke i Slova�ke otvorena je za gra�ane biv�e dr�ave �ehoslova�ke.
Glavne religije kao postoci ukupnog stanovni�tva: katoli�anstvo (27%), protestantizam (1%), �e�ki husiti (1%), kao i mala �idovska zajednica. Najvi�e stanovnika izja�njava se kao ateisti (59%), a ostali se nisu izjasnili.
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Kultura �e�ke
Knji�evnici [uredi]
Karel �apek
Franz Kafka
Jaroslav Ha�ek
Skladatelji [uredi]
Bed�ich Smetana
Antonin Dvo�ak
PRAG
Prag (�e�ki: Praha) je glavni i s 1,2 milijuna stanovnika najve�i grad �e�ke te njeno kulturno i gospodarsko sredi�te. Zemljopisno le�i u sredini �e�ke kotline na rijeci Vltavi, desnom pritoku Labe. Uz stanovnike zabilje�ene u slu�benoj statistici, pretpostavlja se da u Pragu �ivi jo� oko 300.000 neprijavljenih osoba, tako da se ukupan broj stanovnika penje do 1,5 milijuna.
Prag ima dobro o�uvanu srednjovjekovnu gradsku jezgru: Hrad�ani i Mal� Strana na lijevoj obali te Star� M�sto i Nov� M�sto (Stari i Novi grad) na desnoj obali Vltave. Od 1992. Stari dio Praga uvr�ten je u UNESCO-v popis mjesta svjetske ba�tine u Europi kao divan primjer razvoja europskog grada od 11. do 18. stolje�a. Prag je godine 2000. bio jedna od europskih prijestolnica kulture.
Povijest [uredi]
Na prostoru Praga postoje arheolo�ki nalazi iz starijeg kamenog doba. Oko 2000 g.p.K. su Kelti osnovali naselje Z�vist ju�no od grada. U doba seobe naroda su taj prostor naselili germanski Markomani i kasnije Slaveni. Prema legendi je grad Prag osnovao P�emisl, osniva� prve �e�ke dinastije P�emislovi�a, zajedno sa svojom �enom Libu�om. Jezgra starog Praga je tvr�ava Vy�ehrad na obali Vltave. U 9. st. je sagra�ena tvr�ava na mjestu dana�njeg Pra�kog dvorca koja postaje jezgra grada. 973. godine je osnovana biskupija koja je bila dio nadbiskupije Mainza do 1344. kad je postala samostalna nadbiskupija. Ubrzo nakon toga je Prag postao sjedi�te �e�kih kraljeva.
Od 10. st. Prag postaje zna�ajan trgova�ki centar u kojeg se doseljavaju trgovci raznih naroda (posebno Nijemci i �idovi). Postojali su dijelovi grada gdje su �ivjeli pripadnici pojedinih naroda. Prvi most preko Vltave je sagradio kralj Vladislav II. 1170. godine.
Grad se ja�e razvio u 14. st. (zlatno doba Praga). Car Svetog Rimskog Carstva Karlo IV. iz dinastije Luksemburg je izabran za kralja �e�ke i 1355. je odlu�io da Prag postane prijestolnica cijelog Carstva. U Prag dolaze mnogi naseljenici iz svih dijelova Carstva. Karlo IV. je poduzeo mnoge gradnje, od kojih su najpoznatiji Karlov most i katedrala sv. Vida. Osnovao je i Karlovo sveu�ili�te (najstarije sveu�ili�te u Srednjoj Europi). Tada je Prag bio tre�i grad po veli�ini u Europi. U Pragu je djelovao teolog Jan Hus koji je pokrenuo vjerski pokret Husiti kojima su se priklju�ili mnogi �esi (Husitski ratovi).
Toranj Karlovog mosta za pra�ke revolucije 1848. godine1618. su �esi kroz prozor Pra�kog dvorca izbacili izaslanike cara Ferdinanda II. (pra�ka defenestracija). Taj doga�aj je bio povod Tridesetogodi�njeg rata izme�u katoli�kih i protestantskih snaga u koji je bila uvu�ena ve�ina europskih zemalja. Prag je bio �estoko pogo�en ratom i stanovni�tvo mu se tokom rata smanjilo za dvije tre�ine. 1689. je grad koji se obnovio nakon rata pogodio katastrofalni po�ar.
U 18. st. ponovo raste gospodarska snaga grada. 1757. je tokom Sedmogodi�njeg rata pruska vojska razorila grad. 1784. su pojedine gradske �etvrti formalno ujedinjene u jedan grad. Grad je naglo narastao i dobio na gospodarskom zna�enju tokom industrijske revolucije u 19. st. Po�eo se br�e razvijati nakon izgradnje �eljeznice 1845. kada je ugljen iz bazena Kladno omogu�io razvoj metalurgije, �to je dovelo do pove�anja broja stanovnika. Godine 1830. u Pragu je �ivjelo 180.000 ljudi, a godine 1910. ve� 224.000. Grad je postao sna�no industrijsko sredi�te i postupno uklju�io u svoj sastav susjedna manja naselja kao industrijske gradske �etvrti pa su tako nastali Libe� s pristani�nim bazenom Vyso�any, Hloub�t�n, Karl�n i Sm�chov s tvornicama strojeva, vozila, vagona, stakla, papira i prehrambenih proizvoda. Prag je postao i trgova�ki centar te veliko �eljezni�ko �vori�te, a tome su kasnije pridodane i cestovne veze te velika zra�na luka Ruzyn� udaljena samo 10 km od gradskog sredi�ta.
1848. je u gradu izbila revolucija koja je dio europskih revolucija iste godine. Tada ja�a �e�ka nacionalna svijest i �elja za nezavisno��u. Prag je bio centar �e�kog narodnog preporoda i ostalih �e�kih nacionalisti�kih pokreta. Prag je bio centar panslavisti�kog pokreta. U Pragu su se sastajali intelektualci iz ostalih slavenskih naroda koji su iznosili ideje o vlastitim nacionalnim pokretima.
1918. se raspala Austrougarska monarhija, i �e�ka je zajedno sa Slova�kom stekla nezavisnost, ali se ujedinila u zajedni�ku dr�avu �ehoslova�ku. Prag je od 1918. do 1939., te od 1945. do 1993. bio glavni grad �ehoslova�ke. Jedna je od rijetkih prijestolnica Srednje Europe koja je u Drugom svjetskom ratu ostala gotovo potpuno po�te�ena ratnih razaranja. Grad je ipak bombardiran na samom kraju rata. 1948. je u �ehoslova�koj zavladao socijalizam. Prag je bio centar protukomunisti�kih pokreta (Pra�ko prolje�e 1968. i Bar�unasta revolucija 1989.). Od 1993. je glavni grad novonastale �e�ke Republike koja je nastala razdru�ivanjem �ehoslova�ke. Zbog izvrsno o�uvane srednjoeuropske arhitekture postao je, pogotovo nakon zavr�etka hladnog rata, jedno od najpopularnijih srednjoeuropskih turisti�kih odredi�ta i omiljena lokacija za snimanje mnogih filmova s povijesnom tematikom, �emu je pridonijela i gotovo stoljetna tradicija proizvodnje vlastitih filmova.
Zemljopis [uredi]
Panorama gradaPrag je smje�ten u srednjoj �e�koj na rijeci Vltavi. Nalazi se 40 km od u��a Vltave u Labu. Zbog svog polo�aja neposredno na rijeci jezgra je u pro�losti �esto bila izlo�ena poplavama. Na rijeci postoji nekoliko otoka (Slovansk� ostrov, D�tsk� ostrov i St�eleck� ostrov). Prag je unutar visoravni �e�ke zavale. Reljef na prostoru grada je brdovit. Zapadno od grada je Bijela gora, a ju�no gora �ihadlo. Klima je umjerena. Na prostoru grada se mije�aju kontinentski i oceanski utjecaji na klimu.
Znamenitosti [uredi]
Starogradski trgPovijesno sredi�te Praga
Svjetska ba�tina - UNESCO
Godina uvr�tenja: 1992. (16. zasjedanje)
Vrst: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, vi
Ugro�enost: ne
Poveznica: UNESCO
Mala Strana na kraju Karlovog mosta
Vjenceslavov trg s Nacionalnim muzejom no�u
Crkva sv. Petra i Pavla na Vy�ehradu
RudolfinumNakon pada �eljezne zavjese, Prag je postao jedno od najposje�enijih turisti�kih destinacija u Europi, ali i u svijetu. Prag je �esti grad po posje�enosti u Europi, poslije Londona, Pariza, Rima, Madrida i Berlina[1]. Za razliku od drugih europskih metropola, Prag nije mnogo stradao u Drugom svjetskom ratu, te je njegova povijesna arhitektura (Stari grad, Donji grad i Novi grad) jedna od najsa�uvanijih u Europi i predstavljena je svim povijesnim stilovima: srednjovjekovna romanika i gotika, renesansa, barok, neoklasicizam, historicizam, secesija, funkcionalizam i postmoderna arhitektura. Najpoznatije znamenitosti Praga su:
Pra�ki dvorac (Pra�sk� hrad) u �etvrti Hrad�ani (Guinnessova knjiga rekorda ga navodi kao najve�i dvorac na svijetu, povr�ine preko 70000 m�)
Katedrala sv. Vida nalazi se unutar kompleksa dvorca
Stari grad (Star� M�sto) s poznatim Starim trgom (Starom�stsk� n�m�st�)
Astronomski sat (Orloj) unutar Starog grada
Novi grad (Nov� m�sto) s najpoznatijim trgom V�clavsk� n�m�st�
Karlov most (Karl�v Most) preko Vltave
�idovska �etvrt Josefov s novom sinagogom (Staronov� Synagoga) iz 1270. godine i �idovskim grobljem
Crkva Na�e gospe pod T�nom (s poznatim crnim tornjevima)
Dvorac Vy�ehrad na �ijem su groblju ukopani mnogi slavni �esi kao �to su Anton�n Dvo��k i Bed�ich Smetana
Kompleks Karlovog sveu�ili�ta
Pet��nski opservatorijski toranj (Pet��nsk� rozhledna) je kopija Eiffelovog tornja)
Televizijski toranj u �etvrti �i�kov (�i�kovsk� vys�la�)
Grob Franza Kafke na �idovskom groblju Ol�any koje je poznato �etali�te
"Ple�u�a ku�a" (moderna gra�evina, djelo hrvatskog arhitekta Vlade Miluni�a)
Zlatna ulica
Lennonov zid s protukomunisti�kim grafitima inspiriranim pjesmama Beatlesa
Pra�ki metronom, moderna instalacija na mjestu sru�enog Staljinovog spomenika
Mala �etvrt (Mal� Strana) s Crkvom Malog Isusa
Dr�avni muzej (N�rodn� muzeum)
Muzej primijenjenih umjetnosti
Barokna gradska vrata Pisek, jedina sa�uvana gradska vrata
Pra�ki ZOO je jedan od 7 najboljih u svijetu (prema Forbes magazinu)
Narodno kazali�te (N�rodn� Divadlo)
Rudolfium, dom �e�ke filharmonije
Kazali�te Smetana, dom pra�ke dr�avne opere
- 14:16 -
INDIJA
Republika Indija, koja je smje�tena u Ju�noj Aziji i pokriva ve�i dio Indijskog podkontinenta, je druga najmnogoljudnija dr�ava na svijetu, s vi�e od milijardu stanovnika, koji govore vi�e od sto razli�itih jezika. Indija grani�i s Banglade�om, Mianmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje ima susjede �ri Lanku i Maldive. Najve�a gradska podru�ja su Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges.
Porijeklo imena [uredi]
Ime Indija potje�e od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. U prastarim spisima Vedama (starim 5 000 godina) spominje se prvo ime za Indiju - Bharata Varsa. Kasnije su razne politi�ke stranke predlagale za Indiju razli�ita imena, me�u kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potje�e od dva hinduska kralja po imenu Bharata. �Bha� na sanskrtu zna�i znanje ili svjetlost, a �rat� je glagol �raditi�, pa je �bharat� onaj koji tra�i znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlu�io da �e Indija biti sekularna dr�ava. Indija je zemlja suprotnosti i najve�a federalna dr�ava na svijetu podjeljena na 25 federalnih jedinica.
Zemljopis [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis Indije
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Indije
Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisu�lje�a pr. Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i �iroke ulice. Narod koji je ondje �ivio nazivao se Dravidi, a bio je tamne puti, te se bavio sa poljodjelstvom i obrtom. Trgovali su s narodima Mezopotamije. Poznavali su pismo koje do danas nije odgonetnuto. Najve�i gradovi bili su Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. pr. Kr. doselili indoeuropski Arijci i uni�tili indske gradove. Me�u Indom i Gangesom osnovali su vi�e dr�ava. Glavni povijesni izvor za to doba su Vede, zbirka �etiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. pr. Kr. zovemo "vedska Indija". Najpoznatije indijske epske pjesme su Mahabharata i Ramajana, a govore o ratovima u kojima sudjeluju ljudi, demoni i bogovi. U upotrebi je bilo pismo i jezik Sanskrt. Kad su nastale dr�ave, narod je iz polunomadstva pre�ao na poljoprivredu, a dru�tvo se raslojilo na �etiri kaste.
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Indijska umjetnost
Upravna podjela [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Dr�ave i teritoriji Indije
Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih dr�ava, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status.
Savezne dr�ave:
Andhra Pradesh
Arunachal Pradesh
Assam
Bihar
Chhattisgarh
Goa
Gujarat
Haryana
Himachal Pradesh
Jammu and Kashmir
Jharkhand
Karnataka
Kerala
Madhya Pradesh
Maharashtra
Manipur
Meghalaya
Mizoram
Nagaland
Orissa
Punjab
Rajasthan
Sikkim
Tamil Nadu
Tripura
Uttaranchal
Uttar Pradesh
Zapadni Bengal
Savezni teritoriji:
Andamani i Nikobari
Chandigarh
Dadra i Nagar Haveli
Daman i Diu
Lakshadweep
Pondicherry
- 13:50 -
ALBANIJA (TIRANA)
Albanija (albanski: Shqip�ria, zna�i Zemlja orlova) mediteranska je dr�ava jugoisto�ne Europe. Grani�i s Crnom Gorom na sjeveru, Kosovom na sjeveroistoku, Makedonijom na istoku, Gr�kom na jugu, Jadranskim morem na zapadu te Jonskim morem na jugozapadu. Slu�beno ime glasi Republika Albanija
Podrijetlo i povijest imena [uredi]
Albanija vjerojatno dolazi od anti�kog Proto-Indo-Europskog korijena *albho, �to zna�i �bijelo�. Od ovog korijena mo�da potje�e i ime Albion, staro ime za Britaniju. Alternativno podrijetlo mo�e biti isto kao i za ime Alpe, ali etimologija ovog naziva nije definitivno utvr�ena. Tre�a varijanta ka�e da �Albanija� poti�e od latinskog �Alba�. �Albus� sna�i na latinskom �bijelo� ili �svijetlo�, tako da su Rimljani tako nazivali mijesta gdje se Sunce najprije vidi, po brdovitim mjestima.
Prvi put rije� Albanoi se pojavljuje kao ime ilirskog plemena u dana�njoj sjevernoj sredi�njoj Albaniji, 130. godine u Ptolomejevom radu. Albanopolis od Albana je mjesto koje se poistovje�uje sa Zgerde�om (Zg�rdhesh) brdskom tvr�avom blizu Kruje u sjevernoj Albaniji. Arbanon je vjerojatnije ime okruga - mogu�e je da se radi > ravnici Mat - nego ime odre�enog mjesta. Indikacija pokreta s vi�ih nadmorskih visina u mnogo ranijem periodu je detektirana u razdiobi zemljopisnih imena koja zavr�avaju sa -e� ("-esh") koje izgleda da je proisteklo iz latinskog -enizis ili -ezis, izme�u �kumbina i Mata, s koncentracijom izme�u Elbasana i Kruje.
Izraz Albanon se mo�da polako �irio na druga ilirska plemena dok njegova upotreba nije postala uobi�ajena me�u svim Albancima. Sude�i prema albanskom znanstveniku Fa�ku bey Konitzi, izraz �Albanija� nije u potpunosti zamjenio �Iliriju� do kraja �etrnaestog stolje�a. Rije� �Alba� ili �Arba� je izgleda povezana s gradom Arba (danas Rab, Hrvatska), koji je u davna vremena bio naseljen polu-ilirskim Liburnima, prvi put spomenutim 360. pr. Kr.
Oko tisu�u godina kasnije, neki bizantski pisci su koristili izraze �Albanon� i �Arbanon� da ozna�e regiju Kruje. U 13. stolje�u, imena �Albanija� i �Albane�ani� (�Albanenses�) su ozna�avala cijelu zemlju i sve stanovni�tvo kako je pokazano u radovima mnogih starih albanskih pisaca, kao �to su Budi, Blanko i Bogdano. .U Povijesti napisanoj 1079. - 1080. godine, bizantski povjesni�ar Michael Attaliates je dao naznake o Albanonima koji su uzeli udjela u pobuni protiv Konstantinopola 1043. godine, i o Arbanitima kao podanicima vojvode Dirahijuma. Italo-Albanci i albanske manjine koje su jo� prisutne u Gr�koj su kroz povijest bile poznate pod razli�itim imenima: Arb�nuer, Arb�nor, Arb�nesh�, Arbresh�.
Gotovo da nema sumnje da je korijen alb- ili arb- stariji od shqip-, od kojeg poti�e dana�nje ime dr�ave Shqip�ria, ime koje se pojavljuje samo u vrijeme turskih invazija. Albansko ime zemlje, Shqip�ria, zna�i �zemlja orlova�.
Povijest [uredi]
Kraljevina Ilirija u doba kralja Agrona (3 . stolje�e prije Krista), prostire se "od Epira do Neretve".
Spomenik Skenderbegu u TiraniPodrobniji �lanak o temi: Povijest Albanije
Na prostorima dana�nje Albanije, ljudska aktivnost je prisutna od po�etka �ovjekove povijesti. Najranije stanovni�tvo je vjerojatno bilo predindo-europsko, koje je nastanjivalo ve�i dio sredozemne obale. Ipak, njihovi fizi�ki ostaci su oskudni i koncentrirani samo na priobalno podru�je. Uskoro su ove prve stanovnike zamjenila Proto-helenska plemena, koja su postupno zauzimala dana�nju Gr�ku, ju�nu Makedoniju i ju�ni dio dana�nje Albanije. Ovi procesi su vr�eni u drugom tisu�lje�u prije Krista, i nisu utjecali na sjevernu ili sredi�nju Albaniju, zonu koja je u to vrijeme predstavljala sliku politi�kog vakuuma (�to je u su�tini povijesni paradoks).
Iliri su relativno kasno do�li na Balkan. Mada se njihovo prisustvo mo�e pratiti do 900. pr. Kr., njihova politi�ka struktura je formulirana u 7. stolje�u pr. Kr. i 6. stolje�u pr. Kr. Vje�ti u obradi metala i �estoki ratnici, Iliri su osnovali ratni�ka kraljevstva koja su se me�usobno borila kroz cijelu njihovu povijest. Samo tokom �estog stolje�a prije Krista su Iliri organizirali zna�ajne napade na svoje prve susjede, gr�ko kraljevstvo Molosoi u sjevernom Epirusu (danas ju�na Albanij0), Makedonsko kraljevstvo i kraljevstvo Paeonia (danas u sjevernoj Makedoniji). Vjerojatno je njihov najve�i uspijeh bilo ubojstvo Perdikasa III, kralja Makedonije. Na nesre�u Ilira, Perdikasa je nasljedio Filip II. Makedonski, otac Aleksandra Velikog, koji je uspje�no prekinuo ilirsku agresiju.
U stvarnosti, ipak, Iliri su uglavnom bili miroljubivi trgovci poljoprivrednih dobara i metalnih proizvoda. Na ilirsku kulturu je utjecala gr�ko-makedonska kultura. Na prostoru Albanije se nalazilo i nekoliko anti�kih gr�kih kolonija.
Nakon �to je bila osvojena od strane nekoliko zemalja, od kojih su najzna�ajnije Rimsko i Bizantsko Carstvo, Ilirija je izgubila ve�inu svog po�etnog stanovni�tva, i kona�no postala dio Osmanskog Carstva 1478. godine, nakon godina otpora pod vodstvom Skenderbega, albanskog narodnog heroja.
Tijekom Prvog balkanskog rata, Albanija je jednostrano proglasila nezavisnost od Otomaskog Carstva 1912. godine, no njezin teritorij se nalazio pod okupacijom Balkanskih saveznika - Srbije, Crne Gore i Gr�ke. Odlukama Londonske konferencije 1912, Albanija postaje me�unarodno priznata neovisna kne�evina.
Tijekom prvih mjeseci Svjetskog rata dolazi do nemira u zemlji a knez i ministri bje�e u inozemstvo. Ve�i dio teritorija Albanije okupira Austro-Ugarska 1916, dok je ju�ni pod okupacijom sila Antante kao dio Solunske fronte. Nakon proboja fronte 1918., Albanija dolazi pod okupaciju Saveznika, Francuske i Italije, sve do kraja Pari�ke mirovne konferencije 1920. Tada Albanija postaje republika.
Nakon 1. svjetskog rata bila je imala pobunu na sjeveru zemlje, poticanu iz Kraljevine SHS. Iako je potonja poricala svoj uplet u tu pobunu, na pritiske velikih sila da se ne mije�a u to, K. SHS je morala prekinuti potporu, i do�lo je do toga da je pobuna ugu�ena. S druge strane, Albanija je imala probleme sa uspostavom vlasti oko grada Valone, kojeg su talijanske okupacijske vlasti odbile predati albanskim vlastima, pa je u lipnju 1920. izbio cijeli sukob, koji je kasnije dobio ime Valonski rat.
Neke dr�ave Saveznice, Kraljevina SHS i Gr�ka, nezadovoljne pari�kom podjelom teritorije, prodiru u Albaniju i okupiraju neke njezine dijelove. Intervencijom Lige naroda, jugoslavenske snage napu�taju Albaniju 1921, a gr�ke 1923. godine.
U jesen 1926. godine dolazi do ve�eg sukoba izme�u sjevernoalbanskih plemena i jugoslavenske vojske. Sukob se vodio najprije na granici, a onda se pro�irio na teritorij obje dr�ave. Stoga dolazi do konferencije veleposlanika, organizirane od strane Lige naroda, radi o�uvanja mira u Europi. Konferencija je promijenila granicu izme�u dviju zemalja: Kraljevini SHS je dodijeljen albanski dio uz podru�je Metohije, a Albaniji jugoslavenski dio uz Vardarsku Makedoniju. Dodijeljena podru�ja nisu se znatno razlikovala po povr�ini.
Od 1928. na dalje, zemljom je vladao Ahmed-beg Zogu do 1938. godine, kada je Albanija postala marionetska dr�ava Italije.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, albanski fa�isti su pomagali Talijanima u njihovoj invaziji na Gr�ku (listopad 1940.) i �ak sudjelovali (mada u vrlo malom broju) u muslimanskim formacijama koje su pomagale njema�kim SS trupama u suzbijanju pokreta otpora u Albaniji i dr�avama biv�e Jugoslavije.
Komunisti su preuzeli vlast nakon rata u studenom 1944. godine, pod vodstvom, Envera Hoxh5. Od 1945. do 1990. godine, Albanija je imala jedan od najrepresivnijih re�ima u Europi. Komunisti�ka partija je osnovana 1941. Svi njeni protivnici su bili eliminirani. Enver Hoxha je bio na �elu partije. Tijekom vi�e desetlje�a njegove dominacije, Hoxha je stvarao i uni�tavao odnose sa Beogradom, Moskvom i Pekingom, po svojim osobnim interesima. Nastupila je izolacija zemlje, prvo od strane zapada (zapadna Europa, Kanada, SAD) a kasnija �ak i od isto�nog bloka.
1985. godine, Enver Hoxha je umro, a naslijedio ga je Ramiz Alia. Alia je prvo poku�ao pratiti Hoxhine stope, ali se isto�na Europa ve� po�ela mjenjati: Mihail Gorba�ov se pojavio na sceni Sovjetskog Saveza s novom politikom (glasnost i perestrojka). Totalitarni re�im je bio pod pritiskom SAD-a i Europe i mr�njom vlastitog naroda. Nakon �to je Nicolae Ceau�escu (komunisti�ki vo�a Rumunjske) ubijen u revoluciji, Alia je znao da bi on mogao biti slijede�i ako ne do�e do promjena. Potpisao je Helsin�ki sporazum (koji su ostale zemlje potpisale 1975.) koji obvezuje na po�tovanje ljudskih prava. Tako�er je dozvolio pluralizam, i iako je njegova stranka pobjedila na izborima 1991. godine, bilo je jasno da se promjene ne mogu zaustaviti. 1992. godine, na op�im izborima je pobjedila demokratska stranka sa 62% glasova.
Na op�im izborima 1996. godine, demokratska stranka je poku�ala osvojiti apsolutnu ve�inu i manipulirala je rezultatima izbora. 1997. godine, strukturne prijevare su uzdrmale cijelu vladu, i uzrokovale nemire. Mnoge gradove su kontrolirale naoru�ane bande i grupe gra�ana. Ova anarhisti�ka pobuna je omogu�ila socijalisti�koj stranci pobjedu na prijevremenim izborima 1997.
Od 1990. Albanija je orijentirana prema zapadu. Primljena je u Vije�e Europe, i, zajedno sa Hrvatskom u NATO. Albanska radna snaga je nastavila emigraciju u Gr�ku, Italiju, Europu i Sjevernu Ameriku. Korupcija u vlasti je postajala sve o�iglednija. Politi�ari nisu ispunjavali nade naroda u brzu i ne previ�e bolnu tranziciju.
Politika [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Politika Albanije
Kuvendi parlament Republike AlbanijePredsjednika bira Kuvendi, tj. parlament Republike Albanije. Glavni dio od 140 zastupnika bira se na �etiri godine. 100 zastupnika se bira po izravnom broju glasova, dok se ostalih 40 zastupnika biraju po proporcionalnom sistemu.Po novom izbornom sistemu po kojem su odr�ani izbori 28.06.2009, 140 poslanika se bira u 12 izbornih jedinica po proporcionalnom sistemu,tzv.regionalni proporcionalni sistem. Predsjedniku u vr�enju du�nosti poma�e vije�e ministara, koje postavlja predsjednik.
Upravna podjela [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Okruzi Albanije
Podrobniji �lanak o temi: Distrikti Albanije
Podrobniji �lanak o temi: Op�ine Albanije
Albanija je podjeljena u 12 okruga (qark, �esto i prefektur�)). Okruzi sadr�e po nekoliko distrikata (rrethe), kojih je ukupno 36 rrethe. Distrikti su podijeljeni u op�ine (komun� ili bashki), kojih u Albaniji ukupno ima 351. Distrikti su:
1 Berat (Berat)
2 Bulkize (Bulqiz�)
3 Delvine (Delvin�)
4 Devol ( Devoll)
5 Diber (Dib�r)
6 Dra� (Durr�s)
7 Elbasan (Elbasan)
8 Fier (Fier)
9 Gjirokaster (Gjirokast�r)
10 Gram� (Gramsh)
11 Has (Has)
12 Kavaje (Kavaj�)
13 Kolonje (Kolonj�)
14 Kor�a (Kor��)
15 Kruje (Kruj�)
16 Ku�ove (Ku�ov�)
17 Kuke� (Kuk�s)
18 Kurbin (Kurbin)
19 Le�e (Lezh�)
20 Libra�d (Librazhd)
21 Lu�nje (Lushnj�)
22 Malesi i Madhe (Mal�si e Madhe)
23 Malakaster (Mallakast�r)
24 Mat (Mat)
25 Mirdite (Mirdit�)
26 Pekin (Peqin)
27 Parmet (P�rmet)
28 Pogradec (Pogradec)
29 Puke (Puk�)
30 Sarande (Sarand�)
31 Skadar (Shkod�r)
32 Skrapar (Skrapar)
33 Tepelene (Tepelen�)
34 Tirana (Tiran�)
35 Tropoje (Tropoj�)
36 Vlore (Vlor�)
Zemljopis [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis Albanije
Albanija sadr�i brdovit i planinski reljef. Najvi�a planina, Korab u okrugu Dibra je visoka 2.753 m. Albanija ima blagu, ali uglavnom vla�nu klimu. Godi�nja razina padalina je najvi�a u Europi, i dosti�e preko 2000 mm na sjeveru i 1190 mm u Tirani. Ljetne temperature su obi�no prili�no visoke, u prosjeku oko 29 �C u Tirani tokom srpnja, dok su zime hladne, s minimumima ispod 0 �C, osim u blizini obale.
Osim glavnog grada, Tirane, sa 520.000 st. ve�i gradovi su Dra�, Elbasan, Skadar, Gjirokaster, Valona i Kor�a.
Albanija je zemlja numjereno kontinentalne klime, a na to utje�e njen reljef.
Promet [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Promet Albanije
Zna�ajnije luke u me�unarodnom prometu su morske luke Dra�, Sarande i Valona.
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Albanije
Albanija je jedna od najsiroma�nijih europskih dr�ava. Polovica gospodarski aktivnog stanovni�tva se bavi poljoprivredom, a petina radi u inozemstvu. Ekonomski problemi su, izme�u ostalih, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija, i organizirani kriminal.
Gospodarsko samoizoliranje za doba Envera Hoxhe i nov�arske manipulacije 1990-ih su jo� vi�e pogor�ale i obeznadile gospodarsku sliku te zemlje.
Zemlja prakti�ki nema izvoz, a uvozi velike koli�ine hrane iz Gr�ke i Italije. Priljev novca je mahom od financijske pomo�i i od ljudi koji rade u inozemstvu.
Albanija ima obalu na dva europska mora, Jonsko i Jadransko. Jonsko more je poznato po �istoj, bistroj vodi, od Valone do gr�ke granice. Na Jadran Albanija izlazi od Valone do granice sa Crnom Gorom. Taj dio Jadrana poznat je po pje��anim pla�ama.
Do 2000., jonske pla�e su bile prili�no naseljene, ali samo lokalnim stanovni�tvom. Izme�u 1990. i 2000. godine, zemlja je pro�la kroz politi�ke, ekonomske i socijalne prevrate. Od tog razdoblja je Albanija pove�ala postotak zaposlenosti i suzbila korupciju, �to je oja�alo turizam.
Stanovni�tvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Albanije
Prema podacima CIA-e (velja�a 2005.), 95% stanovni�tva �ine Albanci, uz gr�ku manjinu od 3%. Postoje podatci o Crnogorcima, Makedoncima, Srbima i Gorancima (Tropolje, Kuks) koji �ive u toj zemlji. Ostale procjene broja Grka u Albaniji variraju od 1% - slu�bena albanska statistika, do 12% - gr�ki izvori. Mnogi Albanci �ive u okolnim regijama: Na Kosovu i Metohiji (oko 1,8 milijuna), u Makedoniji (oko 500.000), u sredi�njoj Srbiji (preko 150.000, mahom na jugu) i u Crnoj Gori (oko 47.000, prete�no u podru�jima uz albansku granicu). Preko 600.000 Albanaca je emigriralo u Gr�ku od 1990.; a veliki broj je oti�ao u druge zemlje. Slu�bene gr�ke statistike negiraju postojanje velikih albanskih zajednica u Epiru, dok albanske procjene govore sasvim suprotno.
Jezik koji se koristi je albanski, a gr�kim se slu�i gr�ka manjina u ju�nim dijelovima zemlje. Slavenski goranski jezik se govori u Gor� u okrugu Kuk�s. Selo Shishtavec je glavno sredi�te goranskog jezika. U ostale lingvisti�ke i kulturne grupe spadaju Vlasi i Romi.
Od osmanske okupacije ve�ina Albanaca su muslimani (70%), iako je religija bila zabranjena u vrijeme komunizma. Pravoslavci �ine 20% stanovni�tva (a nalaze se na jugu); dok Katolici �ine 10% stanovni�tva (na sjeveru; vidi Miriditska republika, Biskupija Bajza, Biskupija Danj, Biskupija Sapa i Biskupija Sard). 20% ukupne muslimanske populacije su iz reda Bektashi.
Albanci se dijele u dvije plemenske zajednice, bez obzira na religijsku pripadnost. Tako ju�ni dio zemlje naseljavaju Toske, a sjeverni dio zemlje sa�injavaju pripadnici Gega.
TIRANA
Tirana (albanski: Tiran� ili Tirana) je glavni i najve�i grad Albanije. Prema slu�benim procjenama 2003. imala je 353.400 stanovnika, ali po nekim izvorima stvarni je broj puno ve�i, do milijun ljudi. Osnovana je 1614., a glavnim gradom zemlje postala je 1920.
Tirana se nalazi na krajnjem jugu doline rijeke Ishm, 30 km od Jadranskog mora. Industrijski je i kulturni centar Albanije. Najve�e industrije su prehrambena, strojarska, tekstilna, farmaceutska i metalur�ka. Tiransko sveu�ili�te osnovano je 1957. Tirana ima svoju zra�nu luku, Aeroporti N�n� Tereza (Aerodrom Majke Terezije).
Gradovi prijatelji [uredi]
Belgija � Bruxelles
Bugarska � Sofija
Crna Gora � Podgorica
�e�ka � Prag
Francuska � Marseille
Francuska � Pariz
Gr�ka � Atena
Hrvatska � Zagreb
Italija � Firenca
Italija � �enova
Italija � Rim
Italija � Torino
� Seul
Kanada - Cobourg
Kina- Peking
Kosovo - Pri�tina
Litva - Vilnius
Rumunjska - Bukure�t
Ruska Federacija - Moskva
�panjolska - Zaragoza
�panjolska - Barcelona
�panjolska -Madrid
�vedska - Stockholm
Turska - Ankara
Turska - Bursa
Ukrajina - Kijev
- Grand Rapids
Vanjske poveznice [uredi]
Slu�bena stranica (alb.) (engl.)
- 13:46 -
RUMUNJSKA (BUKURE�T)
Rumunjska je dr�ava u jugoisto�noj, djelomi�no u srednjoj Europi. Na istoku izlazi na Crno more, a grani�i na na jugu s Bugarskom, na jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Ma�arskom, na sjeveru s Ukrajinom te na sjeveroistoku s Moldovom. Rumunjska je �lan NATO saveza i Europske unije.
Zemljopis [uredi]
Rumunjsku sije�e 25. meridijan i 45. paralela. Krajnje su joj to�ke izme�u 43 stupnja i 37 minuta do 48 stupnjeva i 16 minuta N, te izme�u 20 stupnjeva i 16 minuta do 29 stupnjeva i 16 minuta E.
Dana�nja Rumunjska mo�e se podijeliti na nekoliko zemljopisnih cjelina: Delta Dunava, Dobru�a, Moldavija, Vla�ka (koja se djeli na Olteniju i Munteniju), Transilvanija, Maramure�, Cri�ana i Banat (isto�ni).
Najvi�i vrh je Moldoveanu sa 2543 m. Najdu�a je rijeka Dunav, a najve�e jezero Razelm. Najdu�a je granica ona s Ukrajinom, dok je granica na moru duga oko 245 km, dok je ukupna granica Rumunjske sa ZND-om oko 1320 km.
Reljef [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Reljef Rumunjske
U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: nizine, brijegovi i planine. Na povr�ini od 238.391 kvadratnih km smjestila su se tri zna�ajnija gorska sustava. To su: Karpati, Transilvanske alpe (jo� se nazivaju i ju�nim Karpatima) i Bihor. Nizine zauzimaju 33% zemlje, brda i gore do 750 m 37%, a planine 30%. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.
Nizine su gospodarska osnova Rumunjske i najvrijednija su podru�ja Rumunjske. U Rumunjskoj je najva�nija dolina Vla�ka. Ona je pravi centar Rumunjske i cijelom se povr�ina nalazi u Rumunjskoj.
Rumunjska je bogata spiljama. Tri najzna�ajnije su Valea Rea, Movila i Piatra Altarului.
Klima [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Klima Rumunjske
Rumunjska se mo�e podijeliti u nekoliko klimatskih zona. Ve�ina zemlje ima umjerenu kontinentsku klimu. Klima je su�a nego u Hrvatskoj, a razlog tome je kontinentalnost koja tako�er utje�e i na temperaturne amplitude. Dobar dio Rumunjske daleko je od mora, a samo Crno more nema velikog utjecaja na koli�inu padalina pa se s udaljavanjem na istok koli�ina padalina smanjuje, a kontinentalnost pove�ava. Crno more okru�eno je velikim kopnenim masama pa je njegov utjecaj minimalan i sveden na uski obalni pojas.
Klima je u Rumunjskoj uglavnom umjerna i povoljna ako izuzmemo Transilvaniju i Karpate. Odlikuju je ne�to hladnije zime i vru�a ljeta nego npr. u Slavoniji. Tome je kriva kontinentalnost koja uzrokuje ne�to o�triju klimu. Transilvanska klima sli�na je klimi u Lici, ali i takva klima ima odre�enih prednosti.
Vegetacija [uredi]
U Rumunjskoj prevladava nekoliko vrsta biljnih pokrova, to su:
Bjelogori�na i mje�ovita �uma; uglavnom u nizinama; najzastupljenija
Lesostepa; dio Banata, ju�ni dio Vla�ke, Dobrud�a (radi lesa ra�irene su pje��ane pla�e), jugoistok Moldavije. Lesostepa je ��umska stepa�, to jest mje�avina (izmjena) �uma i travnatih zajednica.
Crnogori�na i brezina �uma zastupljena je na planinskim predjelima
Gorska vegetacija; na najvi�im vrhovima. To su goleti s manjim povr�inama pod klekovinom i zajednicama li�aja.
Mo�varna vegetacija; u delti rijeke Dunav. U ovu zajednicu spadaju trstika, �a�, perunike, lopo�i i sl.
�ume su jako va�ne u gospodarstvu Rumunjske. Njihovom eksploatacijom puni se rumunjski prora�un, ali nekontrolirana sje�a mogla bi imati opasne posljedice!
Ve�ina lesnog i bjelogori�nog podru�ja sada su obra�ene povr�ine. Najvi�e se uzgajaju p�enica i kukuruz.
Vode [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Vode Rumunjske
Rumunjska je zemlja u kojoj jedna teku�ica ima daleko ve�u va�nost od bilo koje druge; Dunav, jedna od najve�ih Europskih, ali i svjetskih rijeka. Protje�e s oko 1075 km kroz Rumunjsku �to �ini oko 38% ukupnog njegovog toka, a �itavim svojim tokom rijka Dunav je plovna, �to joj daje velik ekonomski zna�aj. Rijeke su va�ne i za energetiku Rumunjske tako su na Dunavu izgra�ene brojne hidrocentrale. Sve rijeke ve�inom utje�u u rijeku Dunav. Va�nije rijeke su: Samo� (Some�), Mori� (Mure�), Crisul, Timi�, Jiu, Olul, Argesul, Ialomi�a, Siret i Prut. Rumunjska ima i izlaz na Crno more. Jezera su uglavnom planinska, iako ima i kratkotrajnih koje naprave nizinske rijeke.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Rumunjske
Kontinuitet naseljenosti na podru�ju Rumunjske mo�e se pratiti od kamenog doba. U starome vijeku dana�nje podru�je Rumunjske bilo je znano pod imenom Dacia. To su kraljevstvo u 2. stolje�u osvojili Rimljani. 270. poslije Krista rimski je car Aurelijan pod pritiskom Gota donio odluku o povla�enju kolonista i rimske vojske. No unato� tome dio je civila odlu�io ostati.
Slijede�ih nekoliko stolje�a Rumunjska je napadana od strane Huna, Avara, Slavena i Bugara. Kr��anstvo se ra�irilo u 3. stolje�u. Rumunjskom tada vladaju Bugari i Bizant. Po�etkom 11. stolje�a Ma�ari su okupirali sjeverozapadni dio Rumunjske, Sedmogradsku (Erdelj, Transilvaniju).
Vla�ka je bila do 1417. pod hrvatsko-ugarskom okupacijom u ma�arskom dijelu kraljevstva kada se Ma�ari polako povla�e. 1526. Vla�ka definitivno potpada pod Osmanlijsko carstvo. Moldavijom su prvo vladali Poljaci, a zatim Ma�ari, da bi to podru�je u 15. stolje�u potpalo pod Osmansku vlast.
Bukure�tanskim ugovorom 1812. Rusija priklju�uje Besarabiju (otprilike dana�nji prostor republike Moldove). 1821. po�inje nacionalni revolt protiv Osmanlija, nakon kojeg je zavladala doma�a vlastela. Rusi 1829. dobivaju protektorat nad Vla�kom i Moldavijom.
1857. vije�a Moldavije i Vla�ke odlu�ile su se za zajedni�ko ime: Rumunjska, za autonomiju i za postavljanje princa. 1862. zemlje su se ujedinile. Kona�no 1877. Rumunjska je proglasila nezavisnost, �ime je okon�ana gotovo 500 godina duga dominacija Osmanlijskog carstva. Rusija je opet uzela Besarabiju ali je Rumunjskoj dodijeljena Dobrud�a, prije dio Bugarskog Carstva.
U Balkanskim ratovima Rumunjska je zajedno s ostalim balkanskim dr�avama ratovala protiv Osmanlijskog Carstva u prvom i Bugarske u drugom ratu, kada je anektirala Ju�nu Dobrud�u. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Rumunjska se deklarirala kao neutralna dr�ava, ali je 1916. u�la u rat na strani sila Antante. Kako je iz prvog svjetskog rata izi�la kao pobjednik, Rumunjska je od Austro-ugarska monarhije dobila Bukovinu, Transilvaniju, dio Banata te jo� neka podru�ja u sastavu Ma�arske. Od Rusije je dobila Besarabiju.
Kraljevina Rumunjska, 1939Rumunjska je izme�u dva rata bila velika zemlja s parlamentarnim sustavom, ali se tijekom tridesetih godina preobrazila u fa�isti�ku diktaturu. U 2. svjetskom ratu. borila se na strani Njema�ke, ali 1944. Sovjeti ulaze u zemlju, koja prelazi na stranu saveznika. Drugi svjetski rat Rumunjskoj je na �elu bio kolaboracionisti�ki diktator Ion Antonescu.
Mirovnim ugovorom Rumunjskoj je vra�en dio Transilvanije, a oduzeti su joj Besarabija i sjeverna Bukovina. 30. prosinca 1947. monarhija je ukinuta, a progla�ena je Narodna Republika Rumunjska na �elu s komunisti�kom partijom. Sve je preorganizirano na sovjetski na�in.
Nakon Staljinove smrti 1953. Rumunjska se polako udaljava od SSSR-a. 1965. na vlast je do�ao Nicolae Ceau�escu, koji je vladao kao diktator do 1989., kad je krvava revolucija sru�ila komunisti�ki re�im.
U svibnju 1990. odr�ani su prvi slobodni izbori. Za predsjednika je izabran Ion Iliescu, a njegova stranka Nacionalni front spasa pobijedila je na izborima. U prosincu 1991. donesen je novi ustav prihva�en referendumom. U rujnu i listopadu su odr�ani novi izbori gdje se vlast samo potvrdila. Izbori su u studenom 1996. bili prvi s mirnom promjenom vlasti; umjesto dotada�nje do�la je na vlast koalicija, a novi predsjednik i premijer su bili Emil Constantinescu i Victor Ciorbea (popularni gradona�elnik Bukure�ta). Uskoro su provedene i brojne gospodarske reforme uz pomo� MMF-a. Tijekom 1997. jo� su sre�eni i odnosi s Ukrajinom oko nekih teritorijalnih razmirica te je zemlju posjetio i ma�arski predsjednik.
1. sije�nja 2007. godine Rumunjska je postala �lanicom Europske unije.
Politika [uredi]
Vlast je ustrojena kao vi�estrana�ka dvodomna parlamentarna demokracija s glavnim gradom Bukure�tom.
Zemlja je podijeljena na 40 okruga, plus grad Bukure�t. Svi gra�ani stariji od 18 godina imaju pravo glasa, dok predsjednik dr�ave ne smije biti �lan niti jedne stranke i smije biti izabran 2 puta na 4 godine. Smrtna kazna je zabranjena.
Stanovni�tvo [uredi]
Stanovni�tvo Rumunjske vrlo je slo�en pojam samim tim �to je etnogeneza Rumunja slo�ena. Utjecaji susjednih zemalja jo� su vrlo prisutni, a u nekim dijelovima Rumunjske etni�ka slika je pravi mozaik, iako je u globalu Rumunjska relativno homogena dr�ava. Sli�na je situacija i s vjerskom strukturom.
Etni�ki sastav:
Rumunji 89,5 %,
Ma�ari 6,6 %
Roma 2,5 %
ostali 1,4 %
(procjene govore da ima 2 mil. Ma�ara, 1-2 mil. Roma, 50 tis. �eha, 10-15 tis. Hrvata, 40 tis. Srba, 60 tis. Nijemaca)
Jezik: rumunjski (romanska skupina jezika), u nekim djelovima ma�arski; govore se i bugarski, njema�ki, hrvatski, srpski....
Natalitet: 10,7 promila (2006.)
Mortalitet: 11,77 promila (2006.)
Stupanj urbanizacije: 53 %
Vjerski sastav: pravoslavci: 86.8%, ostali (uglavnonom ateisti i katolici): 13.2 %
O�ekivana �ivotna dob: M 68,14; � 75,34 godina (2006.)
BDP: 8800 $/st.
Iz navedenih podataka mo�e se zaklju�iti da je Rumunjsko stanovni�tvo relativno homogeno, ali da ima zna�ajan broj vjerskih i nacionalnih manjina. Ekonomska slika dru�tva ukazuje na to da se u Rumunjskoj ne �ivi dobro. Prosje�na pla�a profesora na fakultetu 2001. je iznosila ne�to vi�e od 150 $. Ovakvo stanje daje plodnu zemlju za brojne socijalne probleme kao i lo�u demografsku sliku (u susjednoj Bugarskoj demografsko stanje je jo� gore).
Razvoj ukupnog broja stanovnika Rumunjske mo�e se pratiti u tri etape. Prva je od ujedinjenja i osamostaljenja pa do dolaska komunista kada broj stanovnika rapidno raste (utjecaj na ovo imala su i teritorijalna pro�irenja). Druga etapa je ona za vrijeme komunizma kada se postupno smanjuje stope rasta broja stanovnika. U osamdesetima emigrira veliki broj Nijemaca. Tre�a etapa je ona postkomunisti�ka u kojoj je po�eo pad broja stanovnika uzrokovan prija�njim smanjenjem te te�kim procesima tranzicije.
Promjena broja stanovnika Rumunjske
1869. - 8 600 000
1930. - 14 280 000
1948. - 15 872 000
1956. - 17 489 000
1960. - 19 105 000
1975. - 21 245 000
1981. - 23 052 000
1991. - 23 181 000
2002. - 21 698 000
2006. - 22 303 000 (procjena)
Rumunjska je srednje gusto naseljena zemlja. Naravno, naseljenost nije svugdje jednaka; najgu��e su naseljene doline i zavale; najrje�e brdsko-planinski prostori i delta rijeke Dunav.
Najgu��e je naseljena Vla�ka dolina gdje broj stanovnika varira izme�u 100 i 250 stanovnika na kvadratni kilomtar. Kao gusto naseljena isti�e se i Moldavija izme�u 100 i 150 stanovnka na kvadratni km; najvi�e izme�u ravnica i pobr�a. Zna�ajnije su naseljeni jo� dijelovi Transilvanije gdje broj stanovnika prema�uje 100 na jedan kvadratni kilometar.
Najrje�e naseljeni prostori su delta Dunava i planine, gdje gusto�a pada ispod 25. No postoje i prostori koji su prave pusto�i.
Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama ovdje je prisutno iseljavanje stanovni�tva iz nerazvijenih i ruralnih podru�ja u gradove �to dodatno pogor�ava sliku i ujedna�enost naseljenosti u zemlji.
Najve�i gradovi [uredi]
Bukure�t 1.924.959
Ia�i 391.500
Temi�var 386.089
Constan�a 370.526
Gala�i 364.571
Craiova 334.142
Cluj-Napoca 323.027
Bra�ov 283.901
Ploie�ti 252.224
Br�ila 223.000
Oradea 217.732
Bac�u 210.469
Arad 169.065
Pite�ti 168.700
T�rgu Mure� 165.500
Sibiu (Hermannstadt) 154.892
Baia Mare 138.763
Boto�ani 135.800
Buz�u 134.627
Suceava 117.666
Satu Mare 115.100
Piatra Neam� 114.401
R�mnicu V�lcea 107.330
Drobeta-Turnu Severin 102.163
Foc�ani 101.206
BUKURE�T
Bukure�t (rumunjski: Bucure�ti) je glavni i najve�i grad Rumunjske. Grad je 2007. godine brojio 1.931.838 stanovnika, a administrativno podru�je imalo je 2.600.000 stanovnika. Godine 1931. grad je imao samo 638.000 stanovnika; brzi rast doveo je do nesta�ice stambenih objekata. Manje je poznato da je Bukure�t utemeljio vla�ki knez Vlad Dracula.
Rijeka D�mbovi�a dijeli Bukure�t na dva dijela, a adminstrativno je podijeljen na �est dijelova, dok okolni ruralni dio �ini sedmi. Povr�ina administrativnog podru�ja je oko 300 km�. Nadmorska visina iznosi 88 metara, a grad je udaljen 265 km od Crnog mora i 65 kilometara od Dunava.
Bukure�t je poznat i kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada izgradili su strani arhitekti, naj�e��e Francuzi i Talijani. Rumunjski arhitekti razvili su stil sli�an francuskom, a razlog tomu je �to se ve�ina imu�nijih Rumunja prije dolaska komunizma �kolovala u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se vi�e grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lak�e i jeftinije izgraditi, ali je Bukure�t i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Klima je u Bukure�tu jako o�tra, ovaj kraj nema prolje�a i jeseni; zime su hladne s jakim vjetrovima, a ljeta su vru�a i suha.
Tragovi naseljenosti se�u u kameno doba, ali grad je zapravo osnovan 1479. Najpoznatije su gra�evine Pala�a parlamenta (nakon Pentagona druga najve�a zgrada na svijetu � 270 x 270 x 89 m), Pala�a Pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka, Predsjedni�ka pala�a, Glavna sveu�ili�na knji�nica, Kraljevski dvorac i mnoge druge (uklju�uju�i i preko 100 muzeja).
Zlatno doba Bukure�ta bilo je izme�u dva svjetska rata; grad su u drugom svjetskom ratu te�ko bombardirali Saveznici. Sljede�a velika nesre�a koja je pogodila Bukure�t bila je 1977. godine, kada je u stravi�nom potresu poginulo preko 1500 ljudi. Sljede�i potres dogodio se 1990., ali je �teta bila mnogo manja. Velika je bila i materijalna �teta za vrijeme Rumunjske revolucije 1989.
Bukure�t je kako kulturno tako i ekonomsko i industrijsko sredi�te. S oko jednom desetinom stanovni�tva Rumunjske Bukure�t ostvaruje 21% BDP-a i oko �etvrtinu indutrijske proizvodnje, a dvije tre�ine cjelokupnog poreza Rumunjske pla�aju gra�ani i tvrtke iz Bukure�ta.
�port [uredi]
FC Dinamo Bukure�t, nogometni klub
- 13:38 -
JAPAN (TOKIJO)
Japan (�,, Nippon ili Nihon, slu�beno, �,� Nippon-koku ili Nihon-koku) je oto�na dr�ava u isto�noj Aziji smje�tena na lancu otoka isto�no od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifi�kog oceana sjeverno od Isto�nokineskog mora. Japan �ini arhipelag od vi�e od 3000 otoka, a najve�i otoci sa sjevera prema jugu su: Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu koji �ine vi�e od 97% povr�ine. Ve�i broj manjih otoka okru�uje ova �etiri, kao i grupe udaljenih otoka Okinawa i Ryukyu.
Japansko je oto�je dio pacifi�koga vatrenog prstena i nastalo je kao posljedica podvla�enja Filipinske i Tihooceanske litosferne plo�e pod Euroazijsku. Dva japanska slova koja ozna�avaju ime Japana zna�e "izvor sunca" pa se tako cijela zemlja �esto naziva "Zemlja izlaze�eg sunca". Japansko oto�je vulkanskog je podrijetla pa je dio geolo�ki izrazito nemirnog prostora obala Tihog oceana, tvz. vatrenog prstena. Brojni potresi i vulkani glavno su obilje�je Japana. Najpoznatiji vulkan je Fuji koji je ujedno i najvi�i vrh Japana (3776 m). Japan je planinska zemlja, budu�i da oko 80% povr�ine �ine planine. Oko 66% povr�ine prekriveno je �umama.
Po dr�avnom ure�enju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na �elu. Japan je deseta zemlja svijeta po broju stanovnika s ne�to manje od 128 milijuna, od kojih 99% �ine Japanci. Glavni grad je Tokio koji sa susjednim gradovima ima oko 32 milijuna stanovnika te je najve�e metropolitansko podru�je svijeta.
Japan je jedna od vode�ih svjetskih sila. Po nominalnom BDP-u je tre�a najve�a svjetska ekomonija, a po Paritetu kupovne mo�i tre�a iza SAD-a i Kine. Japan je �etvrti svjetski izvoznik i �esti uvoznik. Jedan je od tehnolo�ki najrazvijenijih dr�ava svijeta, vode�i na mnogim poljima znanstvenih istra�ivanja posebice u elektronici i robotici. S vi�e od 130 milijardi USD ulaganja u znanstvena istra�ivanja, tre�i je u svijetu. Japan je �lan Ujedinjenih naroda, G8, G4, OECD-a i APEC-a.
Japanska rije� za Japan je Nippon ili Nihon, a puni naziv je Nihon no Koku i doslovno zna�i "Zemlja gdje izlazi sunce". �e��e se koristi naziv Zemlja izlaze�eg sunca. Sama rije� dolazi iz kineskog jezika i rije�i Jih Pen. Japansko ime Nippon koristi se u slu�bene svrhe, uklju�uju�i: novac, po�tanske marke i me�unarodne sportske doga�aje. Nihon se povremeno koristi u Japanu u svakodnevnom govoru.
Ranu mandarinsko kinesku rije� za Japan je evidentirao Marco Polo kao Cipangu. Ipak, kantonski naziv za Japan, iz kojeg se vjerojatno rodila rije� Japan, je Jatbun. U Malay kantonskom rije� postaje Japang i s tom rije�i su se susreli portugalski trgovci u Malacci u 16 st. Smatra se da su portugalski trgovci donjeli tu rije� u Europu. Ta je rije� prvi put evidentirana u Engleskoj 1577. god. u gramati�kom pravopisu kao Giapan. U Engleskoj slu�beni naziv je Japan.
Od 1868., od Meiji reformi do kraja Drugog svjetskog rata 1945. naziv dr�ave je Japansko Carstvo (jap. Dai Nippon Teikoku, doslovno Veliki Carski Japan). Danas je slu�beni japanski naziv Nihonkoku (�,�), Dr�ava Japan. Dr�avno ime se sastoji od znakova "�" (izgovor "Ni", �to zna�i dan ili sunce) i "," (izgovor "Hon" �to zna�i izvor ili korijen). Japanska zastava slu�beno se zove NisshMki ili sun�eva zastava (���) ali u svakodnevnom govoru se naziva Hinomaru ili sun�ev disk (�n8). Nacionalna himna je Kimi ga Yo.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Japana
Japanski povjesni�ari japansku povijest dijele na slijede�i na�in:
Jomon razdoblje (Jomon jidai), od oko 10.000 pr. Kr. do otprilike 300. pr. Kr. Razdoblje je dobilo ime po ukrasima na predmetima koji su prona�eni iz tog doba.
Yayoi razdoblje (Yayoi jidai) po�elo je oko 300 pr. Kr. a zavr�ilo oko g.po.n.e. Yayoi kultura je dobila ime po istoimenom kvartu u Tokiju gdje suprona�eni predmeti toga razdoblja.
Yamato razdoblje (Yamato jidai), trajalo je od 300. - 710. godine. Ovo je razdoblje stvaranja prve prve dr�ave na japanskom tlu. Prva japanska dr�ava formirala se u trokutu dana�njih gradova Kyoto-Nara-Osaka, a tada se to podru�je zvalo "dolina Yamato" po plemenukoje stvorilo dominaciju nad drugim grupacijama i zajednicama koje su tada egzistirale na tom podru�ju. Yamato razdoblje neki nazivaju Kofun, po ogromnim grobnim humcima tada�njih careva. Asuka razdoblje po�inje oko 550. god. kada je grad Asuka postala carska prijestolnica. Razdoblje Asuka je zavr�ilo 645.god. Taika reformom i svrgnu�em obitelji Soga sa vode�ih funkcija u dr�avi. Za vrijeme dominacije Soga klana u Japanu se u�vrstio budizam (Budino u�enje).
Nara razdoblje (Nara jidai) trajalo je od 710. - 794. godine. Nara razdoblje je dobilo ime po carskoj prijestolnici Nari (tada se zvao Heijo-kyo), koja je to postala 710. godine.
Heian razdoblje (Heian jidai) trajalo je od 794. - 1185. godine. Preseljenjem carskog dvora u Heian-kyo, Grad mira (dana�nji Kyoto, u slobodnom prijevodu zna�i glavna prijestolnica) dogodilo se 794. godine. Po�inje razdoblje Heian poznato po procvatu visoko sofisticirane dvorske kulture koja se prenosila i na pu�anstvo.
Kamakura razdoblje (Kamakura jidai) trajalo je od 1185. - 1333. godine. Nakon bitke kod Dan-no-ure blizu dana�njeg Shimonosekija 1185. godine, u kojoj je ratni�ki klan Minamoto(Genji) pobijedio klan Taira (Heike) grad Kamakura je kao sjedi�te klana Minamoto postalo sredi�te tada�njeg Japana.
Muromachi razdoblje (Muromachi jidai) 1333.-1573. Ashikaga shogunat 1338. - 1573. godine.
Azuchi/Momoyama razdoblje (Azuchi-Momoyama jidai), trajalo je od 1573. - 1600. godine.
Edo razdoblje ili razdoblje Tokugawa (Edo jidai), trajalo je od 1600. - 1868. godine. Tokugawa shogunat,1603-1868.
Meiji razdoblje (Meiji jidai), trajalo je od 1868. - 1912. godine.
Taisho razdoblje (Taisho jidai), trajalo je od 1912. - 1926. godine.
Showa razdoblje (Showa jidai), trajalo je od 1926. - 1989. godine.
Heisei razdoblje (Heisei jidai), traje od 1989. do danas
Zemljopis [uredi]
Planina FujiJapan je oto�na zemlja i prote�e se uzdu� isto�ne (pacifi�ke) obale Azije. Glavni otoci od sjevera prema jugu su Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu. Osim njih, Japanski arhipelag obuhva�a oko 3000 manjih otoka. Honshu- u prevodu "glavno kopno" isti�e se veli�inom i razvijeno��u dok tu i �ivi preko 80% stanovni�tva i smje�tena glavnina industrijskih regija. U sastav ulaze i dva niza vulkanskih otoka na jugu: Ryu Kyu na jugozapadu sa najve�im otokom Okinavom te oto�je Bonin i Vulkanski otoci na jugoistoku. Za Japan kao oto�nu zemlju i njen daljnji razvoj izuzetno je va�na dobra prometna povezanost brojnih otoka. Ve�a gradska sredi�ta me�usobno su dobro povezana brzim cestama i �eljeznicama, dok su otoci spojeni mostovima i tunelima.
Povr�ina: 377.835 km� (uklju�uju�i 3.091 km� teritorijalnih voda)
Obala: 29.751 km
Najvi�i vrh: planina Fuji (3.776 m)
Najni�a to�ka: Hachiro-gata (-4 m)
Oko 73% zemlje je brdovito. Najve�i planinski lanac je visoko i mlado nabrano gorje - Japanske Alpe �iji vrhovi prelaze visine od 3500 m. Rijeke su u blizini u��a natalo�ile male naplavne ravni u kojima su se smjestili ve�i gradovi. Samo 17% povr�ine pogodno je za obradu, a isun naplavnih nizina, plodnog tla zasutog vulkanskim pepelom ima otok Kyushu. Budu�i da u gospodarskom �ivotu najve�i zna�aj imaju dobro razvedene obale i nizine uz njih, za Japan se ka�e da je "zemlja okrenuta moru".
Japan se nalazi u vulkanskoj zoni na Pacifi�kom vatrenom krugu u tektonski vrlo dinami�nom podru�ju na dodiru litosfernih plo�a. Dodiri i podvla�enja ovih plo�a uzrok su i vi�e od 1500 potresa na godinu. Uz te �este potrese prijeti i vi�e od 70 aktivnih vulkana dok je ugaslih �ak 165. Razorni zemljotresi, �iji rezultat su �esto tsunamiji, doga�aju se nekoliko puta u stolje�u. Najve�i potresi u zadnje vrijeme bili su Chuetsu 2004. godine i Veliki Hanshin potres 1955. godine. Mnogo je toplih izvora, koje su razvili u odmarali�ta.
Klima [uredi]
Japan ima umjerenu klimu i 4 izrazita godi�nja doba, ali zbog velike izduljenosti pojavljuju se klimatske razlike izme�u sjevera i juga: klima varira od regije do regije krajnji sjever je zimi vrlo hladan gdje su zime veoma hladne i sa puno snijega dok su ljeta svje�a hladna snje�no-�umska ili borealna klima, dok krajnji jug ima suptropsku klimu sa vru�im ljetima te velikom koli�inom padalina u ki�noj sezoni. Na klimu osim toga utje�u sezonski vjetrovi koji pu�u s kontinenta prema oceanu zimi i u obratnom smjeru ljeti.
Dakle modifikator klime su :
Kuroshio-topla morska struja iz suptropskih podrucja i utje�e na klimu jugoisto�nog Japana.
Ojashio-hladna morska struja koja donosi guste magle i snje�ne padaline.
Kasni lipanj i rani srpanj su ki�no razdoblje (osim u Hokkaidu), kada se nad Japanom nalazi sezonska ki�na fronta (baiu zensen). U kasno ljeto i ranu jesen se iz tropskih podru�ja niskog tlaka iznad ekvatora razvijaju tajfuni i prolaze od jugozapada prema sjeveroistoku, �esto donose�i obilne ki�e.
Zemljopisna raznolikost Japana ga dijeli u 6 glavnih klimatskih podru�ja:
Hokkaido: Ima umjerenu klimu s dugim, hladnim zimama i svje�im ljetima. Oborine nisu obilne, ali se zimi na otocima obi�no nakupi dosta snijega.
Japansko more: Sjeverozapadni vjetar zimi donosi puno snijega. Ljeti je regija hladnija od pacifi�kog podru�ja, ali su ponekad temperature ekstremno visoke zbog fenomena fena, toplog vjetra.
Sredi�nje visoravni (Chuo-Kochi): Tipi�na kontinentalna klima, s velikim temperaturnim razlikama izme�u ljeta i zime te izme�u dana i no�i. Nema puno padalina.
Seto unutra�nje more (Seto-naikai): Planine u Chugoku i Shikoku regijama zaustavljaju sezonske vjetrove, time stvaraju�i lijepo vrijeme kroz cijelu godinu.
Tihi ocean: Ima hladne zime s malo snijega i vru�a, vla�na ljeta zbog jugoisto�nog sezonskog vjetra.
Nausei-shoto (Ryu Kyu) ili Jugozapadno oto�je: Ima suptropsku klimu s toplim zimama i vru�im ljetima. Oborine su obilne, osobito u ki�noj sezoni.Potkraj ljeta vrlo �esto pu�u ciklonski vjetrovi tajfuni,�ija ru�ila�ka snaga na obalama uzrokuje velike �tete.U 2004. godini do otoka je do�lo rekordnih 10 tajfuna.
Politika i organizacija vlasti [uredi]
Po dr�avnom ure�enju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na �elu. Careva uloga je ceremonijalna te on nema stvarnu vlast. Prema japanskom ustavu car je simbol dr�ave i narodnog jedinstva. Sada�nji car je Akihito. Carski prijestolonasljednik je Naruhito koji �e naslijediti svog oca na carskom prijestolju.
Kokkaijeva zgrada u TokijuZakonodavna grana vlasti u Japanu je dvodomni parlament, Kokkai koji se sastoji od Zastupni�kog doma (jap. Shkgiin) i Vije�ni�kog doma (jap. Sangiin). Zastupni�ki dom se sastoji 480 �lanova koji se biraju na op�im izborima svake 4 godine te je parlamentarni dom s ve�im ovlast. �lanove Vije�ni�kog doma se bira na op�im izborima svakih 6 godina te ih ukupno ima 242. Pravo glasa imaju svi gra�ani stariji od 20 godina.
Konzervativna Liberalna demokratska stranka (LDP) je na vlasti skoro bez prekida od 1955. godine. Iznimka je 1993. godina, kad je na vlasti bila koalicijska vlada sastavljena od opozicijskih stranaka. Dana�nji premijer Taro Aso je iz stranke LDP. Najve�a opozicijska stranka je socijalno liberalna Demokratska stranka Japana.
Kabinet je izvr�na grana vlasti i sa�injavaju ga premijer i dr�avni ministri. Kabinet izravno odgovara Kokkaiju i njegovi �lanovi moraju odstupiti ako mu Zastupni�ki dom izglasa nepovjerenje. Premijer mora biti �lan Kokkaija i izabiru ga njegovi kolege. Ima ovlasti za postavljanje i razrje�avanje ministara, od kojih ve�ina moraju biti �lanovi Kokkaija. Trenutni japanski premijer je Taro Aso.
Japansko pravo je u ranom periodu bilo pod utjecajem kineskog prava. U Edo razdoblju u vrijeme vlasti �ogunata Tokugawa japanski pravni sustav se samostalno razvija. U razdoblju drugo polovice 19. stolje�a posebno u zadnjim desetlje�ima nakon Meiji reformi pravni sustav je pod jakim utjecajem europskog kontinentalnog prava, posebice francuskog i njema�kog. Godine 1896. progla�en je Gra�anski zakonik po uzoru na njema�ki. Uz neke male preinake, pogotovo nakon kraja Drugog svjetskog rata Zakonik je na snazi do danas. Vrhovni sud Japana je najvi�a sudska instanca. Postoje jo� tri stupnja ni�ih sudova.
Vanjska politika i vojska [uredi]
Japan ima nerije�ene teritorijalne sporove oko ju�na �etiri otoka Kurilskog oto�ja (koji su pod vla��u Rusije), kao i Liancourt Rocks (korejski Dokdo, japanski Takeshima), pod vla��u Ju�ne Koreje, i oto�ja Senkaku (kineski Diaoyutai), na kojeg pravo pola�u i Kina i Tajvan.
Gospodarstvo [uredi]
Glavni �lanak: Japansko gospodarstvo
Japan je visokorazvijena zemlja premda ne pripada zemljama najranije industrijalizacije. Japansko gospodarstvo je po nominalnom BDP-u drugo najve�e u svijetu s vi�e 4623 milijardi USD-a u 2007. godini. Po Paritetu kupovne mo�i BDP-a gospodarstvo je tre�e iza SAD-a i Kine. Japan je �etvrti svjetski izvoznik i �esti uvoznik. Japan najvi�e izvozi u SAD 22,8%, Europsku Uniju 14,5%, Kinu 14,3%, Ju�nu Koreju 7,8% te Tajvan 6,8%. Automobili, elektroni�ki ure�aji i strojevi su glavna izvozna roba. Najvi�e uvozi iz Kine 20,5%, SAD-a 12,0%, Europske unije 10,3%, Saudijske Arabije 6,4%, Ujedinjenih Arapskih Emirata 5,5% i Australije 4,8%. Zbog nedostatka prirodnih bogatstava gotovo sve sirovine mora uvoziti. Uvoze se strojevi, fosilna goriva, hrana, posebice meso, tekstil i sirovine za potrebe industrije.
Robot ASIMO kojeg proizvodi HondaJapanci su mjesto u gospodarskom vrhu svijeta postigli svojom marljivo��u, izuzetnom radnom disciplinom, izvrsnim organizacijskim sposobnostima. U razdoblju po�etka izuzetnog gospodarskog rasta nakon Drugog svjetskog rata Japanci se nisu sramili u�iti od drugih te su slali mnogobrojne studente i stru�njake na usavr�avanje u razvijenije zemlje posebice u SAD. Japansko gospodarstvo karakrerizira bliska suranja vlade i privatnog industrijskog sektora posebice na razvitku znanosti i tehnologije te niski porezi i velika ekonomska sloboda. Japan je jedna od tehnolo�ki najrazvijenijih zemalja svijeta. Za istra�ivanje i razvoj Japan ula�e vi�e od 3% BDP-a, a s vi�e od 130 milijardi USD-a ima tre�i najve�i prora�un za znanstvena istra�ivanja.
Japanskom poslovnom filozofijom koja isti�e du�nost poslodavaca da pod svaku cijenu izbjegnu masovna otpu�tanja u vrijeme recesije te garancijom cjelo�ivotnog zaposlenja (shushin koyo) posti�e se �vrsta veza izme�u radnika i poslodavaca te ja�a duh zajedni�tva i solidarnosti. Ipak nedavno su japanske tvrtke donekle po�ele napu�tati te norme radi ve�eg profita. Prepoznatljiva karakteristika japanske ekonomije je i �vrsta veza proizvo�a�a, dobavlja�a, distributera i bankaka povezanih u grupe zvane Keiretsu te Shunto ugodna veza s vladinim birokratima.
Tokijska burza, druga najve�a na svijetuNaime, do sredine 19. stolje�a Japan je bio zemlja feudalnog poretka koji se samostalno razvijao i nije �elio kontakte s ostatkom svijeta. To nije odgovaralo SAD-u pa je skupina ameri�kih ratnih brodova stigla do Japana i usidrila se u Tokijskom zaljevu. Na taj na�in prisilili su Japan na potpisivanje ugovora o trgovinskoj i diplomatskoj suradnji. Postupno otvaranje Japana prema svijetu i njegov dinami�an razvoj zapo�eo je u vrijeme cara Meijia koji je proveo brojne dru�tvene reforme. Ukinuo je stoljetne feudalne odnose, zamijenio samurajsku ratni�ku kastu redovnom vojskom i zapo�eo sa industrijalizacijom zemlje. 1889. godine uveo je Ustav po uzoru zapadne zemlje, dok status glavnog grada od carskog Kyota preuzima Tokyo.
Prije Drugog svjetskog rata gospodarstvo vodi nekoliko bogatih obitelji zvanih zaibatsu, u suradnji s vladom. Imperijalisti�ke ideje i razvoj vojne industrije dovode ga u sukob sa saveznicima �to rezultira ulaskom u Drugi svjetski rat iz kojeg izlazi pora�en i s velikim ljudskim i materijalnim gubicima. Poslije poraza u Drugom svjetskom ratu okupacijske vlasti raspu�taju velike obiteljske tvrtke. Unato� tome Japan zapo�inje izrazito brz i uspje�an gospodarski napredak koji se naziva Japansko �udo. Veliki poticaj proizvodnji dala je ameri�ka potro�nja tijekom Korejskog rata (1950-1953) kada je Japan bio logisti�ka baza UN-ovijh za�titnih snaga. U 60-im godinama gospodarski rast je iznosio 10%, u 70-im 5%, a u 80-im godinama 4%. Do�ivjev�i svojevrsnu gospodarsku eksploziju, Japan je u ranim 1990-ima u�ao u razdoblje svojevrsne gospodarske stagnacije, s rastom samo 1.5% BDP-a. Azijska gospodarska kriza nije pogodila Japan koji je pro�ivljvao unutra�nju krizu kada su poskupjeli energenti o �ijem je uvozu ovisila japanska proizvodnja. Napori vlade da o�ive ekonomski rast imaju mali uspjeh. Unato� svim neprilikama, Japan se ubrzo oporavio i nezaustavljivo krenuo dalje te uz Amerikance i Europljane znatno doprinosi razvoju industrijske tehnologije i organizaciji industrijske proizvodnje u svijetu. Po�etkom 2003. japansko gospodarstvo se po�inje oporavljati, godi�nji rast je 2%, dok je rast nakon 2005. godine jo� ve�i, 2.8%.
Budu�i da je samo 17% povr�ine raspolo�ivo za poljoprivrednu obradu �to zadovoljava tek 75% potreba stanovni�tva za hranom, poljoprivredni sektor je jako za�ti�en. Vlada regulira usluge male kultivizacije �to je uzrok izrazite plodnosti zemlji�ta. Uvoz ri�e je najvi�e za�ti�en i ujedno subjekt carinske tarife od 490% i ograni�en normom od samo 3% totalne trgovine ri�e. Japan uvozi vi�e od 50% �itarica i gotovo cijelu potra�nju mesnih proizvoda zadovoljava uvozom. Japan ima jednu od najve�ih ribarskih flota te je odgovoran za 15% svjetskog ulova ribe.
Toyota Camry, Japan je vode�i svjetski proizvo�a� automobilaJapanska industrija je izrazito razvijena te iako je izra�ena tercijarizacija gospodarstva Japan i dalje svoju gospodarsku snagu temelji na industriji �ija snaga se temelji na velikom broju dobro obrazovanih radnika i na visokorazvijenoj tehnologiji. Industrija zauzima jednu-tre�inu japanskog GDPa. Najva�nije industrijske grane su crna i obojena metalurgija, brodogradnja, automobilska, elektrotehni�ka i elektroni�ka industrija. Takav gospodarski uspjeh pravo je �udo budu�i da je Japan siroma�an sirovinama neophodnim za navedene industrijske grane.
Japan je najve�i izvoznik �elika u svijetu te najve�i proizvo�a� brodova i automobila. Jedna od najuspje�nijih industrijskih grana je automobilska industrija koju predvodi �est velikih kompanija koje imaju brojne proizvodne pogone �irom svijeta. To su Toyota, Honda, Nissan, Mitsubishi, Mazda i Suzuki. Japan je tako�er i proizvo�a� najrazli�itijih elektri�nih i elektroni�kih aparata popu televizora, videokamera, telefona, mobitela, ra�unala. Japan dr�i velik dio tr�ista razmjene visoke tehnologije kao �to su: poluvodi�i, industrijke kemikalije te djelovi strojeva. Graditeljstvo je dugo jedna od najve�ih industrija Japana s pomo�u vladinih ugovora s privatnim sektorom. Robotika je velika ekonomska snaga, Japan posjeduje 410,000 od svjetskih 720,000 rade�ih robota. Uslu�ni sektor broji do dvije tre�ine totalnog ekonomskog dobitka. Bankarstvo, osiguranje, posjedi, nekretnine, prijevoz i telekomunikacije su sve glavne industrije.
Stanovni�tvo [uredi]
S blizu 130 milijuna stanovnika Japan je deseta zemlja svijeta. Po sastavu stanovnika je vrlo homogenozbog stroge politike doseljavanja, odnosno 99% su Japanci, narod koji pripada mongolskoj rasi. Oko 15 000 pripadnika naroda Ainu, za koje se smatra da su prastanovnici Japana i koji su se na S povla�ili pred doseljenicima s kontinenta, �ivi na Hokkaidu, drugdje su nestali mije�anjem. Od ostalih naroda najbrojniji su Korejci, potomci doseljenika (�esto prisilnih) iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata, zatim Kinezi, Filipinci, Brazilci, Amerikanci. Slu�beni jezik je japanski, koji pripada altajskoj skupini jezika (srodan korejskom), a me�u mnogobrojnim dijalektima potkraj 19. stolje�a za standardni jezik odre�en je tokijski.
Pi�e se kombinacijom kineskih znakova (pismo preuzeto u 4. st.; dotad japanski jezik nije imao pisanu formu) i dvaju slogovnih pisama (hiragana i katakana) nastalih u 9. stolje�u. U �kolama se u�i i pisanje japanskog jezika latini�nim pismom. U japanski jezik prodrle su (izmijenjene) mnogobrojne rije�i iz engleskog jezika. Osim vrlo visoke op�e gusto�e naseljenosti, Japan karakterizira velika suprotnost pojedinih podru�ja, jer 90% stanovni�tva �ivi u priobalnim nizinama koje �ine manje od 20% teritorija. 80% stanovni�tva je tako�e nastanjeno u gradovima posljedicom migracije seoskog stanovni�tva u gradove ,zbog brze industrijalizacije tijekom 20. stolje�a.
Istodobno, planinska unutra�njost i ve�i dio Hokkaida razmjerno su rijetko naseljeni. Na Hokkaidu gusto�a naseljenosti iznosi o. 70 st./km2 (budu�i da u Sapporu �ivi vi�e od polovine stanovni�tva, najve�i dio otoka jo� je rje�e naseljen), na sjev. Honshku o. 150 st./km2, u tokijskoj regiji o. 6000 st./km2, a jo� desetak prefektura ima vi�e od 500 st./km2. Oko �etiri petine st. �ivi u gradovima.Najgu��e si naseljene nizine na isto�noj obali Honshua izme�u Tokija i Kobea sa 1200 st/km2,a kako je i re�eno vrlo rijetko su naseljeni planinski predjeli. Najve�i je TMkyM (Tokio) s vi�e od 8 mil. stanovnika. Ostali ve�i gradovi: Yokohama (3 545 000 st.), Lsaka (2 593 600 st.), Nagoya (2 187 600 st.), Sapporo (1 870 648 st.), KMbe (1 520 800 st.), KyMto (1 460 900 st), Fukuoka (1 381 800 st) i dr., ukupno 30-ak gradova ve�ih od pola mil. st. Naglim rastom gradovi su se �irili i srastali tvore�i neprekinuta urbanizirana podru�ja tzv.aglomeracije. Procjenjuje se da u metropolitanskom podru�ju TMkyja �ivi vi�e od 32 mil. st. Ostale ve�e aglomeracije: Lsaka�KMbe�KyMto (17,5 mil. st.), Nagoya (8,7 mil. st.), Fukuoka�Kita-Kykshk (4,2 mil. st.) i dr. Stanovni�tvo se vrlo brzo pove�avalo izme�u 1870. i 1970, s o. 30 mil. na vi�e od 100 mil. Nakon 1970. stopa rodnosti bitno se smanjila pa je danas prir. promjena spora (prosj. 1980�2002: 4�) i dalje se smanjuje (2002. stopa rodnosti 10�, smrtnosti 8,5�). Zbog visokog standarda �ivota, �ivotni vijek prema�uje 80 g., a niska rodnost uzrokom je nepovoljne dobne strukture stanovni�tva.
Polovica st. starija je od 42 g., mla�ih od 15 g. je 14,3%, a starijih od 65 g. 18%. Prema procjeni demografa Japan �e do 2025.godine imati 120 mil.stanovnika,a 2050. godine samo 100 mil. budu�i da je stopa prirodnog prirasta samo 0,08%. Potkraj 19. stolje�a po�ela je sna�na emigracija, najprije u Sjevernu i Ju�nu Ameriku, poslije na Tajvan, u Koreju i Mand�uriju, ali je s gosp. razvojem u XX. st. prestala. Manjak radne snage, posebice za slabije pla�ene poslove, nadokna�uje se stranim radnicima. Po vjerskoj pripadnosti Japanci su ve�inom podjednako budisti i �intoisti, a o. 15% st. pripada drugim religijama (me�u ostalim 1% kr��ana). Obrazovni sustav dobro je razvijen, obvezno �kolovanje traje 9 g., nepismenog st. manje je od 1%, a vi�e od 20% st. ima visoku stru�nu spremu. Zahvaljuju�i dobroj ishrani i vrlo kvalitetnoj zdravstvenoj za�titi o�ekivana �ivotna dob je 80 godina, �to je najdulje na svijetu.
Kultura [uredi]
Japanska mitologija
Haruki Murakami, popularni suvremeni japanski pisac i prevoditelj
Jo�ikava Ei�i, popularni japanski pisac
Dan osnutka nacije
TOKIJO
Tokio (q�), luka i glavni grad Japana, s 12.790.000 stanovnika jedan od najmnogoljudnijih gradova na svijetu. Tokyo s Yokohamom, Kawasakijem, Chibom i Saitamom �ini Veliki Tokio sa 32 milijuna stanovnika, kao najve�e metropolitansko podru�je na svijetu. a 20% u podru�jima oko njega. Tokio je centar japanske i azijske trgovine i industrije.
U Tokiju je jedno od najpoznatijih svjetskih sveu�ili�ta, �uveno po istra�iva�kim laboratorijima
Zemljopisne odrednice [uredi]
Le�i u Tokijskom zaljevu, na srednjem dijelu isto�ne obale otoka Honshu, na u��u rijeke Sumida. Glavni dijelovi Tokija su Ginza, Shinjuku i Odaiba.
Povijest [uredi]
Tokio na japanskom zna�i "Isto�na prijestolnica". Postao je glavni grad Japana sredinom 19. stolje�a, kada mu je ime promijenjeno iz "Edo" u "Tokio". Prije toga, glavni grad Japana je bio Kyoto.
Nakon katastrofalnog potresa 1923. po�ela je gradnja modernog Tokija po ameri�kom uzoru, s prostranim ulicama i neboderima. Tokio se dijeli na Donji (Shitamachi) i Gornji grad (Yamanote). Izme�u tih dvaju dijelova nalazi se stara gradska jezgra. Nakon �to su Amerikanci bombardirali Tokio u Drugom svjetskom ratu, grad je ponovo obnovljen.
Stanovni�tvo [uredi]
Porast stanovnika Tokija je veoma mali, �to se vidi iz �injenice da je 2005. Tokio imao 35,2 milijuna stanovnika (uklju�uju�i i okolicu), a znastvenici pretpostavljaju, uzimaju�i u obzir porast stanovni�tva izme�u 2005. i 2008., da �e 2015. godine imati 35,5 milijuna, dok je npr. Lagos u Nigeriji 2005. godine imao 10,9 milijuna stanovnika, a pretpostavlja se da �e 2015. godine imati 16,1 milijuna stanovnika.
Obrazovanje [uredi]
U Tokiju je jedno od najpoznatijih svjetskih sveu�ili�ta Todai, �uveno po istra�iva�kim laboratorijima.
Sveu�ili�te Taku�oku osnovano 1900.
Sport [uredi]
Tokio je bio doma�in Olimpijskih igara 1964.
- 13:33 -
KINA (PEKING)
Narodna Republika Kina, �esto zvana samo Kina je dr�ava u isto�noj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veli�ini povr�ine je tre�a na svijetu (iza Rusije i Kanade) i obuhva�a 9.596.960 km�. Pru�a se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km). Granice [uredi]
Na sjeveru grani�i s Rusijom (duljina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku s DNR Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tad�ikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: �uto more sa zaljevom Bo Hai, Isto�nokinesko i Ju�nokinesko more. Ukupna duljina obale kopnene Kine je 18.000 km.
Prirodna obilje�ja [uredi]
Reljef [uredi]
Kina se po gra�i i postanku sastoji od triju golemih podru�ja: stare sinijske mase na istoku, paleozojskih planina na sjeverozapadu i od mla�ih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% (�ak 26 % povr�ine je vi�e od 3000 m), na visoke ravnjake 26%, zavale i bazene 19%, nizine 12% i pobr�a 10% povr�ine Kine.
Sinijska masa gra�ena je od starih stijena, koje su se nabrale ve� u arhaiku, a paleozojske naslage koje le�e na arhajskim nisu nabrane. Sjeverni dio sinijske mase razlomljen je rasjedima pa su neki dijelovi spu�teni i pokriveni mladim naplavima.
Na reljef Kine velik je utjecaj imalo poniranje indijske litosferne plo�e pod euroazijsku, �to je dovelo do izdizanja Tibeta i nastanka mla�ega nabranog gorja Himalaje. S prosje�nom visinom od 4000 km Tibet je najvi�i ravnjak na Zemlji. Zbog njegova izdizanja nastao je niz golemih stepenica kojima se teren spu�ta s jugozapada prema sjeveru i istoku. Izme�u sinijske mase i sibirskoga prakopna Angare nabrao se u paleozoiku kontinentalni zapadni dio Kine s visokim gorskim masivima: Tien Shan (7439 m), D�ungarski Alatau (4463 m) i Mongolski Altaj. Ta gorja, gra�ena od kristali�nih i metamorfnih �kriljevaca, bila su u tijeku duge geolo�ke pro�losti poravnana i u tercijaru, odnosno na po�etku kvarara izdignuta. Tien �an je u mla�em tercijaru bio izdignut i rasjedima izlomljen u vi�e planinskih lanaca.
Satelitska slika KineTibet okru�uju s juga Himalaja (Mt. Everest, 8850 m, najvi�i vrh na Zemlji), a sa sjevera gorje Kunlun (7723 m), na istoku je ogra�en strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja poprimaju meridionalni smjer pru�anja. Izme�u gorja Tien Shana na sjeveru i Kunluna na jugu nalazi se izolirana Tarimska zavala koja je nastala du� rasjeda u mla�em tercijaru i kvartaru. Prete�ito je ispunjena naslagama �ljunka, prapora i gline. Najve�i dio Tarimske zavale je pje��ana pustinja. Kroz sjeverni dio zavale protje�e rijeka Tarim. Izme�u isto�nih ogranaka Tien Shana nalazi se depresija Turpam (�154 m), a sjeverno od Tien Shana D�ungarska zavala. Najrasprostranenija zavala je Gobi, koja se prema istoku pru�a do gorja Velikoga Hingana (2034 m). To je prete�ito valoviti kraj s malim isponima, a ju�ni je dio prava pustinja. Podru�je izme�u gorja Qiliana na zapadu i Taihanga na istoku pokriveno je debelim naslagama prapora.
Tibetsko se viso�je prema jugoistoku stepeni�asto spu�ta preko ravnjaka Yunnan-Guizhou i Sichuanskoga bazena. U nizinskom podru�ju najve�i su Isto�nokineska nizina u Mand�uriji, Velika nizina u donjem toku Huang Hea te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku Jangcea, koje su me�usobno odvojene niskim gorjem. S najve�ih planinskih dijelova, koji su pod vje�nim snijegom, spu�taju se golemi ledenjaci.
Obala je uglavnom niska, a more uz obalu je plitko (200 m). Kini pripada 5400 otoka.
Klima [uredi]
Osim geografskog polo�aja i reljefa na klimu Kine veliki utjecaj imaju i monsuni. Od rujna do o�ujka pu�u hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od o�ujka do rujna vla�ni jugoisto�ni vjetrovi s oceana koji donose ki�u. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutra�njost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoisto�ni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000 mm oborina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godi�nja koli�ina oborina ne prelazi 1000 mm. Su�a je u sjevernom dijelu Kine vrlo �esta. Znatnu koli�inu oborina dobiva ciklonalnim ki�ama isto�ni dio Kine. Najmanje oborina dobivaju zatvorena podru�ja Tarimske zavale i Gobi, a najvi�e ju�ni krajevi Tibeta, zbog ljetnog monsuna. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna tajfuni �esto pusto�e jugoisto�no primorje Kine.
Vode [uredi]
Rijeka JangceGolema rije�na mre�a Kine pripada porje�ju Jangcea (18,9%, tre�a rijeka po duljini na svijetu, 6300 km), Huang Hea � �ute rijeke (7,9%), Xi Jianga, Songhua, Jianga, Liaoa i Amura. �ak 35,7% povr�ine Kine otpada na endorei�na podru�ja: u suhim, izoliranim zavalama kontinentalne Kine rijeke se ulijevaju u jezera, koja su bez otjecanja ili se gube u pijesku. U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad, u donjem toku obiluju rastro�enim materijalom, koji se talo�i u nizini, a osobito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, koji se jedan dio talo�i i u koritu rijeke, rije�na korita se povisuju, pa se rijeke �esto izlijevaju i tako nastaju velike poplave. Rijeka Huang He vi�e je puta promijenila smjer donjeg toka i u��e.
U sjevernom dijelu Kine rije�na je mre�a dobro razvedena, ali se rijeke zimi zale�uju. Glavna je rijeka ju�ne Kine Xi Jiang, koja se razgranatom deltom ulijeva u Ju�nokinesko more. Ju�ni se dio Tibeta preko Inda, Brahmaputre, Irrawaddyja i drugih rijeka odvodnjava u Indijski ocean. Plovne su uglavnom ve�e rijeke u ju�nom i srednjem dijelu Kine, osobito Yangtze i Huang He. Plovni kanali, od kojih je najpznatiji Veliki kanal, dug oko 1800 km, slu�e i za natapanje. Mre�a kanala za natapanje omogu�uje natapanje od 49,8 milijuna ha poljoprivrednog podru�ja. Kanali �esto nadomje�taju ceste. Najvi�e jezera ima oko donjeg toka Yangtzea i po suhim zavalama u unutra�nosti Kine.
Biljni pokrov [uredi]
Ju�na Kina prete�ito je prekrivena vla�nim suptropskim vazdazelenim �umama, srednja bjelogori�nim, a sjeverna crnogori�nim �umama. Se�uanski se kraj odlikuje velikm brojem endemi�nih vrsta, a Mand�urija endemi�nim vrstama �etinja�a. U Mand�uriji su ra�irene livade i pa�njaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokoga planinskog pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na svijetu. �uma je ja�e razvijena na pristrancima koji su izlo�eni vla�nim vjetrovima. Na �umsko podru�je otpada oko 13,9% povr�ine Kine. Najve�i su �umski kompleksi u Mand�uriji i na planinama Sichuana. U Kini raste oko 3000 vrsta biljaka koje se koriste u medicinske svrhe. Suhe zavale u unutra�njosti Kine i na sjeveru obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, osobito za poljoprivredu, vrlo je zna�ajno podru�je prapora oko sredi�njeg toka rijeke Huang He, koje je nastalo u pleistocensko ledeno doba eolskim nanosima pra�ine iz pustinjskih krajeva srednje Azije.
Stanovni�tvo [uredi]
Prema popisu stanovni�tva Kina je 1953. imala 590.194.715 stanovnika, a 2000. godine 1.265.830.000 stanovnika (bez Hong Konga i Makaa). Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u svijetu. Prosje�ni godi�nji porast broja stanovnika iznosi 1,07%. Po mjerenjima iz 2001. natalitet je 13,4�, mortalitet 6,4�, a smrtnost dojen�adi 39�. Stanovni�tva u dobi do 14 g. ima 22,9%, od 15 do 64 g. 70,1%, a starijih od 64 g. 7%. U poljoprivredi, �umarstvu i ribarstvu zaposleno je 45,2% radne snage, u rudarstvu, industriji i gra�evinarstvu 17,3%, a u uslu�nim djelatnostima 37,5% st. Nepismeno je 6,7% stanovni�tva. Kina ima 204 sveu�ili�ta i 1225 visokih �kola. �ak 40 gradova ima vi�e od 1 mil. st. Uz Peking (Beijing) najve�i su gradovi: �angaj, Shenzhen, Tianjin, Wuhan, Harbin, �enjang (Shenyang), Dalian. U gradovima �ivi 36,1% stanovni�tva.
Gusto�a prosje�no iznosi 132,2 st/km�. Najrje�e naseljen prostori su zapadni dio Tibeta s 1 st/km�, Unutra�nja Mongolija s 20 st/km�, i Xinjiang-Uygur s 11 st/km�. U podru�ju srednjeg i donjeg toka rijeka Jangce i Huang He gusto�a je 200 do 600 st/km�. Delta Jangcea, okolica Guangzhoua i neki dijelovi pokrajine Sichuana imaju vi�e od 1000 st/km�. Neravnomjerna se gusto�a stanovni�tva poku�ala rije�iti ve� po�etkom 20. st., kada je 1910. oko 10.000.000 osoba preseljeno u Mand�uriju. Seobe su se ponavljale 1960.-ih i 1970.-ih naseljavanjem gotovo pustih sjevernih i zapadnih krajeva. Znatan se broj Kineza iselio u velegradove jugoisto�ne Azije, kao i u Ameriku i Australiju. Procjenjuje se, da izvan Kine �ivi oko 50 milijuna Kineza, kojih je osim u Hong Kongu i na Tajvanu najvi�e u Singapuru, Maleziji, Indoneziji, Tajlandu, te u SAD-u, Australiji i Kanadi.
Povijest Kine [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Kine
Kina je zemlja sa najstarijom civilizacijom. Vi�e od 2000 godina, od 211. pr. Kr. do 1911. bila je ujedinjena u golemo carstvo.
Jezik i religija [uredi]
Slu�beni je jezik kineski. Slu�beno narje�je je mandarinsko. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najve�i broj stanovnika: daoizam (taoizam), konfucijanizam i budizam. Ta su se tri filozofsko-religijska sustava kroz povijest me�usobno pro�imala. U Tibetu je ra�iren poseban oblik budizma, tibetski budizam. Prema procjeni iz 1997. oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti, 20% taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kr��ani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.
Manjinski narodi [uredi]
Osim Kineza, koji �ine oko 91,9% stanovni�tva, u Kini �ivi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika. Najbrojniji su narodi:
iz tibetsko-burmanske skupine: Yi (7.310.000), Tibetanci (5.110.000), Bai (1.770.000), Tujia (6.350.000), Hani (1.400.000) i Lisu (640.000)
iz tajske skupine Zhuang (17.230.000), Bouyeji (2.830.000), Dong (2.800.000), Li (1.240.000) i Dai (1.140.000)
iz skupine Miao-Yao: Miao (8.230.000), Yao (2.370.000) i She (700.000)
iz turkijske skupine: Ujguri (8.030.000) i Kazasi (1.240.000)
iz mongolske skupine: Mongoli (5.350.000)
iz mand�ursko-tunguske skupine: Mand�urci (10.930.000)
iz mon-kmerske skupine: Va (390.000).
Posebne skupine �ine kineski muslimani Hui (9.570.000) i Korejci (2.140.000).
Gospodarstvo [uredi]
Od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tr�i�no gospodarstvo. Tijekom 1978�2002. godi�nje je uve�avala BDP po prosje�noj stopi od 8,5%. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi USD, tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. Unato� sna�noj industrijskoj preobrazbi Kina je ostala prete�ito siroma�na zemlja s velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije podru�je je u priobalnom pojasu koji privla�i gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u Gansuu i Guizhouu, 24.000 USD u Hong Kongu).
U gospodarskoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vode�a je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom podru�iju nezaposlenost puno ve�a. Strana ulaganja u Kinu tijekom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (tre�a u svijetu po veli�ini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori ugljena, �eljezne rude, nafte, zemnog plina, �ive, kositra, mangana, aluminija, cinka, uz najve�i hidropotencijal u svijetu.
Glavni poljodjelski proizvodi su: ri�a, p�enica, kukuruz, je�am, soja, krumpir, sezam, uljana repica, lan, konoplja, �e�erna trska, duhan. Uzgajaju se goveda, svinje, ovce, bivoli, jakovi i perad, a zna�ajnu ulogu ima i ribolov. Glavni industrijski proizvodi su: �eljezo, �elik, cement, brodovi, gra�evinski materijal, kemikalije, obu�a, porculan, hrana, igra�ke, namje�taj, papir.
Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, tekstil i konfekcija, oru�je, obu�a, igra�ke, ra�unala, ugljen. Glavninu uvoza �ine industrijski strojevi, vozila, nafta i derivati, plastika i roba �iroke potro�nje. Kina najvi�e trguje sa SAD-om, Japanom, Europskom unijom, Tajvanom, Rusijom, Singapurom, Malezijom i Republikom Korejom.
Nov�ana je jedinica juan (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena)
Zemljopis [uredi]
Teritorijalne vode i otoci [uredi]
Isto�nokinesko moreDu�ina kineske morske obale, od u��a rijeka Jalu�ianga u provinciji Liaoningu na sjeveru do u��a rijeke Bejlunga u Guansi-d�uanskoj autonomnoj pokrajini na jugu zemlje iznose oko 18.000 kilometara. Obale se nalaze na ravnom kopnu. Ve�ina se zaljeva na njima ne zamrzavaju. Obale Kine zapljuskuje Bohajsko, �uto, Isto�nokinesko, Ju�nokinesko more i zona na Pacifiku isto�no od Tajvana. Me�u njima Bohajsko more je unutra�nje more Kine.
Zona na Pacifiku isto�no od Tajvana obuhva�a arhipelag Sjandao jugozapadno od japanskog oto�ja Pjukju na sjeveru, do moreuza Ba�i na jugu ove morske zone. Kineske teritorijalne vode imaju ukupnu povr�inu od preko 380 000 kvadratnih kilometara.
U kineskim teritorijalnim vodama se nalaze vi�e od 5 000 otoka u ukupnoj povr�ini oko 80 tisu�a kvadtranih kilometara �ija primorska obala iznosi oko 140 000 kilometara. Najve�i otok je Tajvan �ija povr�ina iznosi 360 tisu�a kvadratnih kilometara. Iza njega je otok Hajnan sa povr�inom od 340 tisu�a kvadratnih kilometara.
Na isto�nom obodu Kine, odnosno na moru sjeveroisto�no od otoka Tajvana nalaze se otoci Diaojuj i �ivej. A na ju�nokineskom moru razba�eni su i arhipelazi Dong�a, Si�a, D�ong�a i Nan�a.
Politi�ka podjela [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Politi�ka podjela Kine
Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 pokrajine (), vlada NR Kine smatra Tajvan (�~) svojom 23 pokrajinom nad kojom nema kontrolu. Osim pokrajina Kina se dijeli i na 5 autonomnih regija (�:) u kojima se nalaze manjine, te na 4 op�ine pod izravnom upravom vlade i na dvije posebne administrativne regije (y+L?:) koje u�ivaju pove�u autonomiju.
22 provincije, autonomne regije i op�ine se obi�no nazivaju kontinentalnom Kinom, taj izraz isklju�uje Makao, Hong Kong i Tajvan.
Popis administrativnih tijela pod upravom NR Kine:
Politi�ka podjela NR Kine(pinyin, hrv. transkripcija /ranije uobi�ajen naziv/ (pinyin s tonovima, kineska pismena)
Pokrajine
Anhui Anhuej ( nhu+, ��)
Fujian Fu�jen (F�ji�n, ��)
Gansu Gansu (Gns�, �)
Guangdong Guangdung (Gu�ngdMng, )
Guizhou Guejd�ou (Gu�zhMu, 5�)
Hainan Hajnan (H�in�n, wW), otok, �S ju�ne strane mora�
Hebei Hebej (H�b�i, �), �Sjeverno od rijeke�
Heilongjiang Hejlung�jang (Hil�ngjing, љ_), �Rijeka crnog zmaja�
Henan Henan (H�n�n, �W), �Ju�no od rijeke�
Hubei Hubej (H�b�i, V), �Sjeverno od jezera�
Hunan Hunan (H�n�n, VW), �Ju�no od jezera�
Jiangsu �jangsu (Jingsk, _�)
Jiangxi �jansji (Jingx+, _), �Zapadno od rijeke�
Jilin Jilin /Kirin/ (J�l�n, �)
Liaoning Ljaoning (Li�on�ng, ��)
Qinghai �inghaj (Q+ngh�i, Rw), �Modro/Tamnozeleno more (jezero)�, Kokonur
Shaanxi �aansji (Sh�nx+, U) > dva �a� radi razlikovanja od Shanxi
Shandong �andung (ShndMng, q ), �Isto�no od planine�
Shanxi �ansji (Shnx+, q), �Zapadno od planine�
Sichuan Si�uan /Se�uan/ (S�chun, ��), ��etiri rijeke�
Yunnan Junnan (Y�nn�n, �W), ili �Ju�no od oblaka�
Zhejiang D�e�jang (Zh�jing, Y_)
Autonomna podru�ja
Guangxi-Zhuang Guangsji-D�uang (Gu�ngx+ Zhu�ng Z�zh�qk, ���:), za manjinu D�uang
Nei Menggu Unutarnja Mongolija (N�i M�ngg� Z�zh�qk, ����:), za mongolsku manjinu
Ningxia-Hui Ningsja-Huej (N�ngxi� Hu�z� Z�zh�qk, ����:), za manjinu Hui
Xinjiang Weiwuerzu Sjin�jang-Ujgur (X+njing W�iw�'�rz� Z�zh�qk, ���>�:), Kineski Turkestan, za ujgursku manjinu
Xizang Tibet (X+z�ng Z�zh�qk, ��:) �Zapadna riznica�
Gradovi u rangu pokrajina
Beijing Peking (B�ij+ng, �), �Sjeverna prijestolnica�
Chongqing �ung�ing (Ch�ngq�ng, ͆)
Shanghai �anghaj /�angaj/ (Sh�ngh�i,
w), �Na moru�
Tianjin Tjen�in /Tjencin/ (Tinj+n, )%)
Posebne administrativne regije
Hong Kong (Xingg�ng, �/), �Mirisna luka�
Aomen Makao (�om�n, ��) (portugalski: Macau)
Regije [uredi]
Kina se obi�no dijeli na Mand�uriju, Sjevernu, Ju�nu i Vanjsku Kinu.
Mand�urija [uredi]
Uska obalna ravnica povezuje sjevernu Kinu i Mand�uriju. Sredi�nja nizina, okru�ena visoravnima, jezgra je gospodarskog �ivota. Klima je o�tra, a travnatom ravnicom zimi pu�u ledeni vjetrovi iz unutra�njosti Azije, nose�i velike koli�ine pra�ine. Stepska crnica bogata je humusom pa je razvijena agrarna proizvodnja. Mand�urija je bogata i rudama zbog kojih su se u pro�losti sukobljavali Rusija, Kina i Japan. Zahvaljuju�i ovom bogatstvu u Mand�uriji se razvila metalurgija, tekstilna, prehrambena i kemijska industrija. Najve�e sredi�te je Shenyang (3,6 mil.) te Harbin (2,44 mil.).
Sjeverna Kina [uredi]
Kineski zidU Sjevernoj Kini izdvaja se Sjeverokineska nizina s poluotokom Shandongom i Zapadnom visoravni. Nizina je vode�e poljoprivredno podru�je Kine zahvaljuju�i naslagama prapora. Po njoj su rasuta brojna sela u kojima �ivi ve�ina stanovni�tva. U ovoj regiji se nalaze i velike zalihe fosilnih goriva pa je tu nastala jedna od vode�ih industrijskih regija Kine s razvijenom kemijskom, metalur�kom i elektrotehni�kom industrijom. U njoj se nalazi i glavni grad Peking (5,77 mil) koji je intelektualno �ari�te zemlje te sredi�te obrta i industrije, te Tianjin (4,57 mil) veliko industrijsko sredi�te.
Poluotok Shandong je brdovito podru�je ju�no od u��a Huang Hea poznato po intenzivnoj poljoprivredi, ali i rudnom bogatstvu. Ovdje se razvila velika industrijska regija. Najve�i gradovi su Jinan (1,48 mil.) i Qingdao (1,46 mil.) koji je nastao iz male luke na obali.
Zapadna visoravan je plo�a prekrivena debelim naslagama prapora kroz koju vijuga Huang He. Ona je plodno poljoprivredno podru�je, premda su neki dijelovi suhi. Najva�niji gradovi su: Xi'an (1,98 mil) i Lanzhou (1,2 mil.).
Ju�na Kina [uredi]
Polja ri�e u provinciji Yunnan.U Ju�noj Kini nema prapora, ali je klima povoljnija i redovito se dobivaju dvije �etve. Osim nizine Jangcea i Xi Jianga, prostor je brdovit s brojnim rje�nim dolinama i kotlinama. Ju�na se Kina dijeli na podru�je Yangtzea i podru�je Xi Jianga te jugozapadnu visoravan.
Yangtze najprije protje�e kroz gusto naseljenu Crvenu zavalu u Sichuanu. Pogodna klima i tlo omogu�uju raznovrsnu proizvodnju. Eksploatira se i rudno bogatstvo na temelju kojega je razvijena raznovrsna industrija. Najve�i gradovi su Chengdu (1,71 mil.) i Chongqing (2,27 mil.).
Nizina Yangtzea je izuzetno plodna i bri�no obra�ena. Najvi�e se uzgaja ri�a, ali i ostale kulture kao p�enica, pamuk i duhan. Gusto�a stanovni�tva je velika, ovdje je smje�tena i ve�ina kineske industrije, a razvijeni su mnogi veliki gradovi: Wuhan (3,28 mil.), Hangzho (1,1 mil.), Nanking (2,09 mil.) i �angaj (7,6 mil.).
Delta Xi Jianga je tako�er gusto naseljena, a tropska klima omogu�uje uspje�nu poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje je smje�tena najva�nija industrijska regija. Najva�niji gradovi su Hong Kong (6,6 mil.) i Guangzhou (Kanton) (4,05 mil.). Sjeverno od ovog podru�ja je provincija Fujian, glasovita po kulturi �aja, a njezino vode�e sredi�te je luka Fuzhou.
Jugozapadni dio zemlje je bre�uljkasta visoravan koja obuhva�a provinciju Yunnan. Njezino glavno bogatstvo su rude, pokrenut je industrijski razvoj. Najve�e gradsko sredi�te je Kunming.
Vanjska Kina [uredi]
U ovim provincijama je malo Kineza, a najve�e su manjine Tibetanci i Ujguri. Autonomna pokrajina Tibet najva�niji je dio vanjske Kine. Tibetanci su srodni starosjediocima ju�ne Kine. Stanovni�tvo se prete�no bavi zemljoradnjom i sto�arstvom. Najve�i grad Tibeta je Lhasa u dolini Brahmaputre, koja je sredi�te jedne vrste budizma.
Xinjiang je zapadna pokrajina Vanjske Kine, smje�tena sjeverno od Tibeta, a obuhva�a D�unguriju i Tarimsku zavalu. Glavna gospodarska djelatnost je nomadsko sto�arenje i ratarstvo. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva me�u kojima se isti�u nalazi�ta zlata i fosilnih goriva. Najve�e gradsko naselje je Urumqi (1,05 mil.) s razvijenom petrokemijskom industrijom i proizvodnjom sagova.
PEKING
Peking (kineski: �, pinyin: B�ij+ng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od �etiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Peking je drugi po veli�ini kineski grad (poslije �angaja) s oko 17,4 milijuna stanovnika (ra�unaju�i gradsku oblast Pekinga)[1]. Veliki je prometni centar s mno�tvom pruga, cesta i autocesta koji ulaze i izlaze iz njega u svim pravcima. Peking je tako�er i politi�ki, kulturni i obrazovni centar NRK, dok su �angaj i Hong Kong ve�i ekonomski centri od njega. Peking je izabran za doma�ina Olimpijskih igara 2008. godine
Povijest [uredi]
Na arheolo�kom lokalitetu Zhoukoudian nedaleko od dana�njeg Pekinga su prona�eni jedni od najzna�ajnijih otkri�a pra�ovjeka homo erectusa (tzv. "Pekin�ki �ovjek"). Starost nalazi�ta se procjenjuje na 500.000-750.000 godina. Na istom nalazi�tu postoje i nalazi iz kamenog doba starosti 27.000-10.000 godina.
Jo� od 723. pr. Kr. na mjestu dana�njeg Pekinga postojalo je nekoliko gradova s razli�itim imenima. Najzna�ajniji je bio grad Ji koji je bio glavni grad kraljevstva Yan (jednog od kineskih kraljevstava u tzv. doba Zara�enih dr�ava i doba Prolje�a i jeseni do 221. pr. Kr). U kasnijem razdoblju su tamo postojala sjedi�ta prefektura dinastija Qin, Han i Jin. Od 938. na podru�ju Pekinga postoji sekundarni glavni grad dinastije Liao koji je nazvan Nanjing (u prijevodu "ju�ni glavni grad", nema nikakve veze s dana�njim gradom Nanjingom). Od 1153. se grad zove Zhongdu i postao je jedna od 3 prijestolnice dinastije Jin.
1215. godine su Kinu napali Mongoli i kod Zhongdua izvojevali jednu od najva�nijih pobjeda nako koje su zavladali Kinom (ta pobjeda je kasnije nazvana Bitka kod Pekinga). Za�etak dana�njeg Pekinga bio je Kanbalik ("kanov grad"), prijestolnica Kublaj Kana (1260.-1290). Taj grad se zvao Dadu ili Daidu (na mongolskom jeziku) i zavr�en je 1293. godine.
Od 1368. godine gradom vlada kineska dinastija Ming i grad se zove Beiping. Od 1403. ima dana�nje ime Beijing. Pod dana�njim imenom grad je bio prijestolnica Kine od 1421. do 1911.
Za vladavine dinastije Ming (1368. - 1644.) Peking po�inje dobivati svoj sada�nji izgled - izgra�en je "Zabranjeni grad" (carska pala�a i prijestolnica 24 kineska cara tijekom pet stolje�a), Tiananmen ("vrata nebeskog mira", glavni ulaz u Zabranjeni grad), dok su gradske zidine iz tog perioda postojale sve do sredine 20. stolje�a. Od 1644. je glavni grad dinastije Qing. Grad je bio napadnut tokom Drugog opijumskog rata 1860.
Grad je �esto mijenjao vladare tijekom gra�anskih ratova vo�enih tijekom revolucije i stvaranja Republike Kine (Tajvan) godine 1911. Kada je 1928. sjedi�te vlade preseljeno u Nanjing ("ju�na prijestolnica"), Peking je promijenio ime u Beiping ("sjeverni mir").
Tijekom kinesko-japanskog rata (1937.-1945.) bio je pod japanskom okupacijom da bi, po okon�anju gra�anskog rata prevla��u komunista, 1. listopada 1949. godine postao prijestolnica novoosnovane NR Kine. Od tada Peking se pro�irio daleko izvan granica stare gradske jezgre dok tisu�e novih zgrada, hotela i kulturnih centara mijenjanju izgled grada i predgra�a, osobito od posljednjeg desetlje�a 20. stolje�a porastom moderne gradnje.
Zemljopis [uredi]
Peking je smje�ten na sjeveroistoku Kine na povoljnom polo�aju izme�u strate�ki va�ne regije Mand�urije i ostatka Kine. Nalazi se na visoravni izme�u planina Xishan i Yanshan. Kroz grad te�e vi�e manjih rijeka (najva�nije su Yongding, Chaobai i Wenyu). Peking je sjeverna postaja Velikog kanala koji ga povezuje s rijekama Huang He i Yangtze.
Klima je umjerena s velikim utjecajem monsuna. Ljeta su vru�a i vla�na, a zime hladne i suhe. �esto vjetar donosi pijesak iz nedaleke pusinje Gobi, te su �este pje��ane oluje tokom kojih grad zna biti zameten pijeskom.
Peking je oko 100 km udaljen od �utog mora. Grad Tianjin na moru funkcionira kao pekin�ka luka.
Znamenitosti [uredi]
Hram nebaPeking ima vrlo mnogo tradicionalnih kineskih kulturno-povijesnih znamenitosti. Najva�nija znamenitost je Zabranjeni grad, kompleks biv�ih carskih pala�a sagra�enih u tradicionalnom kineskom stilu gradnje. Ispred Zabranjenog grada je najve�i svjetski trg Tiananmen (Trg nebeskog mira). Na trgu su smje�teni brojni spomenici komunisti�ke vlasti (Velika dvorana naroda, mauzolej Mao Zedonga, Kineski narodni muzej). Zna�ajne su i ostale biv�e carske pala�e (najpoznatija je Ljetna pala�a).
Poznati su brojni taoisti�ki i budisti�ki hramovi (najpoznatiji je Hram nema). Ostali zna�ajni hramovi su Hram Zemlje, Hram Sunca i Hram Mjeseca. U centru grada postoje brojni parkovi s umjetnim jezerima (najpoznatiji su Beihai, Shichahai, Zhongnanhai, Jingshan i Zhongshan).
Najve�a turisti�ka znamenitost u okolici Pekinga je Kineski zid �iji najposje�eniji dio se nalazi oko 30 km od grada. Tako�er je zna�ajno nalazi�te Pekin�kog �ovjeka Zhoukoudian.
Zabranjeni grad Gospodarstvo [uredi]
Gospodarski razvoj Pekinga danas slijedi dinami�an gospodarski razvoj Kine koja sve br�e izrasta u gospodarskog diva. Zbog toga se danas u gradu grade nove poslovne �etvrti s modernim zgradama. Peking nije kineski gospodarski centar (taj primat pripada najve�em gradu �angaju), ali se kao drugi grad po veli�ini izrazito brzo razvija i danas postaje jedan od najva�nijih svjetskih poslovnih sredi�ta. U Pekingu se ja�e razvija financijski i uslu�ni sektor koji danas akumulira 73% gradskog kapitala. Moderne elektroni�ke i informati�ke djelatnosti su smje�tene u novom dijelu grada Zhongguancun koji se naziva "kineska Silicijska dolina
- 13:29 -
GR�KA (ATENA)
Gr�ka, formalnim nazivom Helenska Republika, je dr�ava u jugoisto�noj Europi. Nalazi se na obali Egejskog mora, Jonskog mora i Sredozemnog mora. Grani�i s Albanijom, Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna du�ina kopnene granice joj je 1.288 km, a du�ina obale joj je 13.676 km.
Stanovni�tvo [uredi]
Najve�a gusto�a naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i sredi�njoj Gr�koj.
Budu�i da je Gr�ka nerazvijena, oko 1/4 stanovni�tva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovni�tva zaposlen je u inozemstvu unato� pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima.
Etni�ka pripadnost:
Grci 98%
ostali 2%
Zemljopis [uredi]
Gr�ka je prete�no planinska zemlja (oko 80% teritorija je brdsko-planinski prostor).
Rijeke oskudijevaju vodom, kratkog su toka i niti jedna nije plovna. Najve�a im je vrijednost u tome �to su prirodni pravac povezivanja unutra�njosti s morem.
�ume pokrivaju samo 15% ukupne povr�ine, a zbog �estih su�a prevladava nisko tvrdolisno grmlje.
Od kulturnih biljaka uzgajaju se maslina, smokva, agrumi i vinova loza.
Obala [uredi]
Kao �to je ve� spomenuto, Gr�ka ima veoma razvedenu obalu (tre�u u Europi, poslije Norve�ke i Hrvatske).
Obala je prete�no strma s mno�tvom otoka i poluotoka u Jonskom, Egejskom i Kretskom moru. Upravo zbog toga i povoljne mediteranske klime ona je danas najva�nija turisti�ka destinacija svijeta.
Najva�nija turisti�ka regija Gr�ke je Ati�ka regija. Radi se o prostoru Atike s glavnim gradom Gr�ke Atenom te podru�jem Korintskog kanala, a sa sjeverozapada se uzdi�e visoka planina Parnas - "planina pjesnika i vila" po gr�koj mitologiji - koja je 1953. godine progla�ena nacionalnim parkom. Neki od veoma zanimljivih lokaliteta su Termopilski klanac (mjesto herojskog stradavanja Spartanaca), ostaci starogr�kog proro�i�ta Dom s Apolonovim hramom, velikom pozornicom i muzejem, ostaci zidova grada Tebe i mnogi drugi. Sjevernije od Atene nalazi se �uveno bojno polje Maraton (bitka Atenjana i Perzijanaca 492. pr. Kr.). Zapadno od Atene nalazi se �uveni manastir Dafni iz 11. stolje�a s bizantskim mozaicima. S jugozapadne strane je u Atiku uvu�en Falnski zaljev gdje je �itav niz manjih turisti�kih mjesta. To je kupali�no-rekreativna zona gdje su izgra�eni mnogi hoteli, kockarnice, restorani i druga zabavi�ta i sportski tereni. Pla�e su pjeskovite i dobro ure�ene, a privla�nosti jo� doprinosi i postojanje ostataka Posejdonova hrama (5. st. pr. Kr.) kod malog mjesta Sunion.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Gr�ke
Gr�ka je jedna je od najstarijih dr�ava na svijetu s neobi�nom i bogatom povije��u. Naseljena od prapovijesti, bila je plodno tlo za razvoj mnogih kultura od kojih se isti�u: Minojska kultura (oko 3000. pr. Kr.), Mikenska kultura (oko 1900. pr. Kr.) i naposljetku Helenske kulture koja je prerasla u anti�ku kulturu (Stara Gr�ka) koja je utjecala na razvitak i Europe i Bliskog Istoka. Razlikujemo tri razdoblja stare Gr�ke: Arhajsko, Klasi�no i Helenisti�ko razdoblje. God. 146. pr. Kr. Rimska Republika osvaja gr�ke zemlje i zapo�inje tzv. rimsko razdoblje, koje traje do 6. st. kada rimsku vlast zamjenjuje Bizantsko Carstvo. God. 1460. Gr�ka postaje dio Osmanskog Carstva (do 1821.). Nakon Gr�kog rata za neovisnost, 1829. god. Gr�ka postaje kraljevstvo pod jakom za�titom zapadnoeuropskih sila i kao takvo opstaje do danas.
Turizam [uredi]
Turisti�ki najposje�enija je svakako Atena, iznad koje se nalazi brdo Akropolis gdje se nalazi Partenonov hram koji je ukrasio Fidija (najzna�ajniji kipar Stare Gr�ke). Tu se jo� nalaze kip bo�ice Atene, hramovi Erehiton, Propileja i Apteros Nike. U samom gradu nalazi se Dionizijevo kazali�te i Olimpijski stadion (izgra�en u novije doba na mjestu anti�kog).
Otok Kreta je planinsko kr�ko podru�je. Na otoku se nalaze ru�evine Malije iz 3000. pr. Kr. i ostaci Minosove pala�e u Knosu (iz vremena egejske kulture), zidine u Iraklionu (iz doba vladavine Venecije), minareti (ostaci turske dominacije), i drugo. Regionalno sredi�te i glavna luka je Iraklion.
Otok Krf je naj�umovitiji i najzeleniji otok Gr�ke. Osim turisti�kog otok ima i veliko vojno-strate�ko zna�enje.
Gospodarstvo [uredi]
Gotovo polovica stanovnika Gr�ke �ivi od poljoprivrede.
U kotlinama i dolinama rijeka uzgajaju se �itarice, duhan (me�u najve�im proizvo�a�ima u svijetu), masline, vinova loza, sezam, mak, ri�a, pamuk (najve�i proizvo�a� u Europi), povr�e i vo�e. Gr�ka ima vrlo razvedenu obalu te povoljne biolo�ke uvjete koji omogu�uju razvoj obalnog i pu�inskog ribolova, ali zbog potreba turizma riba se uvozi. Jo� je razvijeno i spu�varstvo.
Najzna�ajnije su aluminijska i kemijska industrija, a veoma zna�ajna je i tradicionalna sitna prera�iva�ka industrija obrtni�ko-manufakturnog tipa.
Promet [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Promet Gr�ke
Razvoju cestovne i �eljezni�ke mre�e u Gr�koj ne pogoduje konfiguracija tla; prometnice su dobro razvijene du� obale, no manjkave su u unutra�njosti.
Glavna cestovna os, pro�irena i osuvremenjena u posljednjim desetlje�ima izgradnjom novih supercesta, polazi od Patrasa prema Ateni uz obalu Peloponeza. Glavna zra�na luka je u Ateni, a me�unarodne zra�ne luke se nalaze i u Solunu, na Krfu i u Kavali. Gusta mre�a zra�nih linija povezuje ih s ve�im otocima.
U periodu 1882. - 1883. probijen je Korintski kanal koji presijeca Peloponesku prevlaku i spaja Jonsko more s Egejskim. Iz atenske luke Pireja na sve strane polaze trajekti, pomorstvo je vrlo razvijeno.
Dr�avno ure�enje [uredi]
Gr�kaPo dr�avnom ure�enju je parlamentarna republika (monarhija je odbijena na referendumu 8. prosinca 1974.).
Glavni joj je grad Atena.
Vanjske poveznice [uredi]
Predsjednik Helenske Republike
Premijer Helenske Republike
Parlament Helenske Republike
Gr�ka nacionalna turisti�ka organizacija (ovo je adresa po�etne stranice na gr�kom jeziku; u gornjem desnom uglu se mo�e odabrati prikaz stranice na nekom drugom jeziku)
ATENA
Atena (gr�. �����, Athina) je glavni grad Gr�ke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Dana�nja Atena je moderan i velik grad. 2004. je imala 745,514 stanovnika. Anti�ka Atena je bila mo�an grad-dr�ava i poznati centar edukacije i znanosti. Nazvana je po bo�ici iz gr�ke mitologije, Ateni.
Atena se �esto naziva kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tijekom 5. i 4. stolje�a prije Krista. Iz tog razdoblja u Ateni je ostalo mnogo anti�kih zgrada, umjetni�kih djela itd. Najpoznatija je Akropola, koja je priznata kao jedna od najboljih primjera klasi�ne gr�ke umjetnosti i arhitekture
Ime [uredi]
Gr�ko ime je bilo ������, a kad se sllu�beno napustilo uporabu katharevouse 1970-ih, slu�beno je gr�ko ime ����� (Ath�na).
Anti�ka Atena [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Atena (polis)
Atena je bila jedan od najja�ih polisa u Gr�koj. Svaki gr�ki grad ili polis bio je nezavisno sredi�te kulturnog, politi�kog i trgova�kog �ivota. Bio je okru�en zidinama, imao je mjesto za zadnju obranu akropolu, a na njoj su bili smje�teni hramovi vrhovnih bo�anstava.
Akropola je svoj kona�an oblik dobila u 5 st. pr Kr. za vrijeme vladavine jednog od najzna�ajnijih dr�avnika, Perikla. U njegovo doba Atena je postala demokratska republika. Bogata�ima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za ure�enje Atene, posebice Akropole. Tada su napravljena brojna veli�anstvena dijela gr�ke umjetnosti. Stoga se razdoblje vladavine Perikla naziva zlatnim dobom Atene. Tada su podignuti hramovi Partenon, Erehtejon, hram bo�ice Nike i sve�ani ulaz Propileje.
Partenon [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Partenon
Partenon se nalazio na visoravni visokoj oko 70 m. Predstavlja glavni naglasak �itavog arhitektonskog sklopa. Vidi se iz velike udaljenosti, ali se gubi penjanjem na akropolu i ponovo se pojavljuje stupanjem pred njega. Ulaz se nalazi s druge strane pa ga je cijelog potrebno obi�i. Partenon je uzdu�na gra�evina podjeljena na dva dijela cele i opistodoma. U predvorju Partenona nalazi se niski reljef koji prikazuje panatenejske sve�anosti. Taj reljef izradili su Fidija i njegovi u�enici izme�u 440. i 437. g. pr. Kr.
Erehtejon [uredi]
Erehtejon je sagra�en oko 421 g. pr. Kr. Hram je bio podjeljen na nekoliko razina zbog kosog nagiba terena. Razine su spojene stepenicama. Razlika u visini izme�u sveti�ta Atene i nekih drugih dijelova hrana bila je i do 3m. Taj hram nije bio pravilnog oblika kao ve�ina drugih hramova. U Erehtejonu nalazilo se sveti�te Atene, Posejdona i Erehteja.
Propileje [uredi]
Propileje su �iroko stubi�te izme�u dva zida. U podno�ju stubi�ta stajalo je �est dorskih stupova povezanih gredama. Vrh stubi�ta zavr�avao je visokim zidom u kojem je bio prolaz �irok koliko i sredi�nji dio stepeni�ta.
Svaki je grad imao i jedan trg - agoru - koji je slu�io za trgova�ke djelatnosti, skupove, bio je administrativni i dru�tveni centar. U agori se odvijao svakodnevni �ivot.
Kulturni �ivot [uredi]
U Ateni se nalazi velik broj razli�itih �kola i univerzitet. Atenski univerzitet je osnovan 1837. godine a u samom gradu se nalazi nekoliko visokih �kola kao i jedna tehni�ka visoka �kola. U gradu postoji i specijalna �kola za arheolo�ka istra�ivanja. Gr�ko nacionalno kazali�te je vrlo poznato u izvodjenju anti�kih drama i opera. Osim toga postoji i dosta muzeja kao i kolekcija iz anti�kog doba. Atenski festival je kulturna manifestacija koja traje od sredine sije�nja do sredine rujna sa programom koji je protkan glazbom ali i modernim i anti�kim kazali�nim predstavama.
Transport [uredi]
Javni saobra�aj u Ateni se sastoji od autobusa, metroa, tramvaja kao i �eljeznice. Krajem 90-tih godina pro�log stolje�a su izgradjene nove linije podzemne �eljeznice koje su pu�tene u promet 2000. godine. Duljina svih linija metroa u Ateni je oko 91 km.
Zra�na luka Elefth�rios Veniz�los je smje�tena isto�no od grada, nekih 45 minuta vo�nje automobilom. Zra�na luka je dobila ime po Elefth�riosu Veniz�losu najva�nijem gr�kom politi�aru u periodu od 1910. do 1933. godine.
Turizam
U Atenu dolaze mnogi turisti da bi se divili ostacima anti�ke kulture, ali i u kupovinu, ku�anje gr�kih kulinarskih specijaliteta kao i u�ivanju u gr�koj narodnoj glazbi. U samom gradu su odr�ane prve Olimpijske igre modernog doba 1896. godine ali i XXVIII. Olimpijske igre 2004. godine. Turizam je vrlo bitan izvor zarade gr�kog glavnog grada. Nekih 10 km jugozapadno od Atene je smjesten Pirej, koji je srastao sa Atenom, poznat po najve�oj putni�koj luci u Europi iz koje ispolvljavaju brodovi prema ve�ini gr�kih otoka ali i po filmu Djeca Pireja.
- 13:23 -
ITALIJA(RIM)
Italija je dr�ava na jugu Europe. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije.
Jedinu kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje grani�i s Francuskom u zapadnom dijelu, �vicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroisto�nom Dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom.
Neovisne dr�ave San Marino i Vatikan nalaze se unutar teritorija Italije.
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Italije
Talijani su potomci starih plemena koja su se jo� po�etkom prvog milenija p.n.e. nastanila u krajevima izme�u Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi bijahu razli�itog porijekla. Najstariji su svakako bili Liguri i Iliri, koje su talijanski preci potisnuli potkraj 2. i po�etkom prvog tisu�lje�a p.n.e. Negdje u 8. stolje�u p.n.e. izme�u rijeke Arno i Tiber nastanili su se i Etru��ani, koji su se u 7. stolje�u p.n.e. pro�irili sve do rijeke Po i Korzike. Bijahu u tim krajevima nastanjeni jo� mnogi narodi. Tako su u podru�jima oko dana�nje Venecije �ivjeli Veneti, tako da se danas talijanska regija u kojoj je smje�tan ovaj grad zove Veneto jer ona odgovara povijesnom podru�ju na kom je �ivjelo ovo pleme, a ni�e na poluotoku Mesapi (Messapii) i Japigi (Iapyges) u Apuliji. Na Siciliji su �ivjeli Siculi, Sicani i Elimi (engl. Elymi).
Sabinjani (Sabini) i Latini �ivjeli su u Laciju (Lazio) zajedno sa Faliscima, Ekvima (Aequi), Hernicima i Ausonima. U Abruzzima bijahu Vestini, Paeligni i Marsi.
Frentani, Picenti i Marrucini naseljavali su sredi�nju obalu Jadrana. Samniti i Lucani �ivlja�e u Moliseu i Basilicati. Sva su ova plemena utjecala na stvaranje kasnijih Talijana. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. Ovo bijahu vrijedni ljudi koji su �ivjeli od poljodjelstva i uzgoja stoke. �irenjem mo�i Rima (Roma) negdje od 5. stolje�a p.n.e. italska plemena u�la su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko gra�ansko pravo nakon savezni�kog rata koji se vodio od 90. do 89. p.n.e.
Italija je 1957. godine bila jedan od utemeljitelja Europske unije. To joj je uvelike doprinijelo u gospodarskom i politi�kom smislu. Postala je jedna od vode�ih zemalja svijeta i spada u skupinu G8.
Prapovijesna nalazi�ta se mogu na�i na vi�e mjesta, posebno u regijama Lazio, Toskana, Umbria i Basilicata.
U starom vijeku, Grci su u ju�noj Italiji i na Siciliji imali "veliku Gr�ku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etru��ani. Rim je postao centar Rimskog Carstva, koje je do 5. stolje�a vladalo najve�im dijelom Europe.
Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno sredi�te humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-dr�avice ili podru�ja pod tu�inskom vla��u do 17. o�ujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udru�io u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridru�io tek 20. rujna 1870., �to je kona�ni datum ujedinjenja Italije.
Fa�isti su uveli diktaturu 1922., borili se na strani Njema�ke u 2. svjetskom ratu i izgubili.
Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do dana�njih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov pu� iz prosinca 1970. godine.
Italija je otpo�etka �lanica saveza NATO i Europske unije.
Politika [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Politika Italije
Ustav iz 1948. ustanovio je dvodomni parlament (Parlamento), koji ima Zastupni�ki dom (Camera dei Deputati) i Senat (Senato della Repubblica), zasebno sudstvo, te izvr�nu vlast utjelovljenu u Vije�u ministara (kabinetu), koje predvodi predsjednik vije�a (predsjednik vlade).
Predsjednik republike bira se svakih 7 godina, a bira ga parlament zajedno s malim brojem regionalnih poslanika. Predsjednik predla�e predsjednika vlade, koji predla�e ostale ministre (formalno ih imenuje predsjednik).
Vije�e ministara (koje obi�no �ine parlamentarni zastupnici) mora zadr�ati povjerenje (Fiducia) oba doma.
Zastupnici domova parlamenta biraju se izravno kroz op�e izbore, a koristi se mije�ani ve�insko-proporcionalni sustav. Prema zakonima iz 1993., 75% mjesta u parlamentu zauzimaju predstavnici okruga; preostalih 25% mjesta raspore�uje se proporcionalno. Zastupni�ki dom ima 630 zastupnika. Osim 315 zastupnika koji se biraju, Senat sadr�i i biv�e predsjednike, kao i razne druge osobe imenovane do�ivotno u skladu s posebnim ustavnim odredbama. Zastupnici oba doma biraju na najvi�e 5 godina, ali oba se doma mogu raspustiti i prije isteka tog roka. Zakoni se smiju predlagati iz oba doma, a mora ih prihvatiti ve�ina u oba doma.
Talijansko se sudstvo zasniva na rimskom pravu, napoleonskom kodu i statutima. Ustavni sud (Corte Costituzionale), koji odlu�uje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon 2. svjetskog rata.
Zemljopis [uredi]
Karta ItalijePodrobniji �lanak o temi: Zemljopis Italije
Najve�i dio Italije �ini Apeninski poluotok, najve�i poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka - Sicilijom i Sardinijom - stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.
Apenini su gorski lanac koji se prote�e du� �itavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem Alpa, koji polukru�no zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se spu�taju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale va�ne rijeke su Tiber, Adige i Arno.
Najvi�i vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4.810 m, a vi�i su vrhovi jo� i Monte Rosa (4.637 m) i Monte Cervino (4.476 m - nje.: Matterhorn). Italija ima tri slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najve�i aktivni u Europi Etna (3.550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na obli�njem istoimenom oto�i�u.
Regije [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Regije Italije
Administrativna podjela Italije na regijeItalija ima 20 regija (regioni, jednina regione), od kojih pet ima posebnu autonomiju, �to je ozna�eno zvjezdicom (*):
1) Abruzzo
2) Valle d'Aosta*
3) Apulija (Puglia)
4) Basilicata
5) Kalabrija (Calabria)
6) Kampanija (Campania)
7) Emilia-Romagna
8) Furlanija-Julijska krajina* (Friuli-Venezia Giulia)
9) Lacij (Lazio)
10) Ligurija (Liguria)
11) Lombardija (Lombardia)
12) Marke (Marche)
13) Molise
14) Pijemont (Piemonte)
15) Sardinija* (Sardegna)
16) Sicilija* (Sicilia)
17) Trentino-Ju�ni Tirol* (Trentino-Alto Adige)
18) Toskana (Toscana)
19) Umbrija (Umbria)
20) Veneto
Regije se dalje dijele na pokrajine.
Gradovi - vidi gradovi Italije.
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Italije
Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalisti�ka ekonomija podijeljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italija ima velik broj malih i srednjih poduze�a (SME).
Uvozi se ve�ina industrijskih sirovina i vi�e od 75% energetskih potreba. Tijekom zadnjeg desetlje�a, Italija je uvela strogu poreznu politiku kako bi ispunila gospodarske i monetarne uvjete Europe, snizila je stope kamata i inflacije, te je uvela euro 1999. godine.
Italija gospodarski zaostaje za glavnim europskim partenrima, pa sada�nja vlada uvodi brojne kratkoro�ne reforme kako bi pove�ala konkrentnost i dugoro�ni rast. S druge strane, vlada presporo uvodi potrebne strukturalne reforme, kao �to su ve�e porezne olak�ice i fleksibilnije tr�i�te rada. Mirovinski je sustav preskup zbog usporavanja gospodarstva i lo�ih odnosa sa sindikatima.
Stanovni�tvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Stanovni�tvo Italije
Italija je jezi�no i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politi�ki vrlo raznolika. Peta je u Europi po gusto�i stanovni�tva (196 stanovnika po �etvornom kilometru). Nema velike manjine, a najve�a je austrijska manjina u Ju�nom Tirolu (1991.: 287,503 Austrijanaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.
Ostale manjine s djelomi�no slu�benim jezicima su:
francuska manjina u regiji Valle d'Aosta;
Sardinski jezici na Sardiniji);
ladinski jezik u Dolomitima;
furlanski u regiji Friuli-Venezia Giulia, �to su sve romanski jezici.
Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao �to su:
hrvatski u tri sela u regiji Molise;
okcitanski jezik u ju�nim dolinama Piemontea;
katalonski u gradu Alghero na Sardiniji;
albanski u selima regije Calabria i na Siciliji;
stari gr�ki dijalekti u selima regije Calabria.
Iako je glavna vjera katoli�anstvo (85% gra�ana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i �idovske zajednice, kao i sve ve�a useljeni�ka zajednica muslimana.
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Kultura Italije
Italija je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po dobroj hrani (pizza, �pageti itd.), vinu, modi, dizajnu, operi i mnogo �emu drugome.
Italija je za�ela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stolje�a. Pe�at na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Casanova, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo Buonarroti, arhitekti Bernini i Palladio, skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filmski redatelji Antonioni i Fellini, filozof Giordano Bruno.
Najzna�ajniji talijanski knji�evnici 20. st.:
Italo Svevo
Luigi Pirandello
Guido Gozzano
Filippo Tommaso Marinetti
Aldo Palazzeschi
Dino Campana
Umberto Saba
Giuseppe Ungaretti
Eugenio Montale
Salvatore Quasimodo
Margherita Guidacci
Bartolo Cattafi
Maria Luisa Spaziani
Alberto Moravia
Giuseppe Tomasi di Lampedusa
Alberto Savinio
Carlo Emilio Gadda
Dino Buzzati
Tommaso Landolfi
Carlo Levi
Cesare Pavese
Elio Vittorini
Pier Paolo Pasolini
Primo Levi
Leonardo Sciascia
Italo Calvino
Umberto Eco
Pier Vittorio Tondelli
Aldo Busi
Dr�avni praznici (neradni dani) [uredi]
datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. sije�nja Nova godina Capodanno
6. sije�nja Sveta tri kralja Epifania
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak Luned� di Pasqua
25. travnja Dan oslobo�enja Liberazione od 1945.
1. svibnja Praznik rada Festa del Lavoro
2. lipnja Praznik Republike Festa della Repubblica od 1946.
15. kolovoza Velika Gospa Assunzione
1. studenog Svi sveti Tutti i Santi
8. prosinca Bezgre�no za�e�e Immacolata
25. prosinca Bo�i� Natale
26. prosinca Sveti Stjepan Santo Stefano
31. prosinca Silvestrovo San Silvestro
RIM
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najve�a i najnapu�enija op�ina u zemlji. Grad broji 2.710.375 stanovnika (stanje 2008. godine).
Nadimci grada su: Caput mundi ("Prijestolnica svijeta"), la Citt� Eterna ("Vje�ni grad"), Limen Apostolorum ("Apostolski prag"), la citt� dei sette colli ("Grad na sedam bre�uljaka") ili jednostavno l'Urbe ("Grad").
Unutar Rima nalazi se Vatikan, koji je suveren teritorij Svete Stolice.
Povijesno sredi�te Rima i Vatikan nalaze se na UNESCO-vom popisu svjetske ba�tine. Grad je i sjedi�te nekih me�unarodnih institucija, kao �to su UN-ove institucije: Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Me�unarodni fond za razvoj poljoprivrede i Svjetski program za hranu.
Grad Rim je, prema mitu, osnovao Romul, sin Reje Silvije i boga Marsa.
Prema legendi, svrgnuv�i s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao ro�enje nasljednika koji bi prijestolje mogli tra�iti natrag, prisilio je ne�akinju Reju Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po ro�enju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podno�ju Palatina, jednog od sedam bre�uljaka, prona�la jedna vu�ica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Blizance je potom na�ao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlu�ili su na bre�uljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se po�eli sva�ati koji �e od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj sva�i ubio brata.
Po predaji, grad je osnovan 21. travnja 753. godine prije Krista. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.
Povijest [uredi]
Od osnivanja do Carstva [uredi]
Sedam rimskih bre�uljakaArheolo�ka istra�ivanja potvrdila su da su u 8. stolje�u pr. Kr. na bre�uljcima uz Tiber postojala naselja. U 6. stolje�u pr. Kr. tim su selima zavladali Etru��ani i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu politi�ku cjelinu. Mo�varno podru�je u podno�ju bre�uljaka tada je isu�eno i na tome mjestu ure�en je gradski trg Forum Romanum. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, ve� su se naselja na bre�uljcima postupno ujedinjavala.
Sedam bre�uljaka ranijeg Rima bili su: Kapitol (Capitolinus mons, nadmorske visine 50 m), Palacij (Palatium, 47 m), Aventin (Aventinus, 51 m), Celij (Caelius mons, 50 m), Eskvilin (Esquiliae, 65 m), Viminal (Viminalis collis, 60 m) i Kvirinal (Quirinalis, 61 m).
Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicu Rimskog Kraljevstva (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, �to je bilo u skladu s tradicijom), pa Rimske Republike (od 509. pr. Kr., kojom je upravljao Senat) i kona�no Rimskog Carstva (od 27. pr. Kr., kojim je upravljao car). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgova�ke nadmo�i i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svega gr�ke i etru��anske civilizacije. Rimska dominacija pro�irila se na ve�i dio Europe i obale Sredozemnog mora, tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisu�u godina Rim je bio politi�ki najzna�ajniji, najbogatiji i najve�i grad zapadnog svijeta, a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, �ak i kada je kona�no izgubio svoj status glavnog grada u korist Milana i potom Ravenne i nakon �to ga je po presti�u i va�nosti nadma�ila isto�na prijestolnica Carigrad.
Pad Carstva i Srednji vijek [uredi]
Usponom ranog kr��anstva rimski je biskup osim vjerskog, sve vi�e dobivao i politi�ki zna�aj, postav�i papa. Tako je Rim postao sredi�te Katoli�ke Crkve. Nakon plja�ke Rima 410. godine, od strane Alarika I. i pada Rimskog carstva 476. godine, Rim su obilje�ili bizantska uprava i plja�kanja germanskih barbara. U Srednjem vijeku broj stanovnika je smanjen na samo 20.000, a grad se sveo na skupine naseljenih zgrada, koje su se nalazile izme�u velikih povr�ina ru�evina i vegetacije. Rim je slu�beno ostao dio Bizantskog carstva sve do 752. godine, kada su Langobardi kona�no uni�tili ravenski egzarhat, koji je bio sredi�te bizantske mo�i u Italiji. Pipin Mali je 756. godine dao papi nadle�nost nad Rimom i okolnim podru�jima, te je na taj na�in stvorena Papinska dr�ava.
Crte� Rima oko 1490. godineRim je bio prijestolnica Papinskih dr�ava sve do njihovog pripajanja Kraljevini Italiji 1870. godine. Grad je postao glavno mjesto hodo�a��a u Srednjem vijeku i sredi�te sukoba izme�u pape i Svetog rimskog carstva, kojeg je zapo�eo Karlo Veliki, a kojeg je papa Lav III. okrunio u Rimu na Bo�i� 800. godine kao cara. Osim kratkih razdoblja neovisnosti u Srednjem vijeku, Rim je stolje�ima zadr�ao status papske prijestolnice i "svetog grada", �ak i kada je papinsko sjedi�te kratkotrajno (1309.-1337.) premje�teno u Avignon. Iako grad vi�e nije imao politi�ke mo�i, �to je potvr�eno i pusto�enjem Rima 1527. godine od strane vojske Karla V., cvjetao je kao sredi�te kulturne i umjetni�ke aktivnosti u vrijeme renesanse i baroka, pod pokroviteljstvom papinske uprave.
Garibaldi napada papinski Rim 1849. godine Razdoblje od 17. do 19. stolje�a [uredi]
Iako je broj stanovnika naglo narastao u 17. stolje�u i pre�ao 100.000, grad je zaostajao za ostalim va�nim gradovima u Europi, velikim dijelom i zbog crkvenog procesa katoli�ke obnove s kojim je Crkva bila zaokupljena. Grad su zahvatila i nacionalisti�ka previranja u 19. stolje�u te je dva puta dobio i izgubio neovisnost. Rim je postao i jedan od ciljeva pokreta za ujedinjenje Italije te ga je, nakon uklanjanja francuske za�tite 1870. godine, pripojila Kraljevina Italija 1871. godine. Rim je postao glavni grad nove ujedinjene Italije.
20. stolje�e [uredi]
Nakon pobjede u Prvom svjetskom ratu, u Italiji je po�ela rasti fa�isti�ka ideologija pod vodstvom Benita Mussolinija, koji je umar�irao u grad 1922. godine, progla�avaju�i novo talijansko carstvo te kasnije ulaze�i u savez s nacisti�kom Njema�kom. U ovom razdoblju naglo je rastao broj stanovnika, od 212.000 stanovnika u vrijeme ujedinjenja pa do vi�e od milijuna, ali je taj trend prekinuo Drugi svjetski rat. Za vrijeme ovog rata, Rim je bio razaran i od strane Saveznika i od strane nacisti�kog okupatora. Nakon pogubljenja Mussolinija i kraja rata, referendumom iz 1946. godine ukinuta je monarhija i progla�ena republika.
Nakon rata Rim je zna�ajno narastao, kao rezultat poslijeratne rekonstrukcije i modernizacije. Rim je postao pomodan grad 1950-ih i ranih 1960-ih, u vrijeme razdoblja znanog kao "Slatki �ivot" (la Dolce Vita), a trend rasta stanovni�tva nastavio se do sredine 1980-ih godina, kada je na podru�ju op�ine �ivjelo vi�e od 2.800.000 stanovnika. Nakon toga, broj stanovnika se postupno smanjivao, zbog iseljavanja stanovni�tva u susjedna podru�ja.
Zemljopisne odrednice [uredi]
Polo�aj [uredi]
Rim se nalazi u sredi�njoj Italiji u regiji Lacij, na u��u rijeka Aniene i Tiber. Iako se grad nalazi 24 km od Tirenskog mora, podru�je grada se prote�e prakti�ki do obale, gdje se nalazi okrug Ostia Antica. Najni�a visina grada je 13 metara (na Piazzi del Popolo), a najvi�a 120 metara (Monte Mario). Rimska op�ina pokriva podru�je od 1.285,30 km2, �to uklju�uje mnoge zelene povr�ine.
Klima [uredi]
Klimatski dijagram RimaNa rimsku klimu najvi�e utje�e polo�aj grada u mediteranskom podru�ju. Prosje�na godi�nja temperatura je 15,5 �C, a prosje�ni godi�nji broj padalina je 880 mm. Najtopliji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz s prosje�nom temperaturom od 24,5 do 24,7 �C. Ovo su tako�er i najsu�i mjeseci u godini s prosje�nim brojem padalina od 14 do 22 mm.
Razdoblje s najve�im brojem padalina se prote�e od listopada do prosinca s prosjekom od 106 do 128 mm. Najhladniji mjesec u godini je sije�anj s prosje�nih 6,9 �C.
U starija vremena bi Rimljani tijekom ljeta, kada su temperature �esto visoke, napu�tali grad i odlazili u ljetovali�ta. Danas je ova praksa puno slabija, te je grad funkcionalan tijekom cijele godine, najvi�e radi rastu�ih turisti�kih potreba.
Mjesec Sij. Velj. O�u. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro.
Prosje�ne temp. (u �C)[1] 8 8 11 12 17 20 23 23 21 17 12 9
Prosje�ne padaline (u mm) 8 7 6 6 5 3 1 2 6 11 11 9
Politika [uredi]
Gradski status [uredi]
Palazzo del Quirinale, sjedi�te predsjednika ItalijeU Rimu se, kao u glavnom gradu zemlje, nalazi sjedi�te predsjednika Republike Italije, koje je smje�teno u Kvirinalskoj pala�i. U gradu se nalazi i talijanski parlament, te talijanska vlada s premijerom i svim ministarstvima.
U politi�kim krugovima u Italiji vodi se rasprava o tome da li bi grad trebao imati posebne ovlasti javne samouprave[2] te da li grad ili �ak pokrajinu Rim treba pretvoriti u okrug glavnog grada[3], koji bi bio odvojen od regije Lacij, po uzoru na neke druge glavne gradove u Europi.
Upravna podjela [uredi]
Radi administrativnih razloga i radi pove�anja decentralizacije, prostor rimske op�ine je slu�beno podijeljen u 19 gradskih op�ina (municipi), prije znanih kao okruzi. Unutar svake te podop�ine nalaze se dijelovi raznih gradskih �etvrti.
Prije je grad bio podijeljen u 20 podop�ina, ali je podop�ina Fiumicino izglasala izlazak iz sastava grada Rima, te postala samostalna op�ina.
Regije [uredi]
Karta sredi�ta grada s regijamaRegije ili rioni (vulgarizirani oblik latinskog izraza regio tj. regija) su povijesne, a ne upravne jedinice podjele sredi�ta grada. Ova podjela potje�e jo� iz starog Rima, a rastom grada pove�ao se i njihov broj. Svi rioni (osim riona Prati i Borgo) nalaze se unutar Aurelijevih zidina.
Rimski rioni su:
R.I - Monti
R.II - Trevi
R.III - Colonna
R.IV - Campo Marzio
R.V - Ponte
R.VI - Parione
R.VII - Regola
R.VIII - Sant'Eustachio
R.IX - Pigna
R.X - Campitelli
R.XI - Sant'Angelo
R.XII - Ripa
R.XIII - Trastevere
R.XIV - Borgo
R.XV - Esquilino
R.XVI - Ludovisi
R.XVII - Sallustiano
R.XVIII - Castro Pretorio
R.XIX - Celio
R.XX - Testaccio
R.XXI - San Saba
R.XXII - Prati
�etvrti [uredi]
Nakon uspostave zadnje gradske regije (riona), za nove urbanizirane dijelove grada po�eo se koristiti izraz �etvrt (quartiere). Danas Rim ima 35 �etvrti, koje se iz prakti�nih razloga ozna�avaju slovom Q.
Q.I Flaminio Q.II Parioli Q.III Pinciano
(biv�eg naziva Vittorio Emanuele III) Q.IV Salario Q.V Nomentano
Q.VI Tiburtino Q.VII Prenestino-Labicano Q.VIII Tuscolano Q.IX Appio Latino Q.X Ostiense
Q.XI Portuense Q.XII Gianicolense Q.XIII Aurelio Q.XIV Trionfale Q.XV Della Vittoria
(biv�eg naziva Milvio)
Q.XVI Monte Sacro
(biv�eg naziva Citt� Giardino Aniene) Q.XVII Trieste
(biv�eg naziva Savoia) Q.XVIII Tor di Quinto Q.XIX Prenestino-Centocelle Q.XX Ardeatino
Q.XXI Pietralata Q.XXII Collatino Q.XXIII Alessandrino Q.XXIV Don Bosco Q.XXV Appio Claudio
Q.XXVI Appio Pignatelli Q.XXVII Primavalle Q.XXVIII Monte Sacro Alto Q.XXIX Ponte Mammolo Q.XXX San Basilio
Q.XXXI Giuliano Dalmata Q.XXXII Europa Q.XXXIII Lido di Ostia Ponente Q.XXXIV Lido di Ostia Levante Q.XXXV Lido di Castel Fusano
Zadnje tri �etvrti Q.XXXIII, Q.XXXIV i Q.XXXV, su primorske �etvrti (quartieri marini).
Ostali suvereni entiteti [uredi]
Trg sv. Petra u VatikanuRim je jedinstven grad u svijetu po tome �to sadr�i i dva suverena entiteta. Jedno od tih entiteta je Sveta stolica, koja je politi�ki i religijski entitet koji upravlja podru�jem Vatikanskog Grada (de facto enklava od 1870. godine, a slu�beno je tako priznat od 1929. godine), te koja ima izvanteritorijalna prava nad nekim pala�ama i crkvama, ve�inom u sredi�tu grada. U gradu Rimu nalaze se veleposlanstva i za Italiju i za Svetu stolicu.
Drugi entitet �ini Malte�ki red (Sovrano Militare Ordine di Malta ili SMOM) koji se sklonio u Rim nakon �to je Napoleon osvojio Maltu 1798. godine. Ovaj entitet nema svoj poseban teritorij (�to je �esto predmet rasprava oko njegovog suvereniteta), ali ima nekoliko izvanteritorijalnih pala�a u sredi�tu Rima.
Me�unarodni odnosi [uredi]
Rim je va�an grad u pogledu europske politi�ke i gospodarske integracije. Godine 1957. ovdje su potpisani Rimski ugovori, kojima su osnovani Europska ekonomska zajednica (EEZ), prethodnica dana�nje Europske unije, te Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Ovdje je potpisan i dogovor o europskom ustavu u srpnju 2004. godine. Rim je tako�er i sjedi�te va�nih me�unarodnih institucija, kao �to je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, a ovdje je formuliran i Rimski statut Me�unarodnog kaznenog suda.
Stanovni�tvo [uredi]
Bocca della Verit�Pri�a o Rimu kao naseljenom mjestu po�inje oko 80. pr. Kr. udru�ivanjem nekoliko manjih sela, �ija je ukupna naseljenost bila oko nekoliko stotina stanovnika. Rim u idu�im stolje�ima narasta do milijunskog grada, te je najvjerojatnije bio najve�i svjetski grad sve do 19. stolje�a. Procjene o broju stanovni�tva variraju, ali se procjenjuje da je grad na vrhuncu svoje naseljenosti imao od 450.000 pa sve do 3,5 milijuna stanovnika, a najrealnije procjene s kojima se sla�u ve�ina povjesni�ara govore o oko jedan do dva milijuna stanovnika. Nakon prebacivanja najva�nijih funkcija carstva u Carigrad u 4. stolje�u, te nakon propasti Zapadnog carstva u 5. stolje�u, broj stanovnika se kontinuirano smanjivao, da bi grad 530. godine imao oko 100.000 stanovnika.
U ranom Srednjem vijeku je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovni�tvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se �ak smanjivalo sve do renesanse, da bi grad tek u 17. stolje�u ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada je Talijansko kraljevstvo anektiralo grad 1870. godine, on je imao ve� oko 200.000 stanovnika.
Za vrijeme fa�isti�ke vlasti, re�im je poku�avao ograni�iti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun 1931. godine. Nakon rata grad se nastavio �iriti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove �etvrti i predgra�a.
Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa �irim podru�jem grada ovdje �ivi oko �etiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovni�tva, u op�ini �ivi 156.833 stranca, �to je 6,2% stanovni�tva[4].
Razvoj stanovni�tva RimaGodina/datum Stanovni�tvo
330. 1.000.000
410. 400.000
530. 100.000
650. 20.000
1000. 20.000
1750. 156.000
1800. 163.000
1820. 139.900
1850. 175.000
1853. 175.800
1858. 182.600
31. prosinca 1861. 194.500
31. prosinca 1871. 212.432
Datum Stanovni�tvo
31. prosinca 1881. 273.952
10. velja�e 1901. 422.411
10. lipnja 1911. 518.917
1. prosinca 1921. 660.235
21. travnja 1931. 930.926
21. travnja 1936. 1.150.589
4. studenog 1951. 1.651.754
15. listopada 1961. 2.188.160
24. listopada 1971. 2.781.993
25. listopada 1981. 2.840.259
20. listopada 1991. 2.775.250
21. listopada 2001. 2.546.804
31. prosinca 2005. 2.547.677
Navedeni podaci su procjene sve do 1858. godine. Od 1861. do 2001. navedeni su podaci iz popisa stanovni�tva, a za 2005. godinu kori�teni su podaci Nacionalnog instituta za statistiku (ISTAT).
Gospodarstvo [uredi]
Sjedi�te ENI-a u EUR-uZbog svoje upravne va�nosti (dr�avne, regionalne, pokrajinske i op�inske) i zbog razvijenosti tehnologije, komunikacija i uslu�nog sektora, Rim je gospodarski najzna�ajniji grad u Italiji. Proizvodi oko 6.7% nacionalnog BDP-a (�to je vi�e od ijednog grada u zemlji), a zbog gospodarskog rasta od 4,4% taj udio se pove�ava, te je Rim grad s najve�im rastom u Italiji. Tek nakon Drugog svjetskog rata grad gospodarski po�inje prema�ivati ostale gospodarski sna�ne gradove u Italiji, kao �to su Napulj i Milano. Gospodarski najva�nija djelatnost u Rimu je turizam, te je grad u tom pogledu jedan od najzanimljivijih u Europi. U tom podru�ju se tako�er bilje�i sna�an rast; 2005. godine grad je posjetilo 19,5 milijuna turista, �to je porast od 22,8% naspram 2001. godine.
Od industrijskih proizvoda u gradu se proizvodi tekstil i suveniri za turiste, a u novije vrijeme razvijene su i prehrambena, farmaceutska, strojna, papirna i metalna industrija. Zna�ajno je i bankarstvo, te elektroni�ka i zra�na industrija. Zbog povijesno va�nih lokacija grad je va�an i u svjetskog filmskoj industriji, te je nacionalno filmsko sredi�te. Brojna me�unarodna kompanijska sjedi�ta, konferencijski centri i sl. nalaze se u poslovnim dijelovima grada kao �to su: Esposizione Universale Roma (EUR), Torrino , Magliana, Parco de' Medici-Laurentina i tzv. Tiburtina-valley.
Dru�tvo [uredi]
Religija [uredi]
Trg sv. Petra ujutroU starom Rimu najzastupljenija religija bila je rimska religija (Religio Romana), zajedno s rimskim bogovima, koji su se �tovali u raznim kultovima. Zbog vi�ekulturnog karaktera grada, javljale su se i druge religije, kao mitraizam i razni misti�ni kultovi. Za vrijeme Rimske Republike javlja se i judaizam, �iji su sljedbenici �esto kroz povijest zatvarani u rimski geto. Sli�na sudbina pratila je i sljedbenike kr��anstva, �ija se zajednica vrlo rano javlja u gradu, a koji su �esto bili progonjeni.
Unato� progonima, kr��anstvo je do 4. stolje�a postalo toliko ra�ireno, da ga je na kraju car Konstantin I. Veliki legalizirao 313. godine, a 380. godine car Teodozije I. Veliki proglasio je kr��anstvo slu�benom religijom carstva. Ne�to kasnije, sve ostale religije su zabranjene, te je tako i rimska religija izumrla.
Rim je postao jedno od sredi�ta kr��anstva (uz Antiohiju, Aleksandriju, Carigrad i Jeruzalem), a rimski biskup (papa) postao je nadre�eni svim kr��anskim biskupijama i vo�a kr��ana, smatraju�i se nasljednikom sv. Petra koji je, uz sv. Pavla mu�eni�ki umro u Rimu u 1. stolje�u. Od legalizacije kr��anstva 313. godine, brojni rimski carevi i patriciji zna�ajnim donacijama pomagali su Crkvu, �ime je ona kroz vrijeme dobila znatnu politi�ku mo�.
Nakon pada Zapadnog carstva 476. godine, Crkva je dobivala sve ve�i i ve�i politi�ki utjecaj i vlast nad civilnim stanovni�tvom u Rimu i okolnim podru�jima. Kroz vrijeme, Rim je postao sredi�te Katoli�ke Crkve i glavni grad papinskih dr�ava. Za vrijeme renesanse u gradu su izgra�ene brojne zna�ajne crkve, uklju�uju�i baziliku sv. Petra na vatikanskom bre�uljku. Papinstvo se prvo nalazilo u Lateranskoj pala�i, a kasnije je premje�teno u Kvirinalsku pala�u. Nakon �to je Rim pripojen Talijanskom kraljevstvu 1870. godine, papa Pio IX. povukao se u Vatikan i proglasio se zarobljenikom Savojske dinastije, �to je izazvalo dugotrajni sukob izme�u Katoli�ke Crkve i Italije.
Unutra�njost rimske d�amijeOvaj sukob rije�en je 1929. Lateranskim sporazumima, kojima je Sveta Stolica dobila pravo upravljanja nad Dr�avom Vatikanskog Grada kao samostalnom dr�avom.
Zbog sna�ne imigracije iz afri�kih dr�ava i dr�ava na Bliskom istoku, u gradu je zadnjih godina zna�ajno narasla islamska zajednica. Zbog ove �injenice u gradu je podignuta muslimanska bogomolja, koja je trenutno najve�a d�amija u Europi.
Jezik [uredi]
Promid�bena poruka na rimskom dijalektu na stanici podzemne �eljeznice u RimuIzvorni jezik Rima bio je latinski, iz kojega se u srednjem vijeku razvio talijanski. Ova pretvorba jezika dogodila se pod utjecajem raznih regionalnih dijalekata, a najzna�ajniji je bio toskanski dijalekt. U Rimu se razvila posebna vrsta rimskog dijalekta (romanesco). Stariji oblik rimskog dijalekta, koji se upotrebljavao u srednjem vijeku, bio je ju�notalijanski dijalekt, koji je bio vrlo sli�an napuljskom dijalektu. Utjecaj firentinske kulture za vrijeme renesanse, te preseljavanje mnogih Firentinaca u Rim (uklju�uju�i i pape iz obitelji Medici, Lava X. i Klementa VII.), uzrokovali su mnoge promjene u dijalektu, koji je vi�e po�eo sli�iti toskanskim jezi�nim ina�icama. Ovaj dijalekt ve�inom se upotrebljavao samo u Rimu sve do 19. stolje�a, ali se od 20. stolje�a pro�irio na ostala podru�ja Lacija (Civitavecchia, Latina) zahvaljuju�i rastu rimskog stanovni�tva i boljoj prometnoj povezanosti. Ovaj dijalekt odr�avaju i brojna knji�evna djela koja su na njemu napisana. Poznatiji autori koji su pisali na ovom dijalektu su Giuseppe Gioacchino Belli, Trilussa i Cesare Pascarella. Moderniji rimski dijalekt u mnogome promoviraju filmski glumci kao �to su Aldo Fabrizi, Alberto Sordi, Nino Manfredi, Anna Magnani, Gigi Proietti, Enrico Montesano i Carlo Verdone.
Kultura [uredi]
Obrazovanje [uredi]
Rim je veliko sredi�te za visoko obrazovanje. Prvo sveu�ili�te u gradu je Sveu�ili�te "La Sapienza" (Universit� degli Studi di Roma "La Sapienza") osnovano 1303., koje je najve�e europsko sveu�ili�te kojeg poha�a oko 150.000 studenata. Ostala dva gradska sveu�ili�ta su Sveu�ili�te Tor Vergata (Universit� degli Studi di Roma Tor Vergata), koje je osnovano 1982. i Tre�e rimsko sveu�ili�te (Universit� degli Studi Roma Tre), koje je osnovano 1992. godine.
U gradu se nalazi i veliki broj papinskih sveu�ili�ta, uklju�uju�i Sveu�ili�te sv. Tome Akvinskog i Gregorijansko sveu�ili�te (najstarije isusova�ko sveu�ili�te na svijetu iz 1551. godine).
Ovdje se tako�er nalazi brojna privatna sveu�ili�ta kao LUMSA, Katoli�ko sveu�ili�te Svetog Srca, LUISS, Europski institut za dizajn, Sveu�ili�te Giovannija Cabota, IUSM, Ameri�ko sveu�ili�te u Rimu i mnoga druga.
Glazba [uredi]
Rim je va�an glazbeni centar. U njemu se nalazi Nacionalna akademija Santa Cecilia (osnovana 1585.) za koju su izgra�ene nove koncertne dvorane u Parku glazbe (Parco della Musica). U Rimu se nalazi i opera Teatro dell'Opera di Roma, te vi�e manjih glazbenih institucija. Rim je bio grad doma�in Pjesme Eurovizije 1991. godine, te MTV Europe Music Awards 2004. godine.
Film [uredi]
Set filma Bande New Yorka u studijima Cinecitt� u RimuU Rimu se nalaze studiji Cinecitt�, koji su prakti�ki sredi�te talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi.
Studije je 1937. godine osnovao fa�isti�ki diktator Benito Mussolini. Saveznici su ih bombardirali tijekom Drugog svjetskog rata. Mnogi svjetski poznati filmovi su ovdje snimljeni od 1950-ih (kao Ben-Hur), a sami studiji se od tog vremena najvi�e povezuju s redateljem Federicom Fellinijem.
Od 1980-ih studiji su privatizirani. I u novije vrijeme ovdje se snimaju poznati filmovi i serije, kao Bande New Yorka i serijal Rim. U Rimu je do sada snimljeno vi�e od 60 filmova.
Muzeji [uredi]
Najstariji muzeji u Rimu su Kapitolski muzeji iz 1471. godine, koji se nalaze na Kapitolu te koji, uz Vatikanske muzeje, sadr�e najve�e i najva�nije umjetni�ke kolekcije u gradu.
U Villi Giuliji, ladanjskoj ku�i pape Julija II. koja je izgra�ena sredinom 16. stolje�a, nalazi se zna�ajna kolekcija etru��anske i anti�ke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi i Villa Borghese, u kojoj se nalazi znamenita galerija s ve�inom umjetnina iz kolekcije obitelji Borghese.
U Nacionalnom muzeju u Rimu (Museo Nazionale Romano), kojeg je projektirao Michelangelo, nalaze se va�ne gr�ke i rimske umjetnine. Va�ne galerije slika nalaze se u pala�ama Palazzo Doria Pamphili, Palazzo Colonna i Palazzo Barberini, a Venecijanska pala�a (Palazzo Venezia) �uva veliki broj umjetnina od ranokr��anskog razdoblja do renesanse.
Mediji [uredi]
Dnevne novine Tjednici Televizija Radio
La Repubblica
Il Messaggero
Il Tempo
L'Unit�
Il Riformista
Il Manifesto
Corriere dello Sport
Liberazione
L'Osservatore Romano
QN
Il Romanista
L'espresso
XL
Audio Review
Freqeency
RAI nacionalno sredi�te
Sky Italia nacionalno sredi�te
La7 nacionalno sredi�te
Mediaset rimska podru�nica
Roma Uno
Teleroma 56
Rete Oro
Super 3
RDS
Radio Capital
Radio Globo
Radio Rock
Radio CNR
Radio Radicale
Radio Radio
Radio Vaticana
Radio Centro Suono
M2o
Sport [uredi]
Rim je bio doma�in Ljetnih olimpijskih igara 1960. godine. Najpopularniji sport po gledanosti je nogomet, kao i u ostatku zemlje. Na Stadio Olimpico odr�ano je finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1990. godine. Ovaj stadion je poznat i po tome �to je mati�ni stadion dva kluba iz Serie A, Rome i Lazia. Gradski derbiji izme�u ta dva kluba privla�e veliku pozornost talijanske i europske javnosti.
Va�niji prvoliga�ki klubovi su:
Klub Sport Osnovan Liga Stadion
A.S. Roma nogomet 1927. Serie A Stadio Olimpico
S.S. Lazio nogomet 1900. Serie A Stadio Olimpico
Pallacanestro Virtus Roma ko�arka 1960. Serie A (ko�arka) PalaLottomatica
M. Roma Volley odbojka 2006. A 1 Palazzetto dello Sport
Unione Rugby Capitolina ragbi 1996. Super 10 Stadio Flaminio
Stadio OlimpicoOstali gradski sportski klubovi su:
Nogomet: Osim klubova A.S. Roma i S.S. Lazio ovdje se nalaze i A.S. Cisco Roma i S.S. Lazio Calcio Femminile (�enski klub).
Futsal:
Lazio Nepi
Biciklizam: Rim je va�na etapa biciklisti�kog natjecanja Giro d'Italia.
Tr�anje: Svakog prolje�a odr�ava se Rimski maraton na kojem sudjeluju mnogi natjecatelji iz Italije i cijeloga svijeta, te je ovo jedan od najva�nijih ovakvih natjecanja u svijetu.
Ko�arka: Osim kluba Virtus Pallacanestro Roma ovdje djeluje i �enski klub San Raffaele Basket.
Rukomet: Ovdje djeluju klubovi Amatori Roma Handball i S.S. Lazio.
Odbojka: M Roma Volley je mu�ki odbojka�ki klub u ligi A1, a �enski odbojka�ki klubovi su Virtus Roma i Roma Pallavolo, oboje u ligi A2.
Vaterpolo: Ovdje se nalazi �enski klub A.S.D. Roma u vaterpolskoj Serie A1, te S.S. Lazio u Serie A2 i Rari Nantes Roma u Serie B.
Ragbi: Osim Unione Rugby Capitolina ovdje se nalaze i Rugby Roma, S.S. Lazio Rugby, U.S. Primavera Rugby Roma, CUS Roma Rugby, te talijanska nacionalna reprezentacija za vrijeme Prvenstva �est nacija.
Kriket:
Capannelle Cricket Club
S.S. Lazio Cricket
Rome Bangladesh Cricket Club
Unutra�njost dvorane PalaLottomaticaBejzbol:
Lazio Baseball
Roma Baseball
Ameri�ki nogomet:
Marines Lazio
Barbari Roma Nord
Gladiatori Roma
Hokej:
Hockey Club Roma
Lacrosse:
Roma Leones Lacrosse
Unihokej:
Viking Roma Floorball Club
Rome South Star Floorball Club
Arhitektura [uredi]
Povijesno sredi�te Rima, posjedi Svete Stolice u Rimu i Bazilika Svetog Pavla izvan zidina
Svjetska ba�tina - UNESCO
Godina uvr�tenja: 1980. (4. zasjedanje)
Vrst: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv, vi
Ugro�enost: ne
Poveznica: UNESCO
Pogled na grad s bazilike sv. Petra
Anti�ki Rim [uredi]
Jedan od simbola Rima je Kolosej (70.-80.), najve�i amfiteatar ikada izgra�en u Rimskom carstvu. Ovaj objekat je imao kapacitet od 50.000 gledatelja i koristio se za borbe gladijatora. Popis zna�ajnih spomenika anti�kog Rima uklju�uje Forum, Domus Aureu, Panteon, Trajanove stupove, Trajanovu tr�nicu, Rimske katakombe, Circus Maximus, karakalanska kupali�ta, Konstantinova vrata, Cestijevu piramidu, Bocca della Verit� i druge.
Renesansa i barok [uredi]
Piazza del PopoloRim je, uz Firencu, bio svjetsko sredi�te renesanse, koja je ostavila dubok trag na sam grad. Najimpresivniji primerak renesansne arhitekture u Rimu je Bramanteova Bazilika Sv. Petra, te Michelangelova Piazza del Campidoglio s pala�om Senatorio, koja je sjedi�te gradske vlade. Tijekom ovog razdoblja velike aristokratske obitelji u Rimu su gradile rasko�ne gra�evine, kao �to su Palazzo del Quirinale, koja je sada sjedi�te predsjednika Talijanske republike, Palazzo Venezia, Palazzo Farnese, Palazzo Barberini, Palazzo Chigi, sjedi�te talijanskog premijera, Palazzo Spada, Palazzo della Cancelleria i Villa Farnesina. Rim je poznat i po veli�anstvenim trgovima, obi�no ukra�enima obeliscima, koji su uglavnom izgra�eni u 17. stolje�u. Glavni trgovi su Piazza Navona, Piazza di Spagna, Campo de' Fiori, Piazza Venezia, Piazza Farnese i Piazza della Minerva.
Najizrazitiji predstavnik barokne umjetnosti je Fontana di Trevi, djelo arhitekta Nicole Salvija. Ostala zna�ajne barokne gra�evine iz sedamnaestog stolje�a su Palazzo Madama, sjedi�te talijanskog Senata i Palazzo Montecitorio, sjedi�te Donjeg doma Talijanskog parlamenta.
Spomenik Viktoru Emanuelu II. Neoklasicizam [uredi]
Rim je 1870. godine postao prijestolnica nove Kraljevine Italije. Od tih godina dominantan stil gradnje postaje neoklasicizam, koji je svoje uzore nalazio u antici. U ovom razdoblju su izgra�ene mnoge pala�e koje su napravljene za ministre, veleposlanike ili druge vladine agencije. Jedan od najpoznatijih spomenika iz neoklasicizma u Rimu je spomenik Viktoru Emanuelu II. odnosno "Oltar domovine", u kome se nalazi grob Nepoznatog Vojnika, koji predstavlja 650.000 Talijana koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu.
Fa�isti�ko razdoblje [uredi]
Fa�isti�ki re�im, koji je vladao Italijom izme�u 1922. i 1943. godine, razvio je poseban arhitektonski stil. Taj stil je nastao istra�ivanjem veza s anti�kom rimskom arhitekturom. Najpoznatiji spomenik iz tog razdoblja je okrug Esposizione Universale Roma, koji je izgra�en 1935. godine. Taj okrug je izvorno bio namjenjen za Svjetsku izlo�bu 1942. godine (Esposizione 42), a obzirom da je Italija 1940. godine u�la u Drugi svjetski rat izlo�ba nikada i nije odr�ana. Najreprezentativnija zgrada tog stila je Palazzo della Civilt� Italiana (1938.-1943.). Zgrada Palazzo della Farnesina, koja je aktualno sjedi�te talijanskog ministarstva vanjskih poslova je izgra�ena 1935. godine u fa�isti�kom stilu.
Vile i vrtovi [uredi]
Tempio di Esculapio, u vrtovima Villa BorgheseSredi�te Rima okru�eno je velikim zelenim povr�inama i rasko�nim anti�kim vilama, koje su ostaci vila koje su okru�ivale papinski grad. Mnoge od njih su zna�ajno razorene kroz �pekulacije nekretninama krajem 19. stolje�a. Od preostalih je najzna�ajnija "Villa Borghese" s velikom pejza�nim vrtom, koji je izgra�en u naturalisti�kom engleskom stilu iz 19. stolje�a. Taj vrt sadr�i brojne zgrade, muzeje (Galerija Borghese) i atrakcije. Ostale zna�ajne vile su "Villa Ada" s najve�im javnim panoramskim parkom u Rimu, "Villa Doria Pamphili", druga po veli�ini s povr�inom od 1.8 km2, "Villa Torlonia", primjer Art Nouveaua, koja je bila rimska rezidencija diktatora Benita Mussolinija te "Villa Albani", u koju je kardinal Alessandro Albani smjestio svoju kolekciju antikviteta.
Prijevoz [uredi]
Zra�ni prijevoz [uredi]
Rim slu�e tri zra�ne luke. Dvije od njih su u vlasni�tvu dru�tva Aeroporti di Roma (ADR). Zra�ne luke su:
Me�unarodna zra�na luka Leonardo da Vinci ili Rim-Fiumicino je najve�a i glavna zra�na luka u Italiji, te vrlo va�na europska zra�na luka. Nalazi se u obli�njoj op�ini Fiumicino jugozapadno od Rima, na samoj obali Tirenskog mora. Sa sredi�tem Rima je direktno povezana �eljeznicom, a vlakom se do aerodroma putuje oko 30 minuta.
Me�unarodna zra�na luka Giovan Battista Pastine ili Rim-Ciampino je civilna i vojna zra�na luka blizu op�ine Ciampino. Od civilnih letova ovu luku koriste najvi�e niskobud�etne i �arter aviokompanije.
Zra�na luka Rim-Urbe koja se nalazi �est kilometara od gradskog sredi�ta, ve�inom se koristi za privatne zrakoplove, te za helikoptere.
Zra�na luka Centocelle u isto�nom dijelu grada se vi�e ne koristi u zra�nom prometu, te je najve�im dijelom pretvorena u javni park.
�eljezni�ki prijevoz [uredi]
Rim je va�no sjeci�te talijanskih �eljeznica. Prva �eljeznica u Rimu, te druga u Italiji bila je pruga Rim-Frascati, koja je otvorena 14. srpnja 1856. Glavni �eljezni�ki pravci su: tirenski (Rim-Genova, uz cestu Aurelia), sjeverni (Rim-Firenca-Bologna), jadranski (Rim-Pescara, uz cestu Tiburtina, te Rim-Ancona) i ju�ni (Rim-Napulj, uz cestu Appia). Godine 2006. otvorena je nova brza pruga izme�u Rima i Napulja, na kojoj vlakovi mogu posti�i brzinu i do 300 km na sat.
Glavni rimski kolodvor je Roma Termini, koji je otvoren 1863. godine. Ovo je najprometniji kolodvor u Italiji s oko 600.000 putnika dnevno. U sklopu kolodvora nalazi se veliki trgova�ki centar "Forum Termini". Drugi po veli�ini kolodvor je Roma Tiburtina, koji slu�i za brze vlakove. Ostali ve�i kolodvori su Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana.
Javni prijevoz [uredi]
Metro [uredi]
Vagon jednog vlaka linije ARim trenutno slu�e dvije linije podzemne �eljeznice, koje su otvorene 1955. (linija B, tj. plava) i 1980. (linija A, tj. naran�asta) i koje prometuju smjerom sjeverozapad-jugoistok (linija A) i sjeveroistok-jug (linija B). Trenutna ukupna du�ina metro sustava je 38 km. Ove dvije linije sijeku se samo na jednom mjestu, na kolodvoru Roma Termini. Tri stanice linije B (Piramide, Basilica di San Paolo i EUR Magliana) zajedni�ke su sa stanicama �eljeznice Rim-Lido. Nastavak linije B (linija B1) se trenutno gradi, te se smatra da �e se otvoriti 2010. godine. Ova linija od pet kilometara i pet stanica prometovati �e na podru�ju na kojem �ivi oko pola milijuna ljudi, te �e se s linijom B spajati na Bolonjskom trgu. Trenutno se gradi i nova linija C koja �e prometovati u pravcu istok-sjeverozapad i koja �e biti duga�ka 34 km i imati 39 stanica. U planovima trenutno je i linija D koja bi trebala prometovati u pravcu sjever-jug.
�eljeznica [uredi]
Rimski tramvaj na Largo di Torre ArgentinaSustav javnog prijevoza gradske nadzemne �eljeznice sastoji se od 40-ak �eljezni�kih stanica. Najve�e su Roma Tiburtina, Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana. Na nekim stanicama prometuju i regionalni vlakovi. Za gradsku �eljezni�ku mre�u vrijedi ista karta kao i za metro i ATAC-ovu prometnu mre�u. Od kolodvora Roma Termini �eljeznica vozi do zra�ne luke Fiumicino ("Leonardo Express").
Autobus i tramvaj [uredi]
Sustav javnog gradskog prijevoza sastoji se i od mre�e autobusa, tramvaja i trolejbusa (vra�en u upotrebu 2005.) kojima upravlja ATAC. Op�insko dru�tvo za javni prijevoz osnovano je 1929. godine, kao "Azienda Tramvie ed Autobus del Governatorato" (A.T.A.G.), te je desetlje�ima bilo jedino dru�tvo koje je upravljalo javnim prijevozom grada i koje je apsorbiralo ostala manja privatna poduze�a. S vremenom su tro�kovi upravljanja narasli zbog �irenja grada, te je ovo dru�tvo 2000. godine pretvoreno u dioni�ko dru�tvo. Danas ATAC upravlja s 339 linija s 2.760 vozila na podru�ju od 2.152 km, te godi�nje autobusima preveze 932 milijuna putnika.
Zone ograni�enog prometa [uredi]
Zbog prometnih zagu�enja koje su uzrokovali automobili, u sredi�tu grada je uvedena zabrana prometa tijekom radnog dana od 6 do 18 sati. Ovo podru�je zove se Zona a Traffico Limitato (ZTL). Zbog velikog no�nog prometa vikendima koji se doga�a zbog no�nog �ivota, stvoreni su novi no�ni ZTL-ovi u nekim dijelovima grada. Gradnjom podzemnih gara�a, u mnogim parkirali�tima u gradskim ulicama uvedeno je pla�anje.
Zbratimljeni gradovi [uredi]
Ovo je popis gradova s kojima Rim ima potpisan neki oblik suradnje.
Pariz, Francuska (1956.). Pariz je jedini zbratimljeni grad Rima po na�elu "Samo je Pariz vrijedan Rima; samo je Rim vrijedan Pariza" (Seule Paris est digne de Rome; seule Rome est digne de Paris / Solo Parigi � degna di Roma; solo Roma � degna di Parigi).
Rim ima potpisane partnerske sporazume sa slijede�im gradovima:
Achacachi, Bolivija
Al�ir, Al�ir
Peking, Kina
Beograd, Srbija
Bras�lia, Brazil
Cincinnati, SAD
London, Ujedinjeno Kraljevstvo
Montr�al, Kanada
New York, SAD
Plovdiv, Bugarska
Seul, Ju�na Koreja
Sydney, Australija
Tokio, Japan
- 13:13 -
CRNA GORA (PODGORICA)
Crna Gora je balkanska dr�ava u jugoisto�noj Europi sa teritorijalnim izlazom na Jadransko more
Crna Gora je nezavisna i suverena dr�ava, republikanskog oblika vladavine.[2] Nosilac suverenosti je gra�anin koji ima crnogorsko dr�avljanstvo.[3] Glavni grad je Podgorica, a prijestolnica Cetinje.[4]
Slu�beni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, �irili�no i latini�no pismo su ravnopravni, a u slu�benoj uporabi su i srpski, bo�nja�ki, albanski i hrvatski jezik.[5] Valuta koja se koristi u dr�avi je euro iako Crna Gora slu�beno nije �lanica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je done�en 19. listopada 2007. godine, a progla�en u 22. listopada 2007.
Dr�avna obilje�ja
Dr�avna zastava Crne GoreCrna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, dok je zastava Crne Gore crvene boje s grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj svijetla majska zoro".[6]
Dr�avni praznik je Dan dr�avnosti � 13. srpnja, po Berlinskom kongresu iz 1878. godine kojim je Crna Gora priznata za 27. nezavisnu dr�avu svijeta, te po po�etku narodnoga ustanka u Crnoj Gori protiv okupacije Osovinskih sila 1941. godine. Dan neovisnosti se slavi 21. svibnja u spomen na referendum 2006. godine.
Zemljopis
Zemljovid Crne GorePovr�ina joj iznosi oko 13.800 kvadratnih kilometara (jo� uvijek postoje teritorijalni sporovi s Hrvatskom oko Prevlake). Dijeli se na op�ine. Na sjeveru grani�i s Srbijom, na istoku s Kosovom, na jugoistoku s Albanijom, na zapadu s Bosnom i Hercegovinom, a na krajnjem jugozapadu s Hrvatskom.
Crna Gora se rasprostire od visokih vrhova na granici sa Srbijom, Kosovom i Albanijom, a �iri se velikom ravnicom koja se prostire nekoliko kilometara. Ravnica grubo nestaje na jugu, gdje se Lov�en i Orjen naglo uru�avaju u Bokokotorski zaljev.
Crna Gora velikim dijelom otvoreno izlazi na Jadransko more.
Najve�i gradovi u Republici Crnoj Gori su:
Podgorica - glavni grad (139.100 gra�ana)
Nik�i� (61.700 gra�ana)
Pljevlja (18.800 gra�ana)
Bijelo Polje (17.100 gra�ana)
Glavni zemljopisni podaci
Najdu�a rijeka: Zeta, koja dose�e dubinu od 500 metara.
Najdu�a obala: Velika Pla�a, Ulcinj - 13.000 metara
Najvi�i vrhovi:
Bobotov Kuk (Durmitor) - 2522 m
Maja Rozit (Prokletije) - 2522 m
Najve�e jezero: Skadarsko - 391 km�
Najdublji kanjon: Tara - 1300 m
Najve�i zaljev: Bokokotorski
UNESCO-va Svjetska ba�tina
Mjesta u Crnoj Gori koje je UNESCO smjestio u Svjetsku ba�tinu su:
Durmitor
Kanjon Tara
Stari grad Kotor
Kotorski zaljev
Nacionalni parkovi
Podrobniji �lanak o temi: Nacionalni parkovi Crne Gore
Nacionalni park Durmitor
Nacionalni park Biogradska gora
Nacionalni park Lov�en
Nacionalni park Skadarsko jezero
Upravna podjela Crne Gore
Podrobniji �lanak o temi: Upravna podjela Crne Gore
Crna Gora sastoji se iz 21 op�ine. To su:
Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kola�in, Kotor, Mojkovac, Nik�i�, Plav, Plu�ine, Pljevlja, Podgorica, Ro�aje, �avnik, Tivat, Ulcinj i �abljak.
Povijest
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Crne Gore
Stanovni�tvo
Nacionalni sastav po op�inama
Nacionalni sastav Crne Gore 2003. godine po naseljimaCrna Gora je zemlja svih njezinih gra�ana.
Etni�ki sastav Crne Gore po popisu iz 2003. (ukupno 620.145 stanovnika):
Crnogorci: 267.669 (43,16%)
Srbi: 198.414 (31,99%)
Bo�njaci: 48.184 (7,77%)
Albanci: 31.163 (5,03%)
Muslimani: 24.625 (3,97%)
Hrvati: 6.811 (1,1%)
Romi: 2.601 (0,42%)
Jugoslaveni: 1.860 (0,3%)
Makedonci: 819 (0,13%)
Slovenci: 415 (0,07%)
Ma�ari: 362 (0,06%)
Rusi: 240 (0,04%)
Egip�ani: 225 (0,04%)
Talijani: 127 (0,02%)
Nijemci: 118 (0,02%)
ostali: 2.180 (0,35%)
neizja�njeni/neopredjeljeni 26.906 (4,34%)
regionalno opredjeljeni: 1.258 (0,2%)
nepoznato: 6.168 (0,99%)
Teritorijalna rasprostranjenost stanovni�tva
Crnogorci su rasprostranjeni �irom dr�ave, no �ive prete�no u sredi�njem dijelu i u priobalju;
Srbi su rasprostranjeni �irom dr�ave, no �ine ve�insko stanovni�tvo u brdskome sjeveru (Polimlju), u "Staroj Hercegovini" te u zapadnom dijelu Boke Kotorske;
Bo�njaci i narod Muslimana �ivi prete�no u crnogorskome dijelu Sand�aka na sjeveru dr�ave;
Albanci �ine ve�insko stanovni�tvo na grani�nim podru�jima prema Albaniji, no i ima ih i prema Kosovu;
Hrvati �ive u Boki Kotorskoj.
U gradu Ulcinju �ivi i nekoliko crnoputih potomaka saracenskih robova iz Maroka. Ti ljudi su trag vremena kad je Ulcinj bio upori�tem arapskih gusara.
Jezik
Slu�beni jezik se zove crnogorski. Pisma su latini�no i �irili�no. U Ustavu se navodi da su u slu�benoj upotrebi i srpski, bo�nja�ki, albanski i hrvatski jezik. U odgoju se koristi Maternji jezik (materinski) od 2004. godine, koji se definira kao "crnogorski, srpski, bo�nja�ki odnosno hrvatski jezik". Albanski jezik se u�i u op�inama s albanskom ve�inom.
Stanovni�tvo po materinskom jeziku prema popisu iz 2003.:
srpski: 393.740 (63,49%)
crnogorski: 136.208 (21,96%)
albanski: 32.603 (5,26%)
bo�nja�ki: 19.906 (3,21%)
bosanski: 14.172 (2,29%)
hrvatski: 2.791 (0,45%)
romski: 2.602 (0,42%)
makedonski: 507 (0,08%)
ma�arski: 255 (0,04%)
slovenski: 232 (0,04%)
njema�ki: 126 (0,02%)
ostali: 3.101 (0,5%)
neizja�njeno i nepoznato: 13.902 (2,24%)
Vjera
Vjerske zajednice odvojene su od dr�ave, ravnopravne su i slobodne u vr�enju vjerskih obreda i vjerskih poslova.[7]
Ve�ina stanovni�tva su vjernici Srpske pravoslavne crkve, no postoji i samostalna Crnogorska pravoslavna crkva. Katolici su okupljeni oko Kotorske biskupije te Barske nadbiskupije, a muslimani u okviru Islamske zajednice Crne Gore.
Stanovni�tvo po vjeri (2003.), od ukupno 620.145:
Kr��ani: 482.738 (77,84%)
Pravoslavni: 460.383 (74,24%)
Rimokatolici: 21.972 (3,54%)
Protestanti: 383 (0,06%)
Muslimani: 110.034 (17,74%)
pro-orijentalnih kutlova: 58 (0,01%)
�idovi: 12 (0,01%)
drugi: 2.424 (0,39%)
neizja�njeni: 13.867 (2,24%)
nije vjernik: 6.003 (0,97%)
nepoznati: 5.009 (0,8%)
Crnogorska vojska
Podrobniji �lanak o temi: Vojska Crne Gore
Promet
Podrobniji �lanak o temi: Promet Crne Gore
PODGORICA
Podgorica (na crnogorskoj �iril. >43>@8F0, prija�nja imena Ribnica i Titograd) je glavni i najve�i grad Crne Gore. Nalazi se u sredi�njem dijelu doline rijeke Mora�e. Godine 2003. imao je 136.473 stanovnika.
Povijest [uredi]
Podgorica je nastala u rimsko doba kao Birziminium, kasnije i kao rimski grad Duklja. U srednjem vijeku naselili su je Slaveni i nazvali je Ribnica. Naziv Podgorica upotrijebljen je prvi put 1426. godine.
Od 1478. grad je pod turskom vla��u, da bi ga 1878. oslobodili Crnogorci. Formalno je pripao Crnoj Gori Berlinskim kongresom.
Od 1916. do 1918. Podgorica je bila pod austrijskom upravom, da bi je okupirali Srbi i u njoj odr�ali takozvanu "Veliku narodnu skup�tinu" kojom je Crna Gora nasilno prisajedinjena Srbiji. Izme�u dva rata Podgorica je imala oko 15.000 stanovnika, ali je nakon rata brojka svedena na manje od pet, jer je grad stradao kao malo koji u Europi: bio je bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom.
S vra�anjem dr�avnosti Crnoj Gori u Titovoj Jugoslaviji i Podgorica (1. kolovoza 1946.[1] � nazvana Titogradom) je prosperirala. 31. prosinca 1946. Titograd postaje glavni grad Crne Gore, zamijeniv�i Cetinje.
Na referendumu 1992. vra�eno joj je staro ime - Podgorica. S procesom tranzicije i pripremama za crnogorsku nezavisnost Podgorica se sve vi�e razvija u va�an regionalni centar.
Zemljopisne odrednice [uredi]
Grad se nalazi u Zetsko-bjelopavli�koj ravnici, na prostoru oko pet rijeka - Mora�e, Ribnice, Zete, Cijevne i Sitnice. Nedaleko od Podgorice je Skadarsko jezero, a s gradnjom tunela Sozina, Jadransko more je na svega pola sata vo�nje.
Podgorica je poznata po toploj klimi i jedan je od najtoplijih gradova jugoisto�ne Europe.
Znamenitosti [uredi]
Malo je spomenika kulture sa�uvano, s obzirom na razaranja iz Drugog svjetskog rata. Iz turskog perioda sa�uvana je Sahat-kula iz 18. stolje�a, dvije od nekada�njih �est d�amija (Osmanagi�a i Doganjska), kao i uske ulice oko njih koje sa�injavaju Staru varo�.
Iz perioda Kraljevine Crne Gore najva�niji je Dvorac kralja Nikole I. Petrovi�a u parku Kru�evac, danas Centar za suvremenu umjetnost.
Glavno obilje�je grada dugo su bile soc-realisti�ke gra�evine i blokovi zgrada, no dosta se toga promijenilo tijekom posljednjih godina, kada je sagra�en �itav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Mora�e, a 13. srpnja 2005. pu�ten je u promet novi, najve�i most na Mora�i, Milenijum, koji se ve� smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada.
Obrazovanje [uredi]
Podgorica je sredi�te vi�e sveu�ili�nih, znanstvenih i kulturnih ustanova (me�u kojima su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti - CANU, Matica crnogorska te Sveu�ili�te Crne Gore), svih politi�kih i dr�avnih institucija, RTCG, Montenegro Airlinesa, veleposlanstava i konzulata SAD, Rusije, Kine, Hrvatske, Italije i drugih zemalja.
Glavna gradska ulica je Ulica Slobode, koja je i gradski korzo, dok pje�a�ku zonu �ine Njego�eva i Hercegova�ka ulica, s buticima i kafi�ima.
Stanovni�tvo [uredi]
Most Milenijum, simbol Podgorice i suvremene Crne GorePo posljednjem slu�benom popisu stanovni�tva iz 2003. godine, op�ina Podgorica imala je 169.132 stanovnika, raspore�enih u 143 naseljena mjesta.
Nacionalni sastav [uredi]
Crnogorci - 96.343 (56,96)
Srbi - 44.423 (26,26)
Albanci - 9.296 (5,49)
Muslimani - 4.399 (2,60)
Bo�njaci - 2.307 (1,36)
Romi - 1.389 (0,82)
nacionalno neopredijeljeni - 6.978 (4,12)
ostali - 3.997 (2,39)
Vjerski sastav [uredi]
pravoslavni - 137.805 (81,47)
muslimani - 15.345 (9,07)
katolici - 7.864 (4,64)
ostali - 884 (0,52)
neopredijeljeni - 3.582 (2,11)
ne vjeruju - 2.589 (1,53)
nepoznato - 1.063 (0,66)
Naseljena mjesta [uredi]
Arza, Balabani, Balo�i, Barlaj, Begova Glavica, Bezjovo, Benkaj, Beri, Berislavci, Bigor, Bijelo Polje, Bio�e, Bistrice, Blizna, Bolesestra, Botun, Bre�ine, Bri�e, Brskut, Budza, Buronji, Cvilin, Cijevna, Crvena Paprat, Crnci, �afa, �epeti�i, Delaj, Dino�a, Dolovi, Donje Strav�e, Donji Kokoti, Donji Milje�, Dra�evina, Dre�aj, Drume, Duga, Du�i�i, Du�i�i, Du�ke, �urkovi�i, Farmaci, Fundina, Golubovci, Goljemadi, Gori�ani, Gornje Strav�e, Gornji Kokoti, Gornji Milje�, Gostilj, Gradac, Grbavci, Grbi Do, Gurec, Helmnica, Kiselica, Klopot, Kopilje, Kornet, Kosor, Kotrabudan, Ko�i, Kr�anja, Kruse, Kr�evo, Kurilo, Leki�i, Lijeva Rijeka, Lije�nje, Lije�ta, Lovka, Lopate, Lu�nica, Lutovo, Ljajkovi�i, Matagu�i, Mahala, Medun, Mileti, Mitrovi�i, Mojanovi�i, Mom�e, Mrke, Mu�e�ka, Nabon, Nikmara�, O�ezi, Omerbo�ovi�i, Opasanica, Oraovice, Orasi, Orahovo, Parci, Pelev Brijeg, Petrovi�i, Pikalj, Podgorica, Podhum, Ponari, Poprat, Prisoja,Prifti, Progonovi�i, Rade�a, Radov�e, Raki�a Ku�e, Ra�i, Releza, Rijeka Piperska, Rudine, Seli�te, Seoca, Seo�tica, Sjenice, Skora�, Slacko, Spinja, Srpska, Staniseli�i, Stanjevi�a Rupa, Stijena, Stjepovo, Stupovi, Sukuru�, �u�unja, Trabojin, Trmanje, Tuzi, Tuzi Ljevore�ke, Ubalac, Ubli, Velje Brdo, Veru�a, Vidijenje, Vilac, Vilusi, Vladni, Vranj, Vranjina, Vrbica, Vukovci, Vuksanleki�i, Zagreda i Zaugao.
Osim u�eg gradskog podru�ja formirane su i dvije prigradske op�ine: Golubovci i Tuzi.
Jezici [uredi]
crnogorski - 109.558 (64,77)
srpski - 42.816 (25,31)
albanski - 9.647 (5,70)
bo�nja�ki - 845 (0,49)
bosanski - 120 (0,07)
ostali i nepoznato - 6.146 (3,66)
Hrvati u Podgorici [uredi]
Podgorica je (prema stanju od 15. prosinca 2002.) davala jednog elektora u Hrvatsko nacionalno vije�e Republike Srbije i Crne Gore.
�port [uredi]
nogometni klub Budu�nost
mu�ki ko�arka�ki klub Budu�nost
�enski rukometni klub Budu�nost
- 13:08 -
FRANCUSKA (PARIZ)
Francuska Republika (fra. R�publique Fran�aise), je dr�ava u zapadnoj Europi. Grani�i s Belgijom, Luksemburgom, Njema�kom, �vicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i �panjolskom.
Francuska je jedna od zemalja osniva�ica Europske Unije
Povijest [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Povijest Francuske
Granice dana�nje Francuske podudaraju se s drevnom Galijom, koju su nastanjivali Gali, keltski narod.
Galiju su osvojili Rimljani u 1. stolje�u pr. n. e., pa su Gali usvojili romanski jezik i kulturu.
Kr��anstvo se ukorijenilo u Galiji u 2. i 3. stolje�u na�e ere. Isto�ne granice Galije uz Rajnu osvojila su germanska plemena u 4. stolje�u, prvenstveno Franci, od kojih dolazi staro ime zemlje, "Francie".
Iako se osnutak francuskog kraljevstva obi�no smje�ta u 5. stolje�e, Francuska se kao zasebna zemlja prepoznaje od 9. stolje�a, kad se frana�ko kraljevstvo Karla Velikog podijelilo Verdunskim sporazumom iz 843. na tri dijela. Isto�ni dio je bio za�etak dana�nje Njema�ke, zapadni Francuske, a srednji Italije.
Nasljednici Karla Velikog vladali su Francuskom do 987. godine, kad je vojvoda Hugo Capet okrunjen za kralja Francuske. Na prijestolju su se u sljede�ih osamsto godina izmijenile tri dinastije: Capet, Valois i Bourbon. Kraljevstvo je ukinuto 1792. godine, kad je Francuska revolucija (1789. - 1794.) uspostavila republiku.
U napoleonskim ratovima (1803.-1815.) Francuska je osvojila ve�i dio Europe i postala carstvo, ali zatim je vra�ena u stare granice. U 19. stolje�u su se izmjenjivala razna dr�avna ure�enja, da bi se od Francusko-pruskog rata (1870.) ustalila republika.
Francuska je tijekom 19. i 20. stolje�a izgubila brojne kolonije, bogatstvo i vode�i polo�aj me�u dr�avama svijeta.
U Prvom i Drugom svjetskom ratu bila je na strani pobjednika.
Od 1958. godine Francuska je stabilna predsjedni�ka demokracija poznata kao Peta Republika.
Poslijeratno zbli�avanje Francuske i Njema�ke bilo je klju�no za ekonomsku integraciju Europe, pa je u sije�nju 1999. godine uveden euro. Danas se Francuska zala�e za jo� ve�e politi�ko, vojno i sigurnosno ujedinjenje Europe.
Francuska je jedna od pet stalnih �lanica Vije�a sigurnosti UN-a.
Politika [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Politika Francuske
Ustav Pete Republike usvojen je op�im referendumom 28. rujna 1958. godine. Dao je mnogo ve�e ovlasti izvr�noj vlasti u odnosu na Parlament. Predsjednik se izravno bira na pet godina. Predsjednik imenuje predsjednika vlade, predsjeda kabinetom, zapovijeda oru�anim snagama i sklapa dr�avne sporazume.
Assembl�e Nationale (francuski parlament) je glavno zakonodavno tijelo. Svi se zastupnici izravno biraju na pet godina. Postoji i Senat, gdje senatore bira izborni odbor na devet godina, a svake tri godine bira se jedna tre�ina Senata. Senat ima ograni�ene zakonodavne ovlasti, a u slu�aju neslaganja izme�u dva doma, Parlament ima posljednju rije�. Vlada ima jak utjecaj na odre�ivanje dnevnog reda Parlamenta.
Pokrajine [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Pokrajine Francuske
Francuska ima 26 pokrajina (r�gions, jednina r�gion):
Elzas (Alsace)
Akvitanija (Aquitaine)
Auvergne
Donja Normandija (Basse-Normandie)
Burgundija (Bourgogne)
Bretanja (Bretagne)
Centre
Champagne-Ardenne
Korzika (Corse)
Franche-Comt�
Gornja Normandija (Haute-Normandie)
�le-de-France
Languedoc-Roussillon
Limousin
Lorraine
Pireneji-Jug (Midi-Pyr�n�es)
Nord-Pas-de-Calais
Regija Loire (Pays-de-la-Loire)
Pikardija (Picardie)
Poitou-Charentes
Provansa-Alpe-Azurna obala (Provence-Alpes-C�te d'Azur)
Rona-Alpe (Rh�ne-Alpes)
Prekomorski departmani (D�partements d'outre mer - DOM); svaki je od njih istodobno i departman i pokrajina:
Gvadalupa (Guadeloupe)
Martinik (Martinique)
Francuska Gijana (Guyane Fran�aise)
Reunion (La R�union)
NAPOMENA: hrvatska su imena preuzeta iz pojmovnika Eurovoc.
Pokrajine se zatim dijele na sto departmana (d�partements), koji se opet dijele na 342 okruga (arrondissements). Osim toga, Francuska ima i dva teritorijalna kolektiva (Mayotte, Sveti Petar i Mikelon) i �etiri prekomorske zemlje i teritorija (Francuska Polinezija, Francuski ju�ni i antarkti�ki teritoriji, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna).
Francuska kontrolira i brojne oto�i�e u Indijskom i Tihom oceanu, uklju�uju�i Bassas da India, otok Clipperton, otok Europa, otok Glorioso, otok Juan de Nova, otok Tromelin.
Zemljopis [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Zemljopis Francuske
Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku oplakuje Sjeverno more i Atlantski ocean, do gorskih lanaca na jugu (Pireneji) i jugoistoku (Alpe). Najvi�i vrh je Mont Blanc (4807 m) na Alpama, dugo godina navo�en i kao najvi�i vrh Europe.
Izme�u tih ekstrema nalaze se gorja Sredi�nji masiv i planine Vosgesi, kao i �iroka porije�ja Loire, Rone, Garonne i Seine.
Dvije Francuske obale me�usobno se jako razlikuju. Na sredozemnoj obali, po�ev�i od talijanske granice, ni�u se rtovi, uvale i mali poluotoci - krajolik koji je od Azurne obale stvorio jedno od najuglednijih turisti�kih podru�ja u Francuskoj. Dalje, prema zapadu, obala postaje ravna i pjeskovita, s prostranim Lionskim zaljevom u kojemu se nalazi delta Rhone. Na Atlantskoj se strani otvara veliki Biskajski zaljev, �iji sjeverni dio pripada Francuskoj. Tu je obala niska i ravna, krajolikom prevladavaju pje��ani sprudovi, sve do dubokih estuarija Gironde i Loire, gdje ima stjenovitih dijelova obale, a pred njom su otoci. Visok i "iskrzan" poluotok Bretagna, izlo�en jakim strujama i vjetrovima, prote�e se izme�u Atlantskog oceana i kanala La Manche. Du� La Manchea ni�u se dijelovi obale s visokim strmim brdima, dok je na sjeveroistoku obala niska i pjeskovita.
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Gospodarstvo Francuske
Francusko gospodarstvo se sastoji od razvijenog privatnog poduzetni�tva i znatnog ali opadaju�eg dr�avnog vlasni�tva.
Velike povr�ine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije u�inile su Francusku vode�om poljoprivrednom silom Zapadne Europe.
Vlada i dalje vr�i znatan utjecaj na klju�ne segmente infrastrukture. Ima ve�insko vlasni�tvo u �eljezni�kim, energetskim, zrakoplovnim i telekomunikacijskim tvrtkama.
Od po�etka 1990-ih dr�ava postupno prodaje svoje udjele u France Telecom, Air France i osiguravaju�im, bankovnim i vojnim segmentima.
Francuska je zajedno s 11 drugih �lanica Europske Unije uvela euro 1. sije�nja 1999. godine.
Euro je po�etkom 2002. godine posve zamijenio francuski franak.
Dominantno politi�ko, gospodarsko, znanstveno i kulturno sredi�te Francuske je Pariz, a u usporedni s njim ostali su gradovi mali. Uzrok le�i u povijesnim doga�ajima, u politi�kom centralizmu i pogodnom geografskom polo�aju.
Francusko gospodarstvo �esto je po veli�ini u svijetu, a �etvrti je po redu svjetski izvoznik, �to je �ini jednom od najbogatijih zemalja svijeta �iji stanovnici ostvaruju vrlo visok brutto nacionalni dohodak. Jedna je od osniva�a Europske unije, a po veli�ini teritorija, njezina je najve�a �lanica. Francuska je tako�er jedna od osniva�ica Ujedinjenih naroda, te jedna od pet stalnih �lanica Vije�a sigurnosti, �to potvr�uje njeno veliko politi�ko zna�enje u svijetu. Uz to, jedna je od 8 svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od �lanica NATO saveza.
Stanovni�tvo [uredi]
Stanovni�tvo Francuske broji oko 61 milijun, a prosje�na gusto�a naseljenosti je 110 stanovnika po km2. Najgu��e su naseljeni dijelovi oko Pariza, velikih luka, industrijskih regija, a najmanje planinska podru�ja. Danas 70,8% stanovni�tva radi u tercijarnim djelatnostima (najvi�e u turizmu), samo 4,3% u moderniziranoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ostalih 24,9% u sekundarnom sektoru. Privredni razvoj i potreba za radnom snagom doveli su do useljavanja znatnog broja stanovni�tva iz drugih europskih dr�ava i francuskih prekomorskih kolonija. Uz to, veliki je mortalitet, a slab natalitet, pa Francuska daje najmanji broj iseljenika, a prima najve�i broj useljenika.
Tri �etvrtine stanovni�tva Francuske �ive u gradovima.
Sastav stanovni�tva Francuske relativno je homogen, mada su dana�nji Francuzi nastali mije�anjem vi�e naroda.
Velika ve�ina stanovnika su politi�ki Francuzi, unutar kojih razlikujemo etni�ke Francuze, i njima vi�e ili manje srodne narode koji se bore za svoj etni�ki identitet, me�u ovima su, viz.: Franko-Provansalci, Okcitanci, Katalonci, Baski pa i keltski Bretonci. Najaktivniji su Korzikanci �iji je najpoznatiji pripadnik Napoleon Bonaparte, ro�en 1769. u Ajacciu. Alza�ani i Lorenci, germanskog su porijekla.
Nisu se doskora znali to�ni podaci o manjinama, jer je pojam "etni�ka manjina" gotovo nepoznat u Francuskoj. Naime, jo� od Francuske revolucije dr�ava primjenjuje "zakon tla" (droit du sol), koji ka�e da su prebivali�te i etni�ki identitet nerazdvojni, tj. onaj tko �ivi u Francuskoj automatski je Francuz. Etni�ke manjine su kroz povijest asimilirane na sve na�ine, i to vrlo uspje�no.
Tek je nedavno, i to pod pritiskom Europske Unije, Francuska dala iole va�nija prava etni�kim manjinama.
Slu�beni jezik je francuski, ali postoji vi�e lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski, korzi�ki, flamanski, njema�ki (elza�ki), okcitanski. Francuska vlada i �kolstvo tek su odnedavno dopustili njihovo kori�tenje. Regionalni se jezici danas u�e u nekim �kolama, ali francuski ostaje jedini slu�beni jezik, kako na lokalnoj tako i na dr�avnoj razini.
Religije [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Religije Francuske
Glavna religija u Francuskoj je katoli�anstvo. Vi�e od 80% stanovnika se izja�njava kao katolici, ali to je zapravo samo tradicionalna vjerska pripadnost, jer najve�i dio ljudi uop�e ne dr�i katoli�kih obreda, s obzirom da je Francuska jo� od Francuske revolucije vrlo svjetovna zemlja. Ipak, u njoj se nalazi Lourdes, mo�da najslavnije katoli�ko mjesto hodo�a��a na svijetu.
Islam se u zadnjih pedeset godina jako pro�irio Francuskom zbog muslimanskih doseljenika iz biv�ih kolonija u sjevernoj Africi. Danas oko 5% stanovni�tva Francuske prakticira islam.
Protestantizam se znatno smanjio nakon progona u 16. i 17. stolje�u, pa protestanti danas �ine samo 2% stanovni�tva.
�idovi �ine samo 1% stanovni�tva, ali to je �ak jedna tre�ina ukupnog broja �idova u Europi. �idovska je zajednica oduvijek igrala vrlo va�nu ulogu u Francuskoj, kako gospodarski tako i kulturno.
Kultura [uredi]
Podrobniji �lanak o temi: Kultura Francuske
Podrobniji �lanak o temi: Francuska umjetnost
Francuska je svijetu dala ogroman doprinos u kulturi. U 17. i 18. stolje�u je njezin kulturni utjecaj bio toliki da je francuski bio lingua franca Europe, kao danas engleski.
Me�u nebrojenim velikanima i genijima, spomenimo samo nekolicinu:
arhitekt Le Corbusier
izumitelj Andr�-Gustave Citro�n
filozofi Calvin, Descartes, Pascal, Sartre i Rousseau, Voltaire
fizi�ar Becquerel
kemi�ari Lavoisier, bra�ni par Marie i Pierre Curie
kipar Rodin
knji�evnici Prudhomme, Lamartine, La Fontaine, Dumas, Dumas, de Saint-Exup�ry, Verne, Rousseau, Camus, Gide, Stendhal, Flaubert, France, Ionesco, Nostradamus, Rabelais, Hugo, Balzac, Baudelaire, Rimbaud, Zola, Pr�vert, Moli�re i Proust
redatelji Truffaut i Godard
skladatelji Debussy, Berlioz, Ravel i Bizet
slikari Braque, C�zanne, Corot, Courbet, Degas, Delacroix, Duchamp, Gauguin, Manet, Matisse, Monet, Renoir i Toulouse-Lautrec
PARIZ
Pariz (fra. Paris [pa�i]) je glavni i najve�i grad Francuske. Smje�ten je na obalama rijeke Seine u sjevernoj Francuskoj, u sredi�tu pokrajine �le-de-France, tako�er poznate kao "Pari�ka regija" (fra. R�gion parisienne). Stanovni�tvo grada Pariza, u svojim od 1860. uvelike nepromijenjenim granicama, procijenjuje se na 2 167 994 (sije�anj 2006.)[3], ali metropolitansko podru�je (aire urbaine) naseljava vi�e od 11 milijuna stanovnika,[4] kao najnaseljenije metropolitansko podru�je u Eurozoni.
Kao va�no naselje tijekom vi�e od dva milenija, Pariz je danas jedan od vode�ih svjetskih poslovnih i kulturnih sredi�ta, s utjecajima na politiku, obrazovanje, zabavu, masovne medije, modu, znanost i umjetnost, �to sve doprinosi statusu Pariza kao jednog od globalnih gradova.[5] U skladu s procjenama iz 2005., pari�ko gradsko podru�je najve�a je europska gradska ekonomija,[6] i peta u svijetu u popisu svjetskih gradova prema BDP-u.[7]
Pariz i Pari�ka Regija, s 533,6 milijardi eura u 2007., proizvode vi�e od �etvrtine bruto doma�eg proizvoda Francuske.[8] U Pari�koj regiji, sjedi�te je 37 od 500 najprofitabilnijih kompanija na svijetu,[9] smje�tenih u nekoliko poslovnih �etvrti, me�u kojima i La D�fense, najve�oj namjenski izgra�enoj poslovnoj �etvrti u Europi.[10] U Parizu tako�er imaju sjedi�te mnoge me�unarodne organizacije, kao UNESCO, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Me�unarodna Trgova�ka Komora (ICC), i neformalni Pari�ki klub.
Pariz jedna je od najpopularnijih turisti�kih destinacija na svijetu, s 45 milijuna posjetitelja svake godine u Pari�koj regiji, od �ega 60% stranih turista,[11] koje u Pariz privla�e brojne znamenitosti i atrakcije.
Etimologija [uredi]
Naziv Pariz potje�e od naziva izvornih stanovnika, galskog plemena poznatog kao "Parisijci". Grad je bio nazivan Lutecija (ili potpuno Lutecija Parisiorum) za vrijeme rimske okupacije od prvog do �estog stolje�a, ali za vrijeme vladavine Julijana Apostate (360. � 363.) grad je preimenovan u Paris.[12]
Drugi smatraju da naziv plemena Parisijaca potje�e od keltsko-galske rije�i parisio, �to zna�i "ljudi koji rade" ili "obrtnici".[13] Od ranog 20. stolje�a, Pariz je bio poznat kao "Paname" u francuskom slengu, naziv koji se me�u mladima ponovo udoma�io u novije vrijeme.
Pariz ima mnogo nadimaka, od kojih je najpoznatiji "La Ville-Lumiere" (doslovno, "Svijetli grad"; iako naj�e��e prevedeno kao "Grad svjetlosti" ili "Grad svjetala"),[14] kojeg duguje �uvenosti grada kao sredi�ta obrazovanja i nauke i ranoj upotrebi javne rasvjete.
Stanovnici Pariza na hrvatskome nazivaju se "Pari�ani", i na francuskome Parisiens ([pa�izj[]). Pari�ani �esto se pogrdno nazivaju Parigots ([pa�iao]), izraz prvi puta upotrijebljen 1900.,[15] od stanovnika izvan Pari�ke regije, ali danas omiljen i me�u samim Pari�anima.
POVJEST
Najraniji arheolo�ki znakovi permanentnog ljudskog naseljavanja pari�kog podru�ja datiraju oko 4200. pr. Kr.[16] Parisijci, podpleme keltskih Senona, poznati kao la�ari i trgovci, naselili su podru�je kraj rijeke Seine od oko 250. pr. Kr. Rimljani su osvojili pari�ki bazen 52. pr. Kr.,[16] s permanentnim naseljem do kraja stolje�a na lijevoj obali, brdu Sainte Genevieve