Di seguito è disponibile lo snapshot della pagina Web alla data 04/06/2024 (l'ultima volta che è stata visitata dal nostro crawler). Questa è la versione della pagina utilizzata per la classificazione dei risultati della ricerca. La pagina potrebbe essere stata modificata dall'ultima molta che è stata memorizzata nella cache. Per verificare le eventuali modifiche (senza evidenziazioni), go vai alla pagina corrente.
Bing non è responsabile del contenuto di questa pagina.
Junak, a ne zločinac! Na današnji dan rođen je čiča Draža - Njegove poslednje reči odjekivaće vekovima - Informer.rs
Junak, a ne zločinac! Na današnji dan rođen je čiča Draža - Njegove poslednje reči odjekivaće vekovima
Podeli vest
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Dragoljub Draža Mihailović rođen je u Ivanjici 27. april 1893, godine, a osuđen na smrt streljanjem zbog veleizdaje u Beogradu, 17. jul 1946. godine. Mihailović je bio srpski i jugoslovenski oficir, armijski general i načelnik Štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini, ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije u Drugom svetskom ratu. Viši sud u Beogradu ga je rehabilitovao 14. maja 2015. godine.
U Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, Mihailović je bio oficir srpske vojske. Nakon rata, obavljao je brojne dužnosti širom nove države, a jedno vreme je služio u Kraljevoj gardi.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
22.04.2024
07:20
Nalazio se i u diplomatskoj službi, kao vojni ataše pri poslanstvu Kraljevine Jugoslavije u Sofiji i Pragu.
Aprilski rat 1941. godine ga je zatekao na položaju načelnika Operativnog odeljenja Druge armije Jugoslovenske vojske. Odbio je da prizna kapitulaciju i sa manjom grupom oficira, podoficira i vojnika sklonio se na Ravnu goru, gde je osnovao Komandu četničkih odreda Jugoslovenske vojske i počeo sa prikupljanjem oficira koji su izbegli zarobljeništvo, radi organizacije borbe protiv okupatora.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Desetine hiljada Beograđanki i Beograđana koji svakodnevno prolaze Bulevarom despota Stefana ne pomišljaju da omanja uzvišica kraj jedne od pristupnica Pančevačkom mostu čuva strašnu tajnu. Pogled na Dunav i preko reke ka Borči koji se pruža sa te livade bio je poslednje što je na hiljade ljudi koje je tu dovođeno videlo u životu. Tu je bilo zvanično državno stratište na kome su izvršavane smrtne kazne od sredine devetnaestog veka do 1903. godine.
19.04.2024
08:18
Krajem 1941. godine, ušao je u sukob i sa partizanskim snagama, koje je organizovala Komunistička partija Jugoslavije. U pokušaju da izbegne napade nemačkih snaga, imao je jedan sastanak sa predstavnicima Vermahta u novembru 1941. godine u selu Divci, ali su oni zahtevali isključivo bezuslovnu predaju. Usledila je velika nemačka operacija Mihailović, početkom decembra iste godine, koja je trebalo da rezultira njegovim zarobljavanjem.
U januaru 1942. godine, novi predsednik Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije Slobodan Jovanović je imenovao Mihailovića za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva.[5] Na istom dužnosti je ostao i u drugoj vladi Slobodana Jovanovića, međuvladi Miloša Trifunovića i vladi Božidara Purića, odnosno do juna 1944. godine. Tokom najvećeg dela rata, u Mihailovićevom štabu su se nalazile savezničke (američke i britanske) vojne misije.
General Mihailović je sa svojim snagama organizovao prihvat preko 500 savezničkih vazduhoplovaca oborenih iznad neprijateljskih linija 1944. godine, te njihovu evakuaciju sa improvizovanih aerodroma u operaciji Halijard.
Nakon Drugog svetskog rata, nove jugoslovenske komunističke vlasti su ga uhapsile i osudile na smrt za kolaboraciju i ratne zločine, da bi 17. jula 1946. godine bio ubijen na tajnoj lokaciji. Viši sud u Beogradu je maja 2015. godine, usvojio zahtev za njegovu rehabilitaciju, te proglasio ništavnom presudu koja je donesena 69 godina ranije.
Američki predsednik Hari Truman mu je 29. marta 1948. godine, posthumno dodelio Legiju za zasluge prvog stepena, kao priznanje za: „mnogi američki avijatičari spaseni i vraćeni bezbedno”. U ukazu o dodeli odlikovanja, Truman je naveo su: „General Mihailović i njegove snage, uprkos nedovoljnom snabdevanju, i boreći se pod izuzetnim teškoćama, materijalno su doprineli savezničkoj vojsci i bili učesnici u izvojevanju konačne savezničke pobede.
Suđenje generalu Mihailoviću održano je od 10. juna do 15. jula 1946. godine. Uz glavno-optuženog Mihailovića suđeno je većoj grupi ljudi. Od 47 tačaka optužnice koju je Miloš Minić pročitao 10. juna 1946. u Beogradu, Draža je osuđen po osam tačaka.
Prva je glasila:
Kriv je što je od početka druge polovine 1941, pa za sve vreme rata i neprijateljske okupacije organizovao i rukovodio oružane četničke formacije poznate pod imenom „četnici Draže Mihailovića“ i takozvana Jugoslovenska vojska u otadžbini, koje su imale za cilj da oružanom akcijom i terorom u saradnji s okupatorom podrže okupaciju i uguše oružani ustanak i oslobodilačku borbu srpskog i ostalih naroda Jugoslavije.
Draža Mihailović osuđen je za veleizdaju i ratne zločine koje su izvršili njegovi potčinjeni. Osuđen je 15. jula 1946. na smrt streljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava kao i oduzimanje celokupne imovine. Ubijen je na nepoznatom mestu 17. jula 1946. godine. Ni danas se ne zna gde je tačno grob generala Mihailovića.
Nešto od onoga što je Dragoljub Mihailović govorio u svoju odbranu ipak je sačuvano, a najčešće se citiraju poslednje reči koje je general izneo u samoj završnici:
“Ostao sam vojnik ubeđen da narod treba da da reč na kraju. Ubeđen sam da sam bio na pravom putu. Pozivao sam novinare celog sveta i tražio misiju Crvene armije. Sudbina je bila nemilosrdna prema meni kada me je bacila u najteže vihore. Mnogo sam hteo, mnogo započeo, ali vihor, svetski vihor, odneo je mene i moj rad.”
Poslednje završne reči odbrane izgovorene su 30 minuta posle ponoći, 12. jula 1946. godine. Čitanje presuda počelo je u 8:15 izjutra 15. jula. Od 47 tačaka optužnice general Mihailović je osuđen po osam.
Dragoljub Mihailović je osuđen na smrt streljanjem, trajan gubitak političkih i građanskih prava kao i oduzimanje celokupne imovine.
Viši sud u Beogradu ga je rehabilitovao 14. maja 2015. godine. Utvrđeno je da Mihailović nije imao fer i pravično suđenje, te su mu ukinute sve izrečene sankcije i on je zvanično postao neosuđivan. U obrazloženju rešenja o rehabilitaciji je navedeno da je sporna presuda doneta u nezakonitom procesu iz političko-ideoloških razloga.
Otkrivena lokacija čiča Dražinog groba?!
Na društvenim mrežama pojavio se video snimak gde nepoznati starac tvrdi da zna tačnu lokaciju Čiča Dražinog groba, misteriju koja muči Srbe već skoro 100 godina.
Kako je naveo, njegov grob se nalazi u Beogradu, na teritoriji opštine Rakovica, na samo 100 metara od "Titove garaže".
Bitka kod Čokešine bila je bitka vođena između srpske ustaničke vojske pod komandom braće Nedić i turske vojske kod manastira Čokešina nedaleko od Loznice na Lazarevu subotu, 28. aprila 1804. godine.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Bitka za Košare ima istorijski značaj, tamo se desio podvig, jer je zahvaljujući herojstvu boraca odbranjena granica, rekao je Saša Radojević, jedan od učesnika bitke, tada vodnik.
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
14.05.2024
20:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost ocenio je danas da su rezultati lokalnih izbora u Beogradu, Novom Sadu i većini drugih gradova pokazali podršku razvojnoj politici kontinuiteta Srpske napredne stranke (SNS).
Na društvenoj mreži Instagram osvanula je objava koja je mnoge korisnike ove mreže ostavila u neverici. Naime, cene prženica šokirale su goste koji su boravili u jednom restoranu u Bajinoj Bašti. Kada je stigao račun ostali su zatečeni.
U opštini Žitorađa na inicijativu meštana sela Samarinovac, 2015. godine u saradnji sa lokalnom samoupravom pokrenut je projekat elektrifikacije polja.
Lider Srpske radikalne stranke, Vojislav Šešelj, raskrinkao je opozicionara i lidera pokreta "Kreni-promeni" Sava Manojlovića rekavši da je on američki plaćenik i da neće dugo ostati lider prozapadne opozicije.
Marijan Rističević, narodni poslanik, govorio je na temu incidenata koje je opozicija pravila tokom izbornog dana prošle nedelje. On je o ovome govorio u emisiji "Info jutro" Informer TV.
Milenko Jovanov, narodni poslanik, bio je gost "Info jutra" Informer TV i tom prilikom govorio o rezultatima lokalnih izbora u Srbiji, ali i o reakciji opozicije na dotične.
Dragoslav Bokan tokom svog gostovanja u emisiji Info veče, komentarisao je snagu koalicije SNS tokom izbora i nadu koja ostaje na narednim generacijama jake i suverene Srbije.
Telo V. M. (39) iz Beograda prevezeno je na Institut za sudsku medicinu gde će biti obavljena obdukcija. Sumnja se da je on noćas oko ponoći pao sa visine od 20 metara na Kalemegdanu.
Viši sud u Novom Sadu osudio je Aleksandar Kovača (28) iz Kule i Lazara Pantića (29) iz Novog Sada na deset odnosno 12 godina zatvora jer su 13. aprila 2022. godine ispred kockarnice na Bulevaru oslobođenja pokušali da ubiju Aleksandra Tokareka (39) iz Kule, dok je Radoslav Radulović (27) osuđen na 10 meseci kućnog zatvora jer mim je pomogao nakon zločina.
Francuski napadač i novo pojačanje Real Madrida, Kilijan Mbape (25), odlučio je da nosi broj devet u španskom gigantu, umesto desetke koju sa ponosom nosi u reprezentaciji, a koja u "kraljevskom klubu" pripada legendi Luki Modiću (38).
Juraj Cintula, koji je izvršio atentat na premijera Slovačke Roberta Fica, prebačen je u psihijatrijsko odeljenje zatvorske bolnice radi obezbeđivanja njegove lične bezbednosti, izjavio je potpredsednik vlade i ministar odbrane republike Robert Kalinjak.
U pokušaju da pojača pritisak na NATO, ruski predsednik Vladimri Putin je nedavno naredio taktičke vežbe nuklearnog oružja u pripremi za moguće buduće udare protiv Zapada. Ali, svaki nuklearni napad na Zapad verovatno bi izazvao neposredni odgovor.
Oružane snage Rusije nanele su udare na vojni objekat Nacionalne garde Ukrajine u Dnjepropetrovsku i uništile skladište neprijateljskih vojnih vozila i municije, rekao je Sergej Lebedev koordinator ruske organizacije koja deluje na teritoriji koju kontroliše Kijev.
Pozorište lutaka „Pinokio“ će u sredu 05. juna 2024. godine u 20 časova održati premijeru predstave ZEC I PAS, u režiji Silvana Omerzua, a repriza predstave „Zec i Pas“ će se održati u subotu, 08. juna u 12 časova.
Stižu nam topli dani i naravno naša potreba za vodom se povećava, a nema ništa bolje od hladnog pića koje će nas osvežiti, međutim kada ste u pokretu, teško je vodu održati hladnom.
Senzacije i osećaji muškarca tokom seksualnog odnosa kada je žena vlažnija mogu se razlikovati od osobe do osobe, ali generalno, postoji nekoliko uobičajenih iskustava i reakcija.
Huawei nikad nije bio jači jer su sada sve Google aplikacije dostupne na najnovijim Huawei telefonima preko AppGallery prodavnice zahvaljujući rešenju treće strane.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.