Najnovije istraživanje HZJZ-a pokazalo je da Hrvatska bilježi rast prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece. Isto tako je pokazalo da djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od one koja su predškolske dobi. Voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja Sanja Musić Milanović:
– Rekla bih da smo zadovoljni da nam je pala za 10 posto u odnosu 2019. godine konzumacija zaslađenih napitaka. O tome smo puno pričali i to je skriveni izvor kalorija i to je jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju. Na žalost, za 9 posto nam je porastao problem konzumacije, 4 i više puta tjedno, slatkih grickalica.
Naime, HZJZ i UNICEF predstavili su Analizu stanja uhranjenosti i prehrane djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj, a cijelu objavu prenosimo u nastavku:
U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku danas su predstavili ključne uvide Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece 0 – 9 godina u Republici Hrvatskoj na skupu koji je okupio brojne stručnjake iz područja zdravstva, odgoja i obrazovanja te predstavnike ministarstava, akademske zajednice i medija.
Analiza stanja donosi pregled podataka i trendova iz istraživanja o uhranjenosti i prehrani djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj te čimbenika, praksi i politika koji utječu na uhranjenost i prehrambene navike djece. Za pripremu Analize provedeno je i istraživanje među zdravstvenim djelatnicima koji rade neposredno s djecom.
Prema izdvojenim uvidima iz Analize stanja:
› Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
› Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.
› Uočena je povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi – djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
› Postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece – veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
› Percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece – prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja. Roditelji nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.
Analiza također ukazuje na potrebe:
› za jedinstvenim sustavom praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju
› za jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji prekomjerne tjelesne mase
› za dodatnim razvojem mreže Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje
› za podizanjem kvalitete i izjednačavanjem mogućnosti prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama te edukacijom djelatnika uključenih u organizaciju i provođenje prehrane.
– Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od jedne trećine djece, odnosno njih 36,1 posto, u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Debljina u dječjoj dobi predstavlja značajno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi, kao i za druge zdravstvene rizike, odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas obolijeva i umire preko 90 % ljudi. Uz to, debljina predstavlja i značajan ekonomski teret. U ovom trenutku oko 6,6 % zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika – debljine i njezinih posljedica. Ovi zdravstveni i ekonomski tereti jasno ukazuju na potrebu ulaganja u multisektorski pristup prevencije debljine od najranije životne dobi. Samo predana, dugoročna i multisektorska suradnja može učiniti značajne iskorake u rješavanju ovog problema, naglasila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.
Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo uživati najvišu moguću razinu zdravlja, što uključuje i pravo na odgovarajuću hranu visoke hranjive vrijednosti. Međutim, 35 godina od donošenja Konvencije podaci nam pokazuju da i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobio odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu je Hrvatska na 5. mjestu u Europi, uistinu zabrinjava, jer znamo kakve to negativne i dugoročne posljedice ima za zdravlje i razvoj djece. Potreba za promicanjem zdrave prehrane nikada nije bila veća, a izazovi su složeni jer uključuju utjecaj marketinga, sjedilački način života te osviještenost, navike i mogućnosti samih obitelji. UNICEF će s Vladom RH, HZJZ-om i drugim partnerima nastaviti ulagati u promicanje pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase djece u Hrvatskoj”, izjavila je Ana Dautović, v. d. predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike djece od najranije dobi te na sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli. U Hrvatskoj ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci, stoga su na skupu predstavljene i dvije publikacije – vodiči za kreiranje politika vezanih za reguliranje marketinga hrane i pića usmjerenog prema djeci: Poduzimanje mjera zaštite djece od štetnog utjecaja marketinga hrane – pristup temeljen na pravima djeteta (UNICEF i SZO) i Marketing nezdrave hrane i bezalkoholnih pića usmjeren prema djeci (UNICEF).
– Korijeni debljine duboki su i kompleksni, te je za zaustavljanje trenda rasta prekomjerne tjelesne mase i debljine ključno poznavati situaciju vezano uz stanje uhranjenosti, ali i životne navike, specifičnosti različitih životnih okruženja, javne politike, postojeće intervencije te stavove i potrebe stručne zajednice. Poznavanje navedenih čimbenika, uz dobru multisektorsku suradnju, preduvjet je i početna točka za preventivno djelovanje od najranije dobi, istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović. Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece 0 – 9 godina u Republici Hrvatskoj uključuje i preporuke za daljnje unaprjeđenje politika i praksi za razvoj poticajnog prehrambenog okruženja i poticanje pravilne prehrane djece kroz suradnju relevantnih sektora i dionika u Hrvatskoj. Zaključci rasprave sudionika ovog skupa također će biti uključeni u Analizu, koja će biti objavljena kao internetsko ili tiskano izdanje, prenosi Media servis.
FOTO: Unsplash
